Politika
CEDEM: Za DPS bi glasalo 27,7%, Evropu sad 15,2%, DF 14,2%
Za vanredne parlamentarne izbore skoro trećina građana.
Ako bi se naredne sedmice održali izbori u Crnoj Gori, DPS bi glasalo 27,7% građana, Evropu sad 15,2%, DF 14,2%, Demokrate 13,1%, GP URA 4,9 i BS 4,1%, pokazalo je istraživanje “Političkog javnog mnjenja Crne Gore”, koje je uradio CEDEM.
Istraživanje koje je sprovedeno od 2. do 17. decembra, na uzorku od 1.019 ispitanika, pokazuje da bi Socijaldemokratska partija dobila podršku 3,3 odsto ispitnika, a Socijalistička narodna partija 3,2 odsto građana.
Istraživanje pokazuje da bi za Socijaldemokrate glasalo 2,9 odsto ispitanika, Demohrišćansku stranku 2,2 odsto, a DUA 1,7 odsto.
Albanska alternativa dobila bi 1,3 odsto glasova, Prava Crna Gora 1,1, Ujedinjena Crna Gora 0,9, a Forca 0,8 odsto glasova. Takvi rezultati, kako navodi CEDEM, bili bi na izlaznost od 75,5%.
Za Đukanovića na predsjedničkim izborima bi glasalo 24,4% ispitanika
Na pitanje – ukoliko bi se aktuelni predsjednik kandidovao na narednim predsjedničkim izborima, da bi glasali za Mila Đukanovića, kazalo je 24,4 odsto ispitanika.
“Glasao bih nekog od kandidata protiv Mila Đukanovića”, kazalo je 39 odsto građana.
Da ne zna za koga bi glasao te da bi morao da vidi ko su protivkandidati Milu Đukanoviću, kazalo je 12,2 odsto ispitanika.
Da Crna Gora ide pogrešnim putem smatra 42,6 odsto građana, dok njih 27,6 misli da smo na pravom putu, pokazalo je istraživanje.
Oko 29,7 % građana ne može da procijeni kojim putem se kreće država.
U drugom godišnjem istraživanju “Političko javno mnjenje Crne Gore”, navodi se da je učinkom Vlade Dritana Abazovića veoma nezadovoljno 28,9 odsto građana, uglavnom nezadovoljnih je 23,9 odsto, dok je 26,3 odsto njih uglavnom zadovoljno i 16,7 nema stav.
Samo je 4,2 odsto građana, veoma je zadovoljno učinkom 43. Vlade.
Istraživanje je pokazalo i da građani najviše povjerenja imaju u sistem obrazovanja, policiju, kako i u delegaciju EU i SPC.
Najmanje povjerenja, kako se navodi u istraživanju građani imaju u Skupštinu, Vladu, političke partije i CPC.
Spajić najbolje ocijenjen političar
Najbolju ocjenu među političarima dobio je jedan od lidera pokreta Evropa sad Milojko Spajić sa ocjenom 2,6, a slijedi drugi lider tog pokreta Jakov Milatović sa 2,51.
redsjednik Demokrata Aleksa Bečić prosječno je ocijenjen sa 2,41, lider Demokratske partije socijalista Milo Đukanović sa 2,35, predsjednika URA-e Dritan Abazović sa 2,19, a jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević 2,13.
Na popisu bi se 48,3% građana izjasnilo kao Crnogorci, 32,7% kao Srbi
Ukoliko bi popis bio održan naradne sedmice na njemu bi se 48,3 odsto građana izjasnilo kao Crnogorci, 32,7 građana izjasnilo kao Srbi, Bošnjaci 8,3, Albanci 4,5, a Muslimani 3,9%.
Za vanredne parlamentarne izbore skoro trećina građana
Na pitanje šta je rješenje političke krize – 31,8% građana kaže da je potrebno da se što prije održe vanredni parlamentarni izbori.
Da se održe parlamentarni izbori zajedno sa Predsjedničkim izborima u aprilu,maju iduće godine kaže 21,4%.
Za formiranje nove vlade koju bi čile takozvane partije pobjednici izbora iz 2020. godine (anti-DPS većina) je 22,1% ispitanika.
Samo 4,2 odsto ispitanika smatra da treba da ostane tehnička Vlada Dritana Abazovića do redovnih izbora 2024. godine
Politika
Radunović: Najbolje je obeštetiti mještane Botuna
Ministar urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović kazao je da je za kolektor u Botunu dokumentacija skupljena i nakon manjih propusta koji su vraćeni na ispravku, neće postojati nijedan jedini razlog sa zakonske strane da se ne izda građevinska dozvola.
“Problem koji imaju građani u Botunu je sa zagađenjem od strane tadašnjeg Kombinata alumiinijuma (bazen crvenog mulja). Tamo su užasni uslovi za život. Voda zatrovana a ovo je bio još jedan dodatak sa ovim incidentima koji su se dešavali sa prelivanjem iz Podgorice iz kolektora ovog starog, koji je bio predviđen za pedesetak hiljada ljudi, tako da je sve to dodatno otežalo situaciju”, kazao je Radunović za Televiziju Crne Gore.
Ističe da građani iz Botuna iz Zete treba da znaju da kolektor neće riješiti problem crvenog mulja ali riješiće problem koji imaju sa zagađenjem Morače u njihovom selu i sa podzemnim vodama koje su, kako kaže, zbog toga potpuno neuopotrebljive.
Smatra da grad Podgorica treba da im ponudi izlaz iz te situacije, a jedini spas je, kako kaže, da se maknu iz tog područja koji je tako zagađen.
“U tom dijelu im je bolje da se uradi taj kolektor. I njima, a ne samo građanima Podgorice. Smatram da je mnogo ozbiljnije pitanje bazena crvenog mulja koji mora da se riješi. Skoro sam razgovarao sa jednim investitorom, ali to je sad privatno zemljište i mora država da se uključi da vidi sa vlasnikom. Više država ne može sama da pregovara sa investitorom već to mora da radi i privatna firma. Smatram da je najbolje da grad Podgorica nađe načina da obešteti te ljude i da oni koji sebe smatraju najugroženijima, jer stručnjaci smatraju da neće biti ugroženi kolektorom, da im omoguće da dobiju neku zamjenu ili gotovinom da im se isplati. I da se ljudi presele negdje drugo da ne žive u tom zagađenju”, istakao je Radunović.
Politika
Kaluđerović: Napad Darka Šukovića na ambasadorku SAD izraz političke nekulture
Potpredsjednica Socijalističke narodne partije (SNP) i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović oštro je reagovala na izjave urednika portala Antena M, Darka Šukovića, koji je uputio niz uvredljivih komentara na račun ambasadora zemalja Kvinte i Evropske unije, a posebno na adresu ambasadorke Sjedinjenih Američkih Država, Džudi Rajzing Rajnke.
“Najoštrije osuđujem primitivne, uvredljive i nedostojne komentare koje je urednik portala Antena M Darko Šuković uputio ambasadorima zemalja Kvinte i Evropske unije, a posebno ambasadorki Sjedinjenih Američkih Država, Džudi Rajzing Rajnke”, navela je Kaluđerović u saopštenju za javnost.
Kaluđerović je kazala da je “nazivati ambasadorku SAD ‘sramotom za svoju zemlju’, a za njeno držanje reći da je ‘sramota i za nju lično’, izraz duboke političke nekulture, ali i direktan napad na jednu od najvažnijih saveznica Crne Gore”.
“Uvrede, mizogini ton, osporavanje rada, ugleda i stava ambasadorke Rajzing Rajnke, ne pripada vrijednostima slobode govora, niti korespondira sa domaćinskim manirima jedne države”, istakla je ona.
Potpredsjednica SNP-a je podsjetila na doprinos koji je, kako kaže, ambasadorka SAD dala razvoju odnosa između dvije zemlje:
“Ambasadorka Rajzing Rajnke dala je nesebičan doprinos razvoju crnogorsko-američkih odnosa, i pokazala zavidnu energiju u svom angažmanu podrške crnogorskom društvu na više nivoa. Da li je ovo ‘hvala’ za mnogobrojne projekte, donacije i razne oblike pomoći i podrške koje su Sjedinjene Američke Države pružile Crnoj Gori poslednjih decenija, a posebno u mandatu aktuelne ambasadorke?”, upitala je Kaluđerović.
Kako je navela, posebno je “zanimljivo” što isti novinar koji vrijeđa ambasadore, istovremeno “poziva ambasadore da se oglase zbog rada Specijalnog državnog tužilaštva (SDT)”.
“Zanimljivo je kako ovaj urednik paralelno sa sipanjem uvreda, poziva ambasadore da se oglase zbog rada Specijalnog državnog tužilaštva, koje sprovodi zakone i procesuira lica iz političko-kriminalnih struktura. Takođe, on problematizuje to što institucije u Crnoj Gori (konačno) rade svoj posao. Sporno mu je, valjda, što o njihovom radu ne odlučuju neovlašćena lica kao za vrijeme DPS režima, o čemu ovih dana čitamo u prepiskama skandaloznog sadržaja”, poručila je ona.
Kaluđerović je ocijenila da “nema patriotizma u tome da se pljuje po ambasadorima dok se brane oni koji su državu pljačkali”.
“Ne dolazi prijetnja državi Crnoj Gori od njenih saveznika koji joj pružaju kontinuiranu podršku na putu evropskih integracija, nego od lažnih patriota i njihove medijske posluge”, istakla je poslanica SNP-a.
Na kraju, Kaluđerović je poručila da ambasadori “zaslužuju poštovanje – kao ljudi, kao diplomate i kao predstavnici zemalja koje su godinama uz Crnu Goru”.
“A oni koji misle da će ih uvredama ućutkati – ne brane državu, nego sopstvene interese. I u tome neće uspjeti”, zaključila je potpredsjednica SNP-a.
Politika
“Veterani Rusije” traže da ruski turisti ne putuju u Crnu Goru i Tursku
Sa takvom inicijativom istupio je predsjednik pokreta “Veterani Rusije” Ildar Rezijapov, u razgovoru za internet portal “Abzac”.
Prema njegovim riječima, riječ je prvenstveno o državama kao što su Francuska i Njemačka, koje pokazuju izrazito neprijateljski stav prema Rusiji. On je objasnio da bi ovakva mjera pomogla da se smanji odliv finansijskih sredstava ruskih građana u inostranstvo, da se oni zaštite od mogućih vanrednih situacija i da se spriječi da novac ruskih turista posredno bude usmjeren na podršku Kijevu.
Inicijativa se ne bi odnosila na građane koji putuju u inostranstvo radi liječenja ili posjete bliskim rođacima.
Rezijapov je istakao da ukupni vojni izdaci NATO-a čine 67 odsto svjetskih, što, po njegovom mišljenju, pokazuje agresivne namjere i stvara rizike za ruske putnike, uključujući mogućnost hapšenja ili vrbovanja.
Predstavnici pomenutog pokreta takođe smatraju da bi ovakva ograničenja podstakla razvoj domaćeg turizma. Oni ukazuju na potrebu za regulisanjem cijena, poboljšanje kvaliteta ljetovališta i stvaranje boljih uslova za porodični odmor u Rusiji. Kako su predložili, ograničenja bi bila ukinuta nakon završetka “specijalne vojne operacije”.
Eventualno prihvatanje ove ideje u Rusiji najvjerovatnije bi uzrokovalo novi pad posjete turista s tog tržišta Crnoj Gori. Inače, to tržište je u posljednjih petnaest godina bilo jedno od najstabilnijih i najvrednijih za crnogorski turizam. Nakon ukidanja viza 2008. godine, broj dolazaka ruskih turista rastao je iz godine u godinu, a Crna Gora je u pojedinim sezonama bila među tri najtraženije destinacije među građanima Ruske Federacije, uz Tursku i Grčku.
Prema podacima Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, ruski turisti su u periodu između 2014. i 2019. godine činili od 10 do 20 odsto ukupnih stranih dolazaka, zavisno od sezone. Njihovo učešće u ukupnim prihodima od turizma bilo je još veće, jer su, po podacima lokalnih ugostitelja i tadašnjim procjenama, prednjačili u vanpansionskoj potrošnji u restoranima, trgovinama, na izletima i u zakupima nekretnina.
Istraživanja sprovedena prije pandemije pokazuju da je prosječan ruski turista trošio 20 do 30 odsto više od prosjeka stranih posjetilaca, te da je u Crnoj Gori prosječno boravio od 10 do 12 dana, najčešće u individualnom smještaju ili apartmanima. Njihova potrošnja, osim direktnih prihoda, znatno je doprinosila i lokalnim budžetima kroz poreze, komunalne takse i promet u malim biznisima.
Ruski gosti su tradicionalno pokazivali visok stepen lojalnosti crnogorskim destinacijama; mnogi od njih su iz godine u godinu ljetovali na istim mjestima, posebno u Budvi, Petrovcu, Herceg Novom i Baru. Njihov dolazak nije zavisio od masovnih aranžmana već od direktnih letova i porodičnih veza, što ih je činilo otpornijima na promjene u turističkim trendovima.
-
Politika3 дана ranijeRadunović: Najbolje je obeštetiti mještane Botuna
-
Zeta1 дан ranijePolitičkim partijama u Zeti 45 hiljada eura iz budžeta
-
Zeta3 дана ranijeMihaela Lazović osvojila dvije nagrade na međunarodnom festivalu u Tutinu
-
Hronika13 сати ranijeŽena skočila sa Vukovačkog mosta, preživjela i prevezena u KCCG
-
Bilbord4 дана ranijeSportisti poslali snažnu poruku – „Mi smo uz tebe. Brini o sebi.“
-
Događaji2 дана ranijeFestival „Zetsko kolo“ u KIC-u „Zeta“ – praznik folklora i tradicije
-
Sport3 дана ranijeTrick or Treat Bonanza – slatka doza jezive zabave!
-
Zeta1 дан ranijeAsanović: Građani na referendumu poslaće poruku Radunoviću


