fbpx
Connect with us

Digitalni svijet

Četrdeset godina emotikona

Prvi emotikon uveo je američki računarski stručnjak Scott E. Fahlman 1982. godine, nadajući se da će to spriječiti nesporazume u digitalnoj komunikaciji.

U svijetu digitalnih komunikacija bez mimike i govora tijela, emotikoni i emoji su važni koliko i interpunkcija.

Koristimo ih prirodno da bi naglasili svoj ton i emocije.

Nakon dvije godine socijalne distance zbog pandemije postali su gotovo neizbježni.

Ali oni koji su se prvi dosjetili ideje digitalne ironije vjerovatno nisu mogli ni zamisliti koliko će te ikonice uzeti maha.

Sve je počelo na jednom američkom univerzitetu prije 40 godina kada su osmišljeni emotikoni – standardni interpunkcijski znakovi koje se grupiralo kako bi značili izraze lica, u prvom redu osmijeh.

Moderni emojiji, opet, pokrivaju sve aspekte života, od grimasa do gestikulacije rukama, od raznih predmeta do vremena.

“Njima se naglašava kako treba razumjeti neku izjavu”, rekla je lingvistkinja Erika Linz sa Univerziteta u Bonnu koja istražuje jezik i komunikacije u digitalnim medijima.

Sarkastični štreberi

U komunikaciji licem u lice, govornikova mimika, geste i ton važni su za razumijevanje onoga što želi naglasiti, na primjer ironiju.

Kada je primijenio emotikon na svom univerzitetu Pittsburghu 1982., američki računarski stručnjak Scott E. Fahlman nadao se da će to spriječiti nesporazume u digitalnoj komunikaciji koja se tada odvijala putem školskog BBS sistema, odnosno elektroničke oglasne ploče.

Sistem su tada uglavnom koristili štreberi skloni sarkazmu, rekao je Fahlman za njemačke novine Frankfurter Rundschau ranije ove godine.

Ali mnogima je bilo teško razumijeti sarkazam i ozbiljno su uzvraćali pa su uslijedili pravi “ratovi riječima”, rekao je.

Ljudi su tada počeli raspravljati o tome da svoje šale takvim i označe, ali ni to ispočetka nije bilo shvaćeno ozbiljno.

Ali u septembru 1982. Fahlman je objavio sugestiju koja će imati dalekosežne implikacije koje teško da je mogao predvidjeti – kombinaciju dvotačke, znak za minus i zagradu.

Tako je nastao ‘smješko’ koji je trebao značiti da se korisnik šali ili govori dobronamjerno.

Kasnije je rekao da je to zamislio kao privremenu zabavu za druge korisnike, ali je brzo uzelo maha i počelo se širiti izvan univerziteta, potaknuto širenjem interneta.

Zlatno doba emojija

Emojiji se danas ne koriste samo za označavanje načina na koji neku izjavu treba shvatiti, nego i sve više zamjenjuju znakove interpunkcije, rekla je Linz.

Kada se ikonicu koristi umjesto tačke na kraju rečenice, na primjer, njeno značenje postaje „ekspresivno”, rekla je lingvistkinja.

Emojiji također pomažu da komuniciranje bude ekonomičnije. Tako je ‘uzdignuti palac’ brza poruka da se sagovornik slaže.

S druge strane, izostanak emojija u poruci također ima značenje i često se koristi da bi se izrazio ozbiljniji ton.

Mnogi ljudi razvili su osjećaj kada koristiti emojije, a kada ih je bolje izostaviti, rekla je Linz.

Ipak ona vjeruje da će se dugoročno ikonice sve više koristiti i u formalnoj komunikaciji.

“Trijumf emojija je nezaustavljiv”, rekla je.

Međutim, to nikada neće posve ukloniti rizik od nesporazuma, rekli su naučnici, jer čak i značenje emojija može ponekad biti dvosmisleno, a i ljudi su skloni koristiti ih u različitim kontekstima imajući na umu različita značenja.

Iz tog ugla gledanja, možda je upravo jednostavnost Fahlmanove originalne ideje pomogla da se tako razvije.

Reklama turizam danilovgrad
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Digitalni svijet

Profesor Moskowitz o alatima vještačke inteligencije: Treba djelovati i eksperimentisati, a onda analizirati

prof. dr Howard Moskowitz
izvor: Univerzitet Crne Gore

Naučnik svjetske reputacije prof. dr Howard Moskowitz, pionir na polju Genomike uma, održao je predavanje danas na Univerzitetu Crne Gore, gdje je objasnio metode i alate kojima se mogu istražiti razlike među ljudima i imati upotrebnu vrijednost u industrijama hrane, lijekova, ali i u razvijanju karijere, dobijanju poslova, postavljanju pravih pitanja i davanja odgovora na intervjuima za posao.

Polaznike predavanja, studente i profesore, pozvao je da koriste njegov vebsajt bimileap.com. Dr Moskowitz je istakao da umjesto dugog istraživanja u biblioteci, mogu koristiti alate vještačke inteligencije za brzo generisanje pitanja i odgovora, omogućavajući efikasno prikupljanje podataka i analize čak i bez prethodnog znanja o temi. Cilj je sticanje uvida i unapređenje industrije u kratkom vremenskom roku, koristeći moć vještačke inteligencije.

Ova metoda, kazao je, studentima može omogućiti i kreiranje karijere u roku od nekoliko mjeseci, u kombinaciji sa vještačkom inteligencijom. Dr. Moskowitz je naglasio važnost eksperimentisanja bez previše razmišljanja, citirajući svoja iskustva sa Harvarda. Predložio je eksperimente na više pitanja od interesovanja za učesnike i pokazao im kako da koriste  alat na vebsajtu za istraživanje tržišta. Kroz jednostavna pitanja i odgovore, ova metoda pomaže u povezivanju potrošača, trgovaca i proizvođača, ili opet pokretače biznisa sa klijentima ili studenta sa poslodavcem.

Cilj je bio pokazati kako brzo i efikasno možemo steći uvide bez prethodnog znanja, i kako takav pristup može unaprijediti naše živote.

On je poručio studentima da djeluju i eksperimentišu, da ne razmišljaju previše. Nakon upotrebe i pomoći vještačke inteligencije mogu ići u dalja egzaktna istraživanja, uz ogromnu uštedu vremena.

Dr Moskowitz je naučnik, profesor, preduzetnik, pjesnik, ali prije svega mentor. Tokom svoje pedesetpetogodišnje karijere, nakon sticanja doktorata na Harvardu iz eksperimentalne psihologije (psihofizike), radio je istraživanja za industriju hrane i lijekova, kao i u oblastima prava, društva, medicine i mnogih drugih oblasti.

Njegova vizija je da svijetu pruži korist od tehnologije koju je razvio, Genomike uma, za koju je dobio nagradu Sigma Xi i svjetsku reputaciju. Genomika uma je nauka o svakodnevnom, koja ispituje kako se ljudi razlikuju jedni od drugih. Umjesto da bude samo teoretska i intenzivno matematička, ova nova nauka kombinuje učenje o ljudima sa praktičnim uputstvima, bilo da je riječ o stvaranju novih proizvoda ili smanjenju troškova zdravstva tako što uči medicinske stručnjake da prepoznaju umove svojih pacijenata.

Continue Reading

Digitalni svijet

Ray-Ban pametne naočare: Glasom objavljujete stori na Instagram i puštate muziku

pametne naočare

Meta je ažurirala svoje Ray-Ban Meta pametne naočare kako bi im pružila više mogućnosti.

Ovo uključuje novu funkciju koja vam omogućava da objavljujete Instagram storije bez potrebe da vadite telefon.

Možete samo da kažete “Hej Meta, podijeli moju poslednju fotografiju na Instagram”, ako ste već snimili fotografiju, ali i “Hej, Meta, objavi fotografiju na Instagram” ako želite da je uslikate u tom trenutku.

Pored toga, sada je moguće i glasovnom komandom aktivirati Amazon Music, i da pritom kontrolišete zvuk pomoću kontrola na samom uređaju ili glasom.

Ako imate Calm nalog i morate da dekompresujete nešto, umjesto toga možete da slušate vođenu meditaciju na pametnim naočarima pomoću glasovne komande.

Prošlog mjeseca, Meta je takođe uvela multimodalni AI za Ray-Ban pametne naočare nakon nekoliko meseci testiranja. Ovo im omogućava da funkcionišu kao AI gedžet nezavisno od telefona, slično Rabbit R1 i Humane AI Pin uređajima.

Continue Reading

Digitalni svijet

Ova društvena mreža bi mogla da ugrozi Facebook, Instagram i TikTok

airchat

Aplikacija je u potpunosti fokusirana na glas, a izgovorene riječi automatski se pretvaraju u tekst. Da li na prebukiranom tržištu društvenih mreža ima mjesta za još jednu, malo drugačiju aplikaciju?

Trenutno imamo aplikacije koje su dominantno tekstualne, imamo aplikacije i mreže za fotografije i video, a AirChat je fokusiran na – glas. Iako su tokom pandemije predstavljene aplikacije u kojima je dominantan način konverzacije glasovni (sjetite se Clubhousea), one ipak nisu zaživjele i nisu privukle dovoljan broj korisnika.

Ekipa koja stoji iza AirChata, a riječ je o investitoru Navalu Ravikantu i jednom od bivših direktora u Tinderu Brajanu Norgardu, vjeruje da postoji tržište za aplikacije usmjerene na glasovnu komunikaciju.

Oni smatraju kako je glas puno intimniji medij u odnosu na tekstualnu komunikaciju, pa se na taj način može prenijeti strast u porukama, za razliku od običnog teksta: “Ljudi su stvoreni da se slažu s drugim ljudima, a to samo zahtijeva prirodni glas”, objasnio je Ravikant.

Sama aplikacija je po izgledu i interfejsu slična brojnim postojećim društvenim mrežama. Korisnici mogu da objavljuju sadržaj, prate druge korisnike, lajkuju njihov sadržaj i slično i mogu da šalju direktne poruke drugim korisnicima aplikacije. Ali umjesto tekstualnog upisa, u fokusu je glas tako da je objavu potrebno izgovoriti, a korisnici će na AirChatu moći da je preslušaju, ali i – pročitaju. Naime, aplikacija će automatski pretvarati govor u tekst za situacije u kojima ne želite ili ne možete da slušate poruke drugih korisnika. Ali poenta je da ih ne možete napisati, već samo izgovoriti.

Ova aplikacija je prvo bila predstavljena krajem prošle godine, a nedavno je redizajnirana i dostupna je za korisnike Androida i Apple telefona, ali samo za one koji imaju pozivnicu. Broj njenih korisnika konstantno raste i biće zanimljivo videti koliko će korisnika će nastaviti da je koristi, a ko će je samo isprobati i onda izbrisati s uređaja, pri čemu je ponovo potrebno podsjetiti na Clubhouse koji je u jednom periodu bio veoma tražena aplikacija, a danas je skoro više niko ne pominje.

Takođe, na stranici Fast Company podsjećaju i na konkurente koji su se pojavili nakon Maskovog preuzimanja Twittera. Iako su imali veliku medijsku praćenost i iako su mnogi korisnici Twittera, tj. sadašnje platforme X najavili da odustaju od te društvene mreže i namjeravaju da se okrenu nekim alternativnim rešenjima, Mastodon je početkom godine imao samo 1,5 miliona aktivnih mjesečnih korisnika, dok su brojke Bluesky-a Džeka Dorsija malo bolje i iznose oko 2 miliona korisnika.

 

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto