Vjerovali ili ne, Po poreskom opterećenju na plate građana stojimo bolje do Švajcarske. Po pitanju povoljnosti ambijenta za strane investicije blizu smo Kipru, a minimalne penzije su povećane tri puta što je najevidentniji rast u regionu.

Implementacijom programa Evropa Sad 2, Crna Gora sada ima jedno od najnižih poreskih opterećenja na rad u Evropi i po tom pitanju građani i radnici Crne Gore statistički stoje bolje građana Švajcarske. Naime, zahvaljujući programu ES2, poreski klin za prosječnu platu  iznosi samo 16,2%, što znači da na 100€ zarade, zaposleni zadržava 83,8€, a državi ide 16,2€. Poređenja radi, u regionu, u BIH na zarađenih 100€, zaposleni zadržava 57,4€ a država naplaćuje 42,6€, dok je u Hrvatskoj poreski klin na prosječnu platu 39,2% što znači da zaposleni zadržava 60,8€, dakle, 23 eura manje od crnogorskog građanina.

U Evropi, najmanje opterećenje na plate snose građani Kipra (14,15 odsto), Švajcarske (23,50 odsto) i Estonije (18,85 odsto), te se iz priloženog vidi da smo ispred Švajcarske kada je u pitanju poreski klin na prosječne plate.

Takođe, nivoi oporezovanja variraju od visine plate i cilj je da građanima omogući što povoljniju finansijsku sigurnost, pa tako poreski klin u slučaju minimalne zarade od 600€ iznosi 11,1% a na zaradu od 800€ iznosi 13,5%.

Pomenuto nije samo slika odlične situacije za građane Crne Gore, već nizak poreski klin (porezi koji se plaćaju kao razlika između bruto i neto zarade) je primamljiv i za investitore jer Crnu Goru čini afirmativnim ambijentom za strane investicije, što za Kipar važi već nekoliko decenija. Dakle, ko god bude htio da investira na Zapadnom Balkanu, Crna Gora će biti destinacija koja se mora uzeti u obzir.

Kada se svedu računi dosadašnjih Vladinih reformi od 2022. godine, može se reći da nakon 2 godine implementacije Programa ES1 i ES2, prosječne zarade su uvećane duplo, poreski klin na prosječnu zaradu je smanjen za 23%, dok je uporedo sa tim minimalna penzija uvećana 3 puta.

Vlada Milojka Spajića nastavlja s politikom povećanja primanja, ističući Crnu Goru kao lidera u regionu, kako po minimalnoj zaradi, tako i sada po platama javnih funkcionera. Minimalna zarada u Crnoj Gori podignuta je na 700 eura, čime je već postala najveća u regionu.

Za poređenje, minimalne zarade u zemljama regiona zaostaju za Crnom Gorom. U Srbiji minimalac iznosi 400 eura, dok je u Sjevernoj Makedoniji 367 eura. Albanija i Bosna i Hercegovina zaostaju još više, s minimalnim zaradama od 354 i 316 eura. U Crnoj Gori, prema podacima Uprave za statistiku, trenutno oko 50.000 zaposlenih prima minimalnu zaradu od 450 eura.

Međutim, uz ove socijalne mjere, Vlada sada predlaže i značajno povećanje plata za javne funkcionere. Prema nacrtu Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koeficijenti složenosti poslova biće povećani za 30%, što će poslanicima donijeti prosječno povećanje plata od 600 eura. Time će poslanici od januara primati prosječnu platu od oko 2.600 eura, dok će najplaćeniji dostići iznose preko 3.600 eura.

Za poređenje, plate poslanika u regionu su znatno niže. U Srbiji one iznose između 1.100 i 2.000 eura, dok je u Bosni i Hercegovini prosječna plata poslanika, čak i nakon trećeg povećanja u tri godine, 2.500 eura. Na Kosovu poslanici primaju između 2.000 i 2.300 eura, a u Sjevernoj Makedoniji između 1.750 i 2.000 eura. Albanija, koja je proljetos povećala plate državnim službenicima, tek sada se izjednačila s trenutnim nivoom plata u Crnoj Gori, ali će ih novo povećanje ponovo nadmašiti.