Politika

Direktorica ASK-a nezakonito prisvojila službeni BMW

Photo MANS - SLUŽBENI BMW SADA NOSI "CIVILNE" REGISTARSKE TABLICE

Zloupotreba službenih vozila u privatne svrhe postala je dio crnogorske svakodnevnice, ali slučaj direktorice ASK-a Jelene Perović pokazuje da se nastavlja urušavanje kredibiliteta te institucije i jasan je znak da se konkretni rezultati ne mogu očekivati sa adrese koja se ne samo ne bori protiv korupcije, već je umnogome usvojila takav obrazac ponašanja kao prihvatljiv.

Crni luksuzni BMW registarskih tablica PG CGL48, samo je jedan od više stotina službenih automobila koje svakodnevno srijećemo na crnogorskim ulicama. Ipak, ovo vozilo je posebno po tome što ga koristi Jelena Perović, direktorica Agencije za sprječavanje korupcije, institucije koja bi trebala da bude prva linija odbrane javnog interesa od korupcije i zloupotrebe državnih resursa.

Podaci do kojih je došao Istraživački centar MANS-a ukazuju na brojne sumnje u zakonitost nabavke i korišćenja ovog vozila.

ASK je ovo vozilo kupio u martu prošle godine po cijeni od 35.000 eura, nakon sprovedenog postupka javne nabavke na kome se kao jedini ponuđač pojavila kompanija „Voli-Motors“, zvanični uvoznik marke BMW za Crnu Goru.

Podaci iz tenderske dokumentacije upućuju na sumnju da su i prije okončanja postupka nabavke, u ASK-u znali koje auto želi da vozi njihova direktorica. Tako je ponuda koja je predao „Voli-Motors“ u tehničkim detaljima bila identična onome što su bili zahtjevi ASK-a u tenderskoj dokumentaciji, što se najčešće dešava onda kada je model automobila odabran i prije tendera.

Bahatost i kršenje zakona vrlina direktorice ASK

Nakon tako nabavljenog vozila, direktorica ASK-a ga je posebnom odlukom dodijelila sebi na stalnu upotrebu (24 sata) iako prema vladinoj Uredbi o korišćenju prevoznih sredstava u svojini Crne Gore, na to nije imala pravo.

Uredba propisuje da ovakvu povlasticu imaju samo Predsjednik Crne Gore, Predsjednik i potpredsjednici Skupštine, Predsjednik i članovi Vlade Crne Gore, predsjednici Vrhovnog i Ustavnog suda, Vrhovni državni tužilac i Specijalni tužilac za borbu protiv organizovanog kriminala, te Zaštitnik ljudskih prava i sloboda.

Ovim dokumentom je definisano da se stalna upotreba može odobriti i licima koji su pod posebnim mjerama zaštite na osnovu procjene organa nadležnog za poslove bezbjednosti.

Međutim, na upit o tome da li je direktorica ASK-a štićena ličnost, te da li je za nju rađena bezbjednosna procjena, iz Ministarstva unutrašnjih poslova i Agencije za nacionalnu bezbjednost su odgovorili odrično.

“Sektor policije posebne namjene, shodno svojim nadležnostima, nije upućivao zahtjeve za izradu bezbjednosne procjene stepena ugoženosti Jelene Perović nadležnom organu Agenciji za nacionalnu bezbjednost, pa samim tim bezbjednosne procjene imenovane ne posjeduju. Takođe smo obavješteni da direktorica Agencije za sprječavanje korupcije nema status štićene ličnosti,” navodi se u odgovoru Ministarstva unutrašnjih poslova na pitanja MANS-a.

“Poštovani, shodno vašem aktu, obavještavamo vas da Agencija za nacionalnu bezbjednost nije vršila procjenu potrebe zaštite ličnosti za Jelenu Perović, direktoricu Agencije za sprečavanje korupcije”, kazali su MANS-u i u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.

ASK posjeduje više putničkih vozila o čijoj upotrebi se vodi zvanična evidencija, ali se samo za BMW koji koristi direktorica ne navodi broj registarskih tablica. Istraživački centar MANS je otkrio da je ASK nedavno na skupocjenom BMW službene tablice zamijenio takozvanim „civilnim“ tablicama sa brojem PG KT033, čime je ono postalo manje upadljivo u svakodnevnoj upotrebi.

Za oko deset mjeseci koliko ima ovo vozilo na raspolaganju, direktorica ASK-a je BMW koristila kao privatno i nakon radnog vremena, a tokom vikenda je prelazila na stotine kilometara. Podaci iz putnih naloga pokazuju i da je Perovićeva službeni BMW koristila i za put do Slovenije gdje je otputovala 30. decembra prošle godine i tamo provela novogodišnje praznike. Nakon toga, BMW je putovao od Ljubljane do Beograda, da bi uoči božićnih praznika, vozilo bilo vraćeno u Crnu Goru.

Iz MANS-a upozoravaju da se nastavlja urušavanje kredibiliteta institucije u koju bi građani trebali da imaju najviše povjerenja kada je u pitanju borba protiv korupcije.

Slične teme:agencija za sprečavanje korupcije Crna gora jelena perović PG KT033 registarske tablice

Sledeće

Konjević: SDP izlazi sa svojim kandidatom ukoliko se ne predloži nestranačka ličnost

Ne propustite

Abazović: Podržavamo Spajića i bilo koga ko ima građansku orijentaciju

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Pejović: Bez jasnih nalaza ne može se tvrditi da ima kancerogenih materija u Botunu

Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović istakao je da još nemaju potvrdu da se iz Botuna iskopava kancerogeni materijal, kako su to jutros tvrdili mještani na protestu ispred lokacije gdje se gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Kako je naglasio Agencija za zaštitu životne sredine je prije početka tih radova dala pozitivno mišljenje, a bez jasnih nalaza ne može se to tvrditi.

Pejović je u emisiji “Link” naglasio da je poznato koliko danas u javnom prostoru ima dezinformacija i sve treba provjeriti.

“Možda je to tačno, ali bez jasnih i konkretnih nalaza ne možemo govoriti o tome kao činjenici. Kada su u pitanju protesti, dio je to kolektivnih i individulanih sloboda i dok god se održavaju u okvirima zakona, oni su demokratski izraz nezadovoljstva građana”, kazao je Pejović.

On je podsjetio da je Vlada opredijelila 30 miliona eura ove godine za sanaciju bazena crvenog mulja.

Glavni grad će, kaže, ostati pri namjeri da gradi postrojenje u Botunu i taj projekat je jako važan za zatvaranje poglavlja 23 i 24, to je projekat koji unapređuje, a ne šteti zdravlju.

Izvor: RTCG

Politika

Crna Gora matična država za većinu Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca

Istraživanje koje je sprovela Spektrum Analitika pokazalo je da većina građana srpske nacionalnosti u Crnoj Gori ovu državu doživljava kao svoju matičnu. Na pitanje „Koju državu doživljavate kao matičnu?“, 76,7 odsto ispitanih Srba odgovorilo je – Crnu Goru. Istovremeno, 22,3 odsto navelo je Srbiju, dok se jedan odsto ispitanika izjasnio za Jugoslaviju.

Rezultati, međutim, pokazuju da se percepcija matične države razlikuje među nacionalnim zajednicama. Kada je riječ o Bošnjacima, čak 94,9 odsto njih Crnu Goru vidi kao matičnu državu, dok 3,8 odsto navodi Bosnu i Hercegovinu, a 1,3 odsto Tursku. Slično je i kod Muslimana – 95,5 odsto ispitanika iz ove zajednice opredijelilo se za Crnu Goru, dok 4,5 odsto kao matičnu državu vidi Bosnu i Hercegovinu.

Kod albanske zajednice 81,4 odsto ispitanika smatra Crnu Goru matičnom državom, dok 18,6 odsto kao matičnu navodi Albaniju, što ukazuje na snažnu, ali ne i apsolutnu identifikaciju sa državom u kojoj žive.

Najizraženija razlika zabilježena je kod hrvatske zajednice. Prema podacima Spektrum Analitike, 85,7 odsto Hrvata navodi Hrvatsku kao matičnu državu, dok svega 14,3 odsto Crnu Goru doživljava kao svoju matičnu državu.

Ovi rezultati ukazuju na složenu sliku identitetskih orijentacija u Crnoj Gori. Dok većina Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca Crnu Goru doživljava kao matičnu državu, kod Hrvata dominira identifikacija sa Hrvatskom.

Politika

Šimun: Svakog dana se kod sedam osoba otkrije kancer

Ministarstvo zdravlja Crne Gore predstavilo je program prevencije i kontrole malignih bolesti za period 2026-2028. godina, uz prateći Akcioni plan. Ovaj program predstavlja strateški dokument kojim se definišu prioritetne oblasti, ciljevi i konkretne mjere usmjerene na smanjenje malignih bolesti, ali i na unapređenje kvaliteta života oboljelih.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da Crna Gora nosi nesrazmjerno visok teret obolijevanja i pripada regionu sa visokim stopama smrtnosti od malignih bolesti.

„Prema podacima međunarodne agencije za istraživanje za 2022. godinu u Crnoj Gori je registrovano 2.739 slučajeva malignih bolesti i 1.535 smrtnih ishoda.To znači da u našoj zemlji svakog dana sedam osoba dobije dijagnozu raka, a četiri izgube život usled ovog opakog oboljenja”, ukazao je.

Ovaj program predstavlja strateški dokument koji i detaljno definiše konkretne korake i aktivnosti usmjerene na prevenciju i kontrolu malignih bolesti sa ciljem unapređenja zdravlja stanovništva.

„U Crnoj Gori se sprovode tri organizovana skrining programa. Nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva, nacionalni program za rano otkrivanje raka grlića materice i program za rano otkrivanja raka dojke. Naš cilj je veći obuhvat skrining programa i jednaka dostupnost u svim regionima, jer rano otkrivanje znači i spašeni život”, dodao je ministar.

Poručuje da se efikasnost onkološke zaštite ogleda kroz savremenu opremu, stručni kadar i jasnu organizaciju.

„Ovaj program je jasna poruka da država preuzima odgovornost i da borba protiv malignih bolesti ne može biti prepuštena pojedincu, već mora biti koordinisana državna politika. Snažan sistem prevencije i kontrole raka znači manje prijevremenih smrti, veći očekivani životni vijek, održiv zdravstveni sistem i stabilniju ekonomiju”, naglasio je Šimun.

Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore Ivan Samardžić kazao je da prevencija nije samo individualna odgovornost, već da zahtijeva saradnju cijelog društva.

“Edukacija građana, promocija zdravih stilova života i dostupnost programa moraju postati svakodnevna praksa, a ne povremena kampanja. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti okruženje koje podstiče zdrave izbore i smanjuje rizike. Skrining i rano otkrivanje malignih bolesti, iako predstavljaju sekundarnu prevenciju, takođe su jedan od ključnih stubova naše misije, jer pravovremena dijagnoza značajno povećava šansu za uspješno liječenje i dugoročno preživlajvanje”, naglasio je.

Kroz taj program se stvaraju uslovi za rjeđe javljanje bolesti, sa ciljem da se izgradi društvo koje čuva i unapređuje zdravlje, zaključuje Samardžić.

„Prevencija je najsnažnije oružje koje imamo. Svaki spriječeni slučaj bolesti znači spašen život, očuvanu porodicu i snažniju zajednicu. Zato će Institut za javno zdravlje Crne Gore nastaviti da pruža stručnu, naučnu i analitičku podršku svima koji rade na implementaciji ovog programa, ulaganje u prevenciju nije trošak, to je investicija u budućnost”, dodao je.

Poručuju da Program prevencije i kontrole malignih bolesti ne predstavlja samo institucionalni okvir za borbu protiv malignih bolesti, već i zajednički društveni angažman svih sektora. Realizacija ovog Programa doprinosi značajnom smanjenju tereta malignih bolesti u Crnoj Gori, povećanju očekivanog životnog vijeka i kvalitetu života svih građana i građanki.