Politika

Đeljošaj: Razgraničenje Podgorice i Tuzi u paketu sa Zetom

Podgorica se nije konačno razgraničila ni sa Opštinom Tuzi pa postoji inicijativa da se to učini u paketu sa Zetom.

“Mi smo spremni da već sjutra sjednemo i dogovorimo se sa Glavnim gradom oko konačnog razgraničenja Podgorice i Tuzi, ali ukoliko ne dođe do toga može i arbitraža”, rekao Nik Đeljošaj, član odbora za razgraničenje ispred Opštine Tuzi i potpredsjednik Vlade.

On ističe da bi sve trebalo riješiti u paketu i staviti tačku na razgraničenje sa Podgoricom.

“Mi godinu i po dana pokušavamo da održimo sastanak, a druga strana odbija. Nekoliko puta se i zakazivala sjednica kojoj nijesu prisustvovali članovi Glavnog grada. Po ko zna koji put došlo je do promjene predstavnika Vlade. Informisan sam da je Opština Tuzi potvrdila tu promjenu, a očekuje se da će i Glavni grad to uraditi i da ćemo napokon održati sastanak – rekao je Đeljošaj.

Vrijeme je da se to riješi, kaže on.

“Ostalo je da se na Tuzi prenese i Deponija, ali i još po nešto. Mi smo donijeli odluku da se tamo više neće raditi sanitarne kade. Ostaje da se postojeće napune i onda će se naći novo rješenje za Tuzi, Podgoricu, Zetu i Cetinje, a to neće biti na teritoriji Opštine Tuzi. Očekujemo da sada napravimo popis kompletne imovine, one što je bila zajednička i da procentualno, koliko smo učestvovali prema stanovništvu i kilometrima kvadratnim koje ima teritorija, podijelimo ono što je bilo zajedničko. To će biti i sa Zetom. To je pravična podjela i treba da se završi”, kaže Đeljošaj.

Đeljošaj navodi da bi trebalo da im pripadne od 12 do 15 procenata ukupne imovine.

“Da vidimo koliko je ukupna vrijednost čitave imovine koju imamo. Ne samo Glavni grad u srcu nego se popisuje i imovina u Tuzima, Sutomoru, Veruši i sve se dijeli koliko kome pripada”, ističe Đeljošaj.

On navodi da je za dogovor, ali da nema interesovanja sa druge strane.

“Koliko vidim ostao je isti sistem razmišljanja kao za vrijeme DPS-a, odnosno ostali su isti đaci Ivana Vukovića u komisiji koji imaju istu argumentaciju i logiku. Mi jesmo za dogovor, ali po ovoj postavi vidimo da je menadžmentu Grada lakše da ne preuzmu odgovornost nego da neko drugi radi posao za njih. Može i tako. Mi smo spremni na dogovor bez arbitraže. To je odgovorniji način. Još nijesmo uspjeli sa njima da sjednemo. Ni kada sam bio predsjednik Opštine, iako sam imao inicijativa. Insistiraćemo da se ovo sada riješi u paketu. Ako druga strana ne želi dogovor onda može i arbitražai da se zatvori to pitanje”, kaže Đeljošaj.

I predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljaj smatra da je konačno došlo vrijeme da se završi razgraničenje Tuzi i Podgorice. On smatra da je neophodno što prije podijeliti imovinu. – Mi faktički znamo šta je naša teritorija, ali je raspodjela imovine u pitanju. Predloženo je nekoliko modela – rekao je Đeljaj. Đeljaj je ponovio da je preduzeće Deponija na njihovoj teritoriji.

“Kada je u pitanju razgraničenje sa Zetom, zna se gdje je granica. Međutim, najbolje je da pitamo građane”, kaže Đeljaj.

To što još Tuzi nijesu razgraničene sa Podgoricom i što imovina nije podijeljena kako je kazao Đeljaj, usporava investicije.

“Bitno je i da dobijemo dio opreme preduzeća da možemo normalno da radimo. Recimo nedavno sam morao da zovem Puteve da posipaju so u mjestu Zatrijebač, a da smo imali svoje kamione sami bi to uradili”,istakao je Đeljaj.

Izvor: Dan

Sledeće

SNP: Branićemo prava ugroženih radnika

Ne propustite

Krapović: Slaćemo i dalje vojnike na Kosovo i u Irak

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Radunović: Najbolje je obeštetiti mještane Botuna

Ministar urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović kazao je da je za kolektor u Botunu dokumentacija skupljena i nakon manjih propusta koji su vraćeni na ispravku, neće postojati nijedan jedini razlog sa zakonske strane da se ne izda građevinska dozvola.

“Problem koji imaju građani u Botunu je sa zagađenjem od strane tadašnjeg Kombinata alumiinijuma (bazen crvenog mulja). Tamo su užasni uslovi za život. Voda zatrovana a ovo je bio još jedan dodatak sa ovim incidentima koji su se dešavali sa prelivanjem iz Podgorice iz kolektora ovog starog, koji je bio predviđen za pedesetak hiljada ljudi, tako da je sve to dodatno otežalo situaciju”, kazao je Radunović za Televiziju Crne Gore.

Ističe da građani iz Botuna iz Zete treba da znaju da kolektor neće riješiti problem crvenog mulja ali riješiće problem koji imaju sa zagađenjem Morače u njihovom selu i sa podzemnim vodama koje su, kako kaže, zbog toga potpuno neuopotrebljive.

Smatra da grad Podgorica treba da im ponudi izlaz iz te situacije, a jedini spas je, kako kaže, da se maknu iz tog područja koji je tako zagađen.

“U tom dijelu im je bolje da se uradi taj kolektor. I njima, a ne samo građanima Podgorice. Smatram da je mnogo ozbiljnije pitanje bazena crvenog mulja koji mora da se riješi. Skoro sam razgovarao sa jednim investitorom, ali to je sad privatno zemljište i mora država da se uključi da vidi sa vlasnikom. Više država ne može sama da pregovara sa investitorom već to mora da radi i privatna firma. Smatram da je najbolje da grad Podgorica nađe načina da obešteti te ljude i da oni koji sebe smatraju najugroženijima, jer stručnjaci smatraju da neće biti ugroženi kolektorom, da im omoguće da dobiju neku zamjenu ili gotovinom da im se isplati. I da se ljudi presele negdje drugo da ne žive u tom zagađenju”, istakao je Radunović.

Politika

Kaluđerović: Napad Darka Šukovića na ambasadorku SAD izraz političke nekulture

Potpredsjednica Socijalističke narodne partije (SNP) i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović oštro je reagovala na izjave urednika portala Antena M, Darka Šukovića, koji je uputio niz uvredljivih komentara na račun ambasadora zemalja Kvinte i Evropske unije, a posebno na adresu ambasadorke Sjedinjenih Američkih Država, Džudi Rajzing Rajnke.

“Najoštrije osuđujem primitivne, uvredljive i nedostojne komentare koje je urednik portala Antena M Darko Šuković uputio ambasadorima zemalja Kvinte i Evropske unije, a posebno ambasadorki Sjedinjenih Američkih Država, Džudi Rajzing Rajnke”, navela je Kaluđerović u saopštenju za javnost.

Kaluđerović je kazala da je “nazivati ambasadorku SAD ‘sramotom za svoju zemlju’, a za njeno držanje reći da je ‘sramota i za nju lično’, izraz duboke političke nekulture, ali i direktan napad na jednu od najvažnijih saveznica Crne Gore”.

“Uvrede, mizogini ton, osporavanje rada, ugleda i stava ambasadorke Rajzing Rajnke, ne pripada vrijednostima slobode govora, niti korespondira sa domaćinskim manirima jedne države”, istakla je ona.

Potpredsjednica SNP-a je podsjetila na doprinos koji je, kako kaže, ambasadorka SAD dala razvoju odnosa između dvije zemlje:

“Ambasadorka Rajzing Rajnke dala je nesebičan doprinos razvoju crnogorsko-američkih odnosa, i pokazala zavidnu energiju u svom angažmanu podrške crnogorskom društvu na više nivoa. Da li je ovo ‘hvala’ za mnogobrojne projekte, donacije i razne oblike pomoći i podrške koje su Sjedinjene Američke Države pružile Crnoj Gori poslednjih decenija, a posebno u mandatu aktuelne ambasadorke?”, upitala je Kaluđerović.

Kako je navela, posebno je “zanimljivo” što isti novinar koji vrijeđa ambasadore, istovremeno “poziva ambasadore da se oglase zbog rada Specijalnog državnog tužilaštva (SDT)”.

“Zanimljivo je kako ovaj urednik paralelno sa sipanjem uvreda, poziva ambasadore da se oglase zbog rada Specijalnog državnog tužilaštva, koje sprovodi zakone i procesuira lica iz političko-kriminalnih struktura. Takođe, on problematizuje to što institucije u Crnoj Gori (konačno) rade svoj posao. Sporno mu je, valjda, što o njihovom radu ne odlučuju neovlašćena lica kao za vrijeme DPS režima, o čemu ovih dana čitamo u prepiskama skandaloznog sadržaja”, poručila je ona.

Kaluđerović je ocijenila da “nema patriotizma u tome da se pljuje po ambasadorima dok se brane oni koji su državu pljačkali”.

“Ne dolazi prijetnja državi Crnoj Gori od njenih saveznika koji joj pružaju kontinuiranu podršku na putu evropskih integracija, nego od lažnih patriota i njihove medijske posluge”, istakla je poslanica SNP-a.

Na kraju, Kaluđerović je poručila da ambasadori “zaslužuju poštovanje – kao ljudi, kao diplomate i kao predstavnici zemalja koje su godinama uz Crnu Goru”.

“A oni koji misle da će ih uvredama ućutkati – ne brane državu, nego sopstvene interese. I u tome neće uspjeti”, zaključila je potpredsjednica SNP-a.

Politika

“Veterani Rusije” traže da ruski turisti ne putuju u Crnu Goru i Tursku

U Rusiji je predloženo da se privremeno ograniči mogućnost kupovine turističkih aranžmana za zemlje NATO-a koje podržavaju Ukrajinu, a u naslovima tekstova koji su objavljeni u tamošnjim medijima u tom kontekstu se pominju i Crna Gora i Turska, kao najpopularnije turističke destinacije među ruskim turistima.

Sa takvom inicijativom istupio je predsjednik pokreta “Veterani Rusije” Ildar Rezijapov, u razgovoru za internet portal “Abzac”.

Prema njegovim riječima, riječ je prvenstveno o državama kao što su Francuska i Njemačka, koje pokazuju izrazito neprijateljski stav prema Rusiji. On je objasnio da bi ovakva mjera pomogla da se smanji odliv finansijskih sredstava ruskih građana u inostranstvo, da se oni zaštite od mogućih vanrednih situacija i da se spriječi da novac ruskih turista posredno bude usmjeren na podršku Kijevu.

Inicijativa se ne bi odnosila na građane koji putuju u inostranstvo radi liječenja ili posjete bliskim rođacima.

Rezijapov je istakao da ukupni vojni izdaci NATO-a čine 67 odsto svjetskih, što, po njegovom mišljenju, pokazuje agresivne namjere i stvara rizike za ruske putnike, uključujući mogućnost hapšenja ili vrbovanja.

Predstavnici pomenutog pokreta takođe smatraju da bi ovakva ograničenja podstakla razvoj domaćeg turizma. Oni ukazuju na potrebu za regulisanjem cijena, poboljšanje kvaliteta ljetovališta i stvaranje boljih uslova za porodični odmor u Rusiji. Kako su predložili, ograničenja bi bila ukinuta nakon završetka “specijalne vojne operacije”.

Eventualno prihvatanje ove ideje u Rusiji najvjerovatnije bi uzrokovalo novi pad posjete turista s tog tržišta Crnoj Gori. Inače, to tržište je u posljednjih petnaest godina bilo jedno od najstabilnijih i najvrednijih za crnogorski turizam. Nakon ukidanja viza 2008. godine, broj dolazaka ruskih turista rastao je iz godine u godinu, a Crna Gora je u pojedinim sezonama bila među tri najtraženije destinacije među građanima Ruske Federacije, uz Tursku i Grčku.

Prema podacima Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, ruski turisti su u periodu između 2014. i 2019. godine činili od 10 do 20 odsto ukupnih stranih dolazaka, zavisno od sezone. Njihovo učešće u ukupnim prihodima od turizma bilo je još veće, jer su, po podacima lokalnih ugostitelja i tadašnjim procjenama, prednjačili u vanpansionskoj potrošnji u restoranima, trgovinama, na izletima i u zakupima nekretnina.

Istraživanja sprovedena prije pandemije pokazuju da je prosječan ruski turista trošio 20 do 30 odsto više od prosjeka stranih posjetilaca, te da je u Crnoj Gori prosječno boravio od 10 do 12 dana, najčešće u individualnom smještaju ili apartmanima. Njihova potrošnja, osim direktnih prihoda, znatno je doprinosila i lokalnim budžetima kroz poreze, komunalne takse i promet u malim biznisima.

Ruski gosti su tradicionalno pokazivali visok stepen lojalnosti crnogorskim destinacijama; mnogi od njih su iz godine u godinu ljetovali na istim mjestima, posebno u Budvi, Petrovcu, Herceg Novom i Baru. Njihov dolazak nije zavisio od masovnih aranžmana već od direktnih letova i porodičnih veza, što ih je činilo otpornijima na promjene u turističkim trendovima.