Ekonomija

Damjanović: Ukidanje zdravstvenog osiguranja provjeriti na Ustavnom sudu

Da u Vladi ozbiljno razmatraju vraćanje zdravstvenih doprinosa ranije je saopštio ministar zdravlja Dragoslav Šćekić.

Vlada trenutno ne razmatra vraćanje doprinosa za zdravstvo, kazao je za Televiziju Crne Gore ministar finansija Aleksandar Damjanović.

Damjanović ipak tvrdi da će se prije bilo kakve odluke konsultovati Ustavni sud, te da će, ukoliko i vrate obavezno zdravstveno osiguranje, tu stavku plaćati samo oni sa zaradama višestruko većim od prosječne.

Kako god, moraće da se razgovara sa socijalnim partnerima, koji tvde da novca za zdravstveni sistem ima.

Nema sumnje da je odluka o ukidanju obaveznih zdravstvenih doprinosa bila loša. Sada je došla na naplatu – budžet je, kaže ministar finansija Aleksandar Damjanović oprećen za oko 200 miliona eura, a održivost javnog zdravlja pod znakom pitanja.

“Ispred mene je Ustav Crne Gore, član 67 koji govori o socijalnom osiguranju – glasi da je socijalno osiguranje zaposlenih obavezno. I po meni je to neupitno ustavna kategorija”, kaže Damjanović za TVCG.

A ustavnost Zakona o ukidanju obaveznog zdravstvenog osiguranja sada nije moguće provjeriti.

I samo to je razlog zbog kojeg će u Vladi još malo sačekati s odlukom o eventualnom vraćanju obaveznog zdravstvenog osiguranja.

“Ne razmišljamo, da budem precizan u ovom trenutku o toj opciji, dok ne provjerimo zakonitost odluke da se ukine doprinos od strane prethodne administracije. Nadam se da će se Ustavni sud brzo kompletirati da provjerimo tu ustavnost”, naveo je ministar finansija.

Odluku o ukidanju zdravstvenog osiguranja Unija slobodnih sindikata pozdravila je, jer su tada kažu, dobili garancije da zbog povećanja zarada u javnom sektoru zdravstvo neće trpjeti, te da novca u budžetu ima.

“Ako se krene u proces ponovnog uvođenja doprinosa, taj neko će morati i insistiraćemo da nam objasni zbog čega to radi, a nije pokušao da sa prohodne strane obezbijedi ta sredstva. Mi odgovorno tvrdimo da ta sredstva mogu da se se obezbijede iz budžeta. Tako da pozivam donosioce odluka da više razgovaramo o prihodnoj strani budžeta. Primjera radi, da se uvede sistem odgovornosti na svim nivoima, da se racionalno troše buđetska sredstva što sad trenutno nije situacija”, naveo je generalni sekretar USSCG Srđa Keković.

Da u Vladi ozbiljno razmatraju vraćanje zdravstvenih doprinosa ranije je saopštio ministar zdravlja Dragoslav Šćekić. Kako god da odluče, moraju konsultovati socijalne partnere, jasan je Keković.

“Ostajem pri ideji da je u najmanju ruku pravedno da visoke zarade, preko 1000, 1500 eura negdje moraju da budu u tom nekom spektru gdje bi se doprinosi zdravstveni plaćali makar minimalno, 3 do 5 procenata”, naveo je damjanović.

Doprinosi za zdravstveno osiguranje ukinuti su krajem 2020. godine, a iako je bilo planirano da se nedostajuća sredstva nadomjeste s prihodne strane budžeta, praksa je pokazala da zdravstveni sistem trpi, te da se dugovi Ministartva zdravlja i Fonda zdravstva samo gomilaju.

Slične teme:aleksandar damjanović Crna gora ministarstvo finansija

Sledeće

Spoljno trgovinska razmjena Crne Gore 3,52 milijarde

Ne propustite

U budžetu 30 miliona manje za poljoprivredu

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Stefan Madžgalj na čelu Odbora direktora Aerodroma

Novi predsjednik Odbora direktora Aerodroma Crne Gore je Stefan Madžgalj. To je odlučeno glasanjem na konstitutivnoj sjednici koja je održana u centrali kompanije, na Aerodromu Podgorica.

Uz Madžgalja, u Odboru direktora su Nikola Bajčetić i Edina Dacić, a novi članovi su Velizar Kaluđerović i Darko Bulatović.

Odbor direktora ACG imenuje Vlada Crne Gore.

Ekonomija

Crna Gora jedina u regionu sa padom cijena struje u protekloj deceniji

Prema podacima koje prenosi EUROSTAT za period od prve polovine 2015. do prve polovine 2025. godine, Crna Gora se izdvaja u regionu kao jedina zemlja sa padom cijena električne energije za domaćinstva, i to za – 1%.

Dok su gotovo sve države u okruženju zabilježile značajan rast cijena struje – Albanija 42%, Bugarska 38%, Rumunija 47%, Sjeverna Makedonija 38%, Srbija čak 92% – Crna Gora je uspjela da zadrži stabilnost i blago smanji troškove za građane.

Ovaj podatak dobija dodatnu težinu ako se uzmu u obzir globalne energetske krize, poremećaji na tržištu izazvani ratom u Ukrajini, rast cijena energenata i inflacija koja je pogodila gotovo sve evropske ekonomije. U takvom ambijentu, očuvanje stabilnih cijena električne energije predstavlja značajan ekonomski i socijalni faktor.

Stabilne cijene struje direktno utiču na standard građana, jer električna energija čini važan dio mjesečnih troškova domaćinstava. Osim toga, utiču i na konkurentnost privrede, posebno malih i srednjih preduzeća.

Crna Gora se tako pozicionira kao primjer relativne energetske stabilnosti u regionu u periodu obilježenom snažnim cjenovnim udarima širom Evrope.

Ekonomija

Ustavni sud ukinuo neradnu nedelju

Portparol Ustavnog suda Danilo Ajković saopštio je da je po pitanju ustavnosti odluke o neradnoj nedjelji u trgovinama odlučeno da je odluka neustavna. Kako je objasnio, ovakva odluka je povrijedila ustavne principe jednakosti svih pred zakonom.

Ustavni sud je na današnjoj sjednici ukinuo odredbu 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini kojom je uvedena neradna nedjelja u trgovini kao neustavnu, jer se njome krši sloboda preduzetništva i princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika omogućeno da radi nedjeljom i tokom praznika, a drugoj zabranjeno.

“Sud je ocijenio da se navedenom odredbom krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno. Ustavom su precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda preduzetništva (radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore) i zakonodavac ne može samostalno da propisuje nova ograničenja van tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu”, napomenuli su u obrazloženju odluke.

Pojašnjavaju da time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika (apoteke, poslastičarnice, pekare, kiosci za štampu, suvenirnice, cvjećare, prodavnice za pogrebnu opremu, za zaštitu bilja, benzinske stanice, pijace, itd) dozvolio da radi, a drugoj ne, jednu grupu privrednika je doveo u neravnopravan položaj u odnosu na drugu.

“Ovakva zabrana nema objektivno i razumno opravdanje, s aspekta ustavne obaveze države da svim preduzetnicima obezbijedi jednak položaj na tržištu. Dodatno, zabranom rada nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika samo pojedinim trgovcima došlo je do ograničenja ljudskih prava i sloboda i povrede ustavnog principa saglasnosti pravnih propisa. Ograničenje ljudskih prava i sloboda mora se kretati u granicama Ustava i mora da služi legitimnom cilju u javnom interesu, kao i da postoji odnos proporcionalnosti između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želi utvrditi”, navode u odluci.

Sud je u ustavnosudskom postupku utvrdio da u postupku donošenja ukinute odredbe nije naveden cilj za njeno donošenje, odnosno zbog čega se smatra potrebnim i opravdanim da se zabranjuje rad trgovinama na veliko i malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, kao i izuzetke od te zabrane.

“Ustavni sud ne utiče na pravo zakonodavca da na drugačiji način uredi obavljanje trgovine na veliko i malo nedjeljom, ali uz uvažavanje odgovarajućih osnovnih ustavnih vrijednosti, odnosno zaštićenih ustavnih dobara, na koje je Ustavni sud ukazao u ovoj odluci. Zabrana rada trgovinama nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika ostaje na snazi do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore, o čemu će Sud blagovremeno obavijestiti javnost”, zaključili su obrazloženju odluke.

Ajković je kazao da je odluka donijeta jednoglasno, te da ne postoji jasan rok kada će biti objavljena u Službenom listu.

Unija poslodavaca Crne Gore podnijela je Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je propisano da se trgovina na veliko i na malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, osim malog broja izuzetaka. Taj zakon je usvojen u julu 2019, a ovaj član, kako je određeno, stupio je na snagu 15. oktobra te godine.