Politika

Lekić: Crna Gora ne treba da prihvati status neke kolonije

Kako napominje, Crna Gora jeste u političkoj i institucionalnoj krizi, a glavnog kočničara za njeno razrešenje vidi u predsjedniku države Milu Đukanoviću.

Komentarišući navode u medijima o mogućnosti potrebe angažovanja međunarodnih posrednika koji bi pomogli u razrešavanju političke i institucionalne krize u Crnoj Gori, lider Demosa Miodrag Lekić ističe:

„Oko dubine krize u kojoj se nalazimo ima dosta pojedinaca, predstavnika zemalja koji ovdje dolaze i daju izjave koje mogu da se uzmu kao korisne. Neke su u ne baš preciznim formulacijama, pa i djeluju kao prijeteće. Mislim da to apsolutno nije prihvatljivo. Crna Gora je suverena država i treba da odlučuje vlast koja je izabrana od naroda. Ova zemlja treba da sarađuje, sa jedne strane, a sa druge ne treba da prihvati status neke kolonije i da čekamo da neko dođe da nam kaže šta treba da radimo“.

Kako napominje, Crna Gora jeste u političkoj i institucionalnoj krizi, a glavnog kočničara za njeno razrešenje vidi u predsjedniku države Milu Đukanoviću.

“Umjesto da se sistemom kohabitacije pokaže opšti interes, da se u krajnjem zastupa interes i svoje stranke iako bi on trebalo da bude predsjednik svih građana, on je sada vodeći u akciji da se blokiraju institucije. Sa očiglednom strategijom – što gore po zemlju to bolje za njega, stranku. Ali mislim da se preračunao u svemu tome i da će njegova stranka imati negativne posljedice takve politike”, kazao je Lekić.

Pravac u kom bi se trebalo i moralo ići je deblokada institucija i pokušaj da se izaberu sudije Ustavnog suda i da se parlamentarnoj većini omogući ono što postoji u svim demokratskim društvima, da ima inicijativu da predloži formiranje vlade, poručio je Lekić.

Izvor: RTV Nikšić

Sledeće

Knežević: Nova vlada ili prijevremeni parlamentarni izbori

Ne propustite

CEDEM: Za DPS bi glasalo 27,7%, Evropu sad 15,2%, DF 14,2%

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

PES: Da li se URA ograđuje od Abazovića zbog njegovih veza sa BIA-om Srbije?

Nakon što je bivši direktor BIA-e Srbije javno saopštio da je Dritan Abazović bio pod režimom kontrole te strane službe, vrijeme je da se ne postavlja pitanje samo njemu – već i partiji koju vodi, saopšteno je iz Pokreta EVropa sad.

Kako navode, Građanski pokret URA duguje odgovore građanima Crne Gore.

„Da li ste znali da je vaš predsjednik partije bio pod uticajem strane bezbjednosne agencije? Da li ste svjesno podržavali političke odluke koje su možda bile usklađene sa interesima druge države, a ne Crne Gore? I najvažnije – da li ćete se sada, kad su ove informacije postale javne, oglasiti i jasno ograditi od njegovih veza sa BIA-om Srbije?“, pitaju iz PES-a.

Pitaju i da li je rukovodstvo URA-e upoznato sa sastancima koje je Abazović imao sa pripadnicima BIA-e.

„Da li znate da li se ikada sreo sa Markom Parezanovićem iz te službe? Da li vas je, kao partiju, informisao o bilo kakvoj saradnji sa bezbjednosnim strukturama druge države?Ako iz URA-e ne uslijedi hitna i jasna reakcija, onda će se sa punim pravom postaviti pitanje – da li je cijela partija znala i ćutala dok je njen lider djelovao pod uticajem stranih službi“, navode u PES-u.

Crna Gora, kako ističu,nije i ne smije biti platforma za tuđe interese.

„URA mora reći – da li ste uz državu, ili uz one koji su je izdali“, zaključuju u saopštenju.

Politika

Nišić: Nezaposlena lica će ubuduće moći da se prijave u evidenciju ZZZCG i elektronskim putem

Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić predstavila je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.

Cilj izmjena i dopuna navedenog zakona je, kako je navela, usvajanje adekvatne pravne osnove za nesmetan proces digitalizacije Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, koji treba da doprinese bržem i kvalitetnijem pružanju usluga za tržište rada, kako nezaposlenim licima i ostalim tražiocima zaposlenja, tako i poslodavcima.

“Ključne novine izmjena i dopuna pomenutog zakona odnose se na činjenicu da će nezaposlena lica ubuduće moći da se prijave u evidenciju Zavoda za zapošljavanje, osim ličnim dolaskom, i elektronskim putem. Takođe, nezaposlenim licima će biti omogućeno da zahtjeve za ostvarivanje prava za vrijeme nezaposlenosti podnose osim neposrednom predajom ili dostavljanjem zahtjeva poštom, i u elektronskom obliku”, navela je, između ostalog, Nišić.

Biće, dodaje, olakšano i poslodavcima tako što će prijavu slobodnih radnih mjesta kao i prijavu o zasnivanju-prestanku radnog odnosa, osim neposrednom predajom, Zavodu za zapošljavanje moći da dostave i elektronskim putem.

Politika

Spajić potpisao sporazum sa opozicijom

Predsjednik Pokreta Evropa sad Milojko Spajić i predstavnici opozicije Danijel Živković (DPS), Damir Šehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (HGI) potpisali su sporazum kojim su se saglasili da podnesu zahtjev za mišljenje Venecijanskoj komisiji najkasnije sedam dana nakon sporazuma, u vezi sa procedurom konstatovanja prestanka mandata jednoj sutkinji Ustavnog suda.

Sporazum je potpisan na sastanku održanom u prostorijama Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, koji je organizovao ambasador Johan Satler.

„Tekst zahtjeva Venecijanskoj komisiji pripremiće po jedan predstavnik vlasti i opozicije, nakon konsultacija. Dogovoreni zahtjev će Venecijanskoj komisiji uputiti Predsjednik Vlade Crne Gore. Strane se saglašavaju da preduzmu sve neophodne korake ka punoj primjeni mišljenja Venecijanske komisije u najkraćem roku, a najkasnije 15 dana nakon njegovog dostavljanja. Do dostavljanja mišljenja Venecijanske komisije, obustaviće se dalja procedura izbora jednog sudije Ustavnog suda po konkursu koji je Ustavni odbor Skupštine Crne Gore objavio 23.12.2024. godine“, navode u saopštenju.

Dodaju da nakon potpisivanja ovog sporazuma, strane se obavezuju na normalizaciju političke situacije i ponovno uspostavljanje funkcionalnosti Skupštine.

„Strane se obavezuju da podrže EU reforme i zakonodavne inicijative pripremljene u konsultaciji sa institucijama EU, s ciljem završetka pregovora o pristupanju EU do kraja 2026. godine. Strane se takođe obavezuju da nastave rad parlamentarnog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, s ciljem završetka procesa izborne reforme najkasnije do kraja 2025. godine“, ističu u saopštenju.

Pored toga, postignuta je saglasnost da se fokus usmjeri na ispunjavanje obaveza iz EU agende, te da se bez prethodno obezbijeđenog opšteg političkog konsenzusa, neće predlagati pitanja koja dijele javnost, kako je to i predviđeno „Barometrom 26“.

Pored ambasadora Satlera i potpisnika sporazuma, sastanku su prisustvovali predstavnici PES, Boris Pejović i Bojan Božović.