Politika

CEDEM: Za DPS bi glasalo 27,7%, Evropu sad 15,2%, DF 14,2%

Za vanredne parlamentarne izbore skoro trećina građana.

Ako bi se naredne sedmice održali izbori u Crnoj Gori, DPS bi glasalo 27,7% građana, Evropu sad 15,2%, DF 14,2%, Demokrate 13,1%, GP URA 4,9 i BS 4,1%, pokazalo je istraživanje “Političkog javnog mnjenja Crne Gore”, koje je uradio CEDEM.

Istraživanje koje je sprovedeno od 2. do 17. decembra, na uzorku od 1.019 ispitanika, pokazuje da bi Socijaldemokratska partija dobila podršku 3,3 odsto ispitnika, a Socijalistička narodna partija 3,2 odsto građana.

Istraživanje pokazuje da bi za Socijaldemokrate glasalo 2,9 odsto ispitanika, Demohrišćansku stranku 2,2 odsto, a DUA 1,7 odsto.

Albanska alternativa dobila bi 1,3 odsto glasova, Prava Crna Gora 1,1, Ujedinjena Crna Gora 0,9, a Forca 0,8 odsto glasova. Takvi rezultati, kako navodi CEDEM, bili bi na izlaznost od 75,5%.

Za Đukanovića na predsjedničkim izborima bi glasalo 24,4% ispitanika

Na pitanje – ukoliko bi se aktuelni predsjednik kandidovao na narednim predsjedničkim izborima, da bi glasali za Mila Đukanovića, kazalo je 24,4 odsto ispitanika.

“Glasao bih nekog od kandidata protiv Mila Đukanovića”, kazalo je 39 odsto građana.

Da ne zna za koga bi glasao te da bi morao da vidi ko su protivkandidati Milu Đukanoviću, kazalo je 12,2 odsto ispitanika.

Da Crna Gora ide pogrešnim putem smatra 42,6 odsto građana, dok njih 27,6 misli da smo na pravom putu, pokazalo je istraživanje.

Oko 29,7 % građana ne može da procijeni kojim putem se kreće država.

U drugom godišnjem istraživanju “Političko javno mnjenje Crne Gore”, navodi se da je učinkom Vlade Dritana Abazovića veoma nezadovoljno 28,9 odsto građana, uglavnom nezadovoljnih je 23,9 odsto, dok je 26,3 odsto njih uglavnom zadovoljno i 16,7 nema stav.

Samo je 4,2 odsto građana, veoma je zadovoljno učinkom 43. Vlade.

Istraživanje je pokazalo i da građani najviše povjerenja imaju u sistem obrazovanja, policiju, kako i u delegaciju EU i SPC.

Najmanje povjerenja, kako se navodi u istraživanju građani imaju u Skupštinu, Vladu, političke partije i CPC.

Spajić najbolje ocijenjen političar

Najbolju ocjenu među političarima dobio je jedan od lidera pokreta Evropa sad Milojko Spajić sa ocjenom 2,6, a slijedi drugi lider tog pokreta Jakov Milatović sa 2,51.

redsjednik Demokrata Aleksa Bečić prosječno je ocijenjen sa 2,41, lider Demokratske partije socijalista Milo Đukanović sa 2,35, predsjednika URA-e Dritan Abazović sa 2,19, a jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević 2,13.

Na popisu bi se 48,3% građana izjasnilo kao Crnogorci, 32,7% kao Srbi

Ukoliko bi popis bio održan naradne sedmice na njemu bi se 48,3 odsto građana izjasnilo kao Crnogorci, 32,7 građana izjasnilo kao Srbi, Bošnjaci 8,3, Albanci 4,5, a Muslimani 3,9%.

Za vanredne parlamentarne izbore skoro trećina građana

Na pitanje šta je rješenje političke krize – 31,8% građana kaže da je potrebno da se što prije održe vanredni parlamentarni izbori.

Da se održe parlamentarni izbori zajedno sa Predsjedničkim izborima u aprilu,maju iduće godine kaže 21,4%.

Za formiranje nove vlade koju bi čile takozvane partije pobjednici izbora iz 2020. godine (anti-DPS većina) je 22,1% ispitanika.

Samo 4,2 odsto ispitanika smatra da treba da ostane tehnička Vlada Dritana Abazovića do redovnih izbora 2024. godine

Sledeće

Lekić: Crna Gora ne treba da prihvati status neke kolonije

Ne propustite

Predsjednik Crne Gore podržao današnji protest ispred Skupštine

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Lakušić: Prioriteti proširenje kapaciteta, izgradnja novih cjevovoda i smanjenje gubitaka u distribuciji

Regionalni vodovod planira niz kapitalnih investicija, usmjerenih na stabilizaciju sistema, smanjenje gubitaka vode i unapređenje energetske efikasnosti, kazao je predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić.

Na 42. sjednici Odbora direktora DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ usvojen je ambiciozan Plan rada za 2025. godinu, koji postavlja temelje za unapređenje vodosnabdijevanja crnogorskog primorja. Ovaj sveobuhvatni dokument donosi strateški pristup upravljanju vodnim resursima, s ciljem obezbjeđivanja stabilne i pouzdane distribucije vode za stanovništvo, privredu i turistički sektor, ključne stubove crnogorske ekonomije.

“Suočen s dinamičnim izazovima u vodnom sektoru, Regionalni vodovod će se u 2025. godini fokusirati na efikasno upravljanje infrastrukturom, redovno održavanje sistema, povećanje kapaciteta i modernizaciju kroz primjenu savremenih tehnologija. Poseban akcenat biće stavljen na optimizaciju distribucije vode putem digitalizacije i uvođenja naprednih sistema nadzora. Plan rada rezultat je detaljnih analiza i konsultacija sa svim relevantnim akterima. Njegovom realizacijom osiguraće se stabilno vodosnabdijevanje i dugoročna održivost sistema, čime će se odgovoriti na sve izazove i potrebe korisnika”, kazao je Lakušić.

Regionalni vodovod planira niz kapitalnih investicija, usmjerenih na stabilizaciju sistema, smanjenje gubitaka vode i unapređenje energetske efikasnosti. Prioriteti su proširenje kapaciteta vodozahvata, istraživanje novih izvora, izgradnja novih cjevovoda i filterskih postrojenja, modernizacija dotrajale opreme i smanjenje gubitaka u distribuciji.

“U okviru druge faze razvoja regionalnog vodosnabdijevanja, planiran je završetak cjevovoda duž trase budućeg bulevara Lastva Grbaljska – Tivat, kao i završetak filterskog postrojenja kapaciteta 120 l/s na izvorištu Bolje sestre. Dodatno, u planu je izrada projekta za filtersko postrojenje kapaciteta 500 l/s, čime će se obezbijediti dugoročna stabilnost vodosnabdijevanja primorskih opština”, naveo je on.

Jedan od ključnih ciljeva Odbora direktora za 2025. godinu je obezbjeđivanje dovoljne količine vode za ljetnju turističku sezonu.

“Zbog toga će poseban fokus biti na zaštiti vodoizvorišta, prevenciji zagađenja i primjeni ekološki prihvatljivih tehnologija. Korišćenje obnovljivih izvora energije u radu postrojenja značajno će smanjiti operativne troškove i unaprijediti energetsku efikasnost sistema. Pored toga, unaprijediće se video nadzor, čime će se dodatno povećati sigurnost i kontrola kompletnog sistema”, istakao je Lakušić.

Projekti će se realizovati u saradnji sa državnim institucijama, lokalnim samoupravama i međunarodnim partnerima, a značajan dio sredstava biće obezbijeđen kroz fondove Evropske unije i IPA Interreg programe. Ove investicije. ističe, garantuju dugoročnu održivost vodosnabdijevanja za sadašnje i buduće generacije.

“Transparentno upravljanje ostaje ključni princip rada Odbora direktora, čime se obezbjeđuje visoki kvalitet usluga i povjerenje korisnika. Planom je predviđeno jačanje saradnje sa lokalnim vodovodima, realizacija razvojnih projekata i optimizacija potrošnje vode primjenom najsavremenijih tehnoloških rješenja “, rekao je Lakušić.

Posebna pažnja posvećena je razvoju zaposlenih kroz kontinuirano stručno usavršavanje i podsticanje inovacija, čime se stvaraju uslovi za unapređenje poslovanja i jačanje profesionalnih standarda.

“Odbor direktora će redovno vršiti evaluaciju realizacije Plana kako bi blagovremeno odgovorio na izazove i prilagodio strategije potrebama korisnika. Ovaj dokument nije samo administrativni plan, već vizija budućnosti, jasan putokaz ka modernom, efikasnom i održivom sistemu vodosnabdijevanja”, poručio je Lakušić.

Sprovođenjem ovog Plana, Regionalni vodovod nastavlja da gradi sistem koji garantuje sigurnost snabdijevanja vodom i doprinosi razvoju čitavog crnogorskog primorja.

“Ovaj sveobuhvatni pristup potvrđuje posvećenost novog menadžmenta i Odbora direktora unapređenju vodnog sektora i očuvanju prirodnih resursa, kroz inovativna rješenja i strateško planiranje”, zaključio je Lakušić.

Politika

Zlatko Vujović i Ivan Vuković ostali u manjini na FPN-u

Urednik

Potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković i analitičar DPS-a Zlatko Vujović koji su prije dva dana kolegama sa Fakulteta političkih nauka uputili “prijedlog podrške zahtjevima studenata okupljenih oko poketa „Kamo śutra”, ostali su u manjini. Vijeće fakulteta nije podržalo ovu inicijativu, a pritom je sačuvalo svoj kredibilitet.

Iako u vijeću FPN-a sjede sve sami DPS-SDP izdanci poput Srđana Darmanovića, Vesne Simović Zvicer, Ivana Vukovića… koji moraju da rade po nalogu DPS-a, stvar ipak nije dobila epilog koji su poželjeli Vuković i Vujović, takmičeći se ko je prvi pokrenuo inicijativu podrške kolektivu „Kamo śutra” .

Uzdržani na prijedlog ove inicijative Vujovića bili su dekan FPN-a, prof. dr Boris Vukićević, kao i predstavnici studenata s pravom glasa: Vedran Vujisić, Amanda Ujkić, Maša Jovanović i Selma Taljanović. Takođe, uzdržan je bio i saradnik u Vijeću, mr Todor Lakić.

Nakon što su se od ovog kontroverznog studentskog kolektiva ogradili predstavnici Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore, a broj protestanata nastavio da opada uz istovremeni rast prisustva BIL osoba, uslijedila je podrška Vijeća Pravnog fakulteta u Podgorici pod pritiscima dekanke Anete Spajić. Po inerciji, očekivalo se da će tako postupiti i Vijeće na Fakultetu političkih nauka, međutim sa FPN-a su odbili da učine isto. Ovaj podatak dovoljno govori o stavu akademske zajednice prema protestima, ali i o članovima Viječa sa FPN koji su vodili računa o integritetu svoje institucije.

Prema statutu fakulteta, vijeća su prije svega stručni organi zaduženi za nastavna i naučna pitanja, a ne za davanje podrške ili osporavanje građanskih protesta. Samim tim, odluka Vijeća Pravnog fakulteta nema pravno uporište i ne može proizvesti nikakav direktan efekat na organizaciju aktivnosti unutar fakulteta.

Ostaje pitanje – da li je riječ o legitimnoj podršci ili svojevrsnoj kompromitaciji akademskih tijela kroz političko svrstavanje?

Primjer iz regiona dodatno potvrđuje ovu praksu – iako su studenti u Srbiji organizovali masovne proteste koji su uticali na rad univerziteta, nijedno nastavničko-naučno vijeće fakulteta u Beogradu, Novom Sadu ili Nišu nije se zvanično oglasilo o političkim stavovima, podršci ili blokadama. Razlog za to leži upravo u jasnim statutarnim ovlašćenjima fakultetskih tijela, koja nisu predviđena za ovakve odluke.

Protesti neformalne grupe „Kamo śutra” djeluju kao blijeda imitacija masovnih demonstracija u Srbiji, s pokušajem da se i u Crnoj Gori vještački izazove politička kriza. Ključni cilj, kako se čini, jeste destabilizacija vlasti u trenutku kada se intenzivira obračun s organizovanim kriminalom i korupcijom i ubrzava ulazak u EU.

S druge strane, Vuković i Vujović svojim ponašanjem rade upravo ono što organizatori negiraju – da iza njih stoji cijeli sistem aktera povezanih sa režimom DPS-a.

Politika

Mandić: Zeta nije samo simbol istorije, već i simbol snage

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić čestitao je Dan opštine Zeta rukovodstvu Opštine i Skupštine opštine, kao i svim građanima Opštine Zeta.

“U plodnoj zetskoj ravnici, koja je oduvijek bila žitnica našeg naroda, začeta je istorija – ne samo Zete, već i same srži srpske državnosti. Još prije gotovo hiljadu godina vizantijski hroničar prvi put zapisuje njeno ime, a od tada pa sve do danas, Zeta stoji kao nepokolebljiva tvrđava našeg identiteta i slavne prošlosti”, kazao je on u čestitki.

Kako je dodao, ona je bila kamen temeljac veličanstvenog carstva Nemanjića.

“Nedaleko odavde, u staroj Ribnici, rodio se Stefan Nemanja, onaj koji će zapaliti buktinju srpske slobode, pretvarajući plamen Zete u vatru koja će osvijetliti čitav srednji vijek. Ali sudbina ovih prostora nikada nije bila laka. Kada se carstvo srušilo, Zeta se našla rastrzana između dva moćna svijeta – Mletačke republike i Otomanskog carstva. No, narod ovog podneblja nikada nije bio sklon da se pokori. Balšići, Lazarevići, Brankovići, Crnojevići – vijek i po su držali zastavu slobode visoko, sve do kobne 1496. godine, kada je Zeta izgubila svoju državnost, ali duboko sačuvavši svoju dušu”, dodao je Mandić.

Zećani su, kako je kazao, bili i ostali najtvrđi bedem otpora.

“Čitavi vjekovi prolazili su u krvi i borbi, u znoju i stradanju, dok ste čekali zoru slobode. I konačno, prije 146 godina, ta zora je osvanula – Berlinski kongres vratio je Podgoricu i Zetu u okrilje Crne Gore, u zagrljaj braće, tamo gdje je oduvijek pripadala. Danas, Zeta nije samo simbol istorije, već i simbol snage, prkosa i viteštva. Ova zemlja, koja hrani i sebe i druge, nosi u sebi duh onih koji su kroz vijekove čuvali čast i pravdu. Vaše polje nije samo plodna zemlja – to je sveto tlo, natopljeno žrtvom vaših predaka, ali i ispunjeno nadom za budućnost”, naveo je Mandić u čestitki.

“Vrijeme podjela, svađa, sebičnih interesa i lažnih aršina pripada prošlosti. Ispred nas je nova Crna Gora, u kojoj se stvari rješavaju dijalogom, poštovanjem i pravdom. Mir i stabilnost su svetinja koju moramo čuvati. Vaš trud i vaša posvećenost nisu samo za vas, već za sve nas – za cijelu Crnu Goru. Zato vam svima još jednom srdačno želim srećan Dan opštine Zeta! “, zaključio je Mandić.