Priroda i društvo

Azijska gusjenica prijeti i u Crnoj Gori

Poljoprivredni stručnjaci su uputili upozorenje građanima koji u svojim vrtovima i baštama imaju šimšire, da obrate pažnju na njihov izgled, jer se i ove godine, kako su kazali, ponavlja najezda takozvanog šimširovog moljca ili azijske gusjenice.

“Najezda prijeti da desetkuje žbunove u baštama i na javnim površinama, i to sasvim sigurno ne samo u Beranama, već i u drugim gradovima” – kažu oni.

Ekolozi i poljoprivredni stručnjaci su objasnili da je veoma bitno otkriti prisustvo moljca u šimširu u ranoj fazi, kada još uvijek postoji šansa da se biljka spasi.

“Ova štetočina je toliko invazivna da je u stanju da za samo nekoliko dana uništi velike zasade. Zato je bitno obratiti pažnju na izgled šimšira. Ako primijetite da se lišće i grančice šimšira na pojedinim mjestima suše, nemojte imati dilemu da je biljku napala azijska gusjenica i da bi čitav zasad šimšira mogao biti uništen za samo nekoliko dana” – kažu u opštinskoj Službi zaštite životne sredine.

Oni upozoravaju da je potrebno odmah početi sa odgovarajućim hemijskim tretmanom i prskanjem.

“Samo jedna gusjenica u toku dana može da pojede i do četrdeset listova šimšira, a gusjenica u biljci može biti na hiljade” – kazali su u toj službi.

Prema njihovim riječima. najezda azijske gusjenice u gradovima na sjeveru prvi put je primijećena prije tri godine.

“Proljeće i ljeto je njeno vrijeme kada se širi. Mi smo i ranijih godina upućivali apel građanima, i mnogi su uspjeli da spasu svoje biljke, koje rastu jako sporo, a azisjka gusjenica ih uništava kao što surlaš uništava palme” – kažu u službi.

Ove godine azijska gusjenica, kao objašnjavaju, ponovo se proširila na čitavo gradsko područje, a vjeruje se da joj je pogodovala blaga zima i dugo, kišno proljeće.

“Azijska gusjenica je u zapadnoj Evropi prvi put primijećena 2006. godine, a u našem regionu, u Hrvatskoj 2012. godine i u Srbiji 2014. godine. Mi smo je prvi put registrovali 2019. godine, što ne znači da je nije bilo i prije” – kazali u beranskoj službi.

Kako uništiti šimširovog moljca?

Jedan od preparata koji se ranije pokazao kao veoma uspješan je, prema njihovim riječima, “fastac”, kojeg, međutim, trenutno nema u prodaji, ali se sasvim pouzdanim pa čak i jačim pokazao i hemijski preparat “kozak”.

“Imamo povratnu informaciju od mušterija da se ovaj preparat pokazao kao jako efikasan. Koristi se tako što se deset mililitara miješa sa deset litara vode i tim sredstvom se šimšiš prska ne samo površinski već i dublje u granama” – kažu u apoteci.

Stručnjaci preporučuju i da se nakon toga proprati nekoliko dana šta se dešava sa biljkom, odnosno da li je napast uništena, a da se zatim prskanje ponovi i to tako što se taj preparat miješa sa nekim preparatom za prihranu, što će, kako savjetuju, biljci pomoći da preboli bolest i da se brže oporavi.

“Već poslije prvog prskanja, poslije nekoliko sati, ili sljedećeg dana, ispod zasada šimšira primijetićete uginule gusjenice karakteristične zelene boje sa tamnim linijama preko površine. Primijetićete sasvim sigurno i na hiljade malih zelenih tačkica, što su ustvari jajašca iz kojih se izlegu larve, koje se na kraju pretvaraju u male leptire koji će sa vašeg šimšira doletjeti u neko susjedno dvorište” – objašnjavaju poljoprivredni stručnjaci.

Oni vjeruju da je takozvani šimširov moljac ili azijska gusjenica u ove krajeve stigla sa trgovinom sadnog materijala i zbog toga upozoravaju svoje kolege da slične apele upute i u drugim gradovima, budući da je šimšir biljka koja se jednako uzgaja i na sjeveru i na jugu.

Na internetu se može naći i podatak o tome kako je u prvoj najezdi u evropskim zemljama, azijska gusjenica uništila čitave zasade stogodišnjih šimšira u Parizu.

“Velika najezda na nama bližim prostorima dogodila se prije deset godina, kada je azijski moljac u Dubrovniku napravio pravu pustoš od šimšira na gradskim površinama i privatnim dvorištima” – kažu stručnjaci.

Ponavljaju da je pravovremen hemijski tretman jedini način borbe pritiv ove opasne biljne štetočine.

Slične teme:azijska gusjenica Crna gora poljoprivreda

Sledeće

Crnogorskim poljoprivrednicima 111 vrijednih priznanja

Ne propustite

Ove ulice će biti zatvorene zbog proslave Dana nezavisnosti i inaguracije Milatovića

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Bez kolektora u Botunu raste ekološki i finansijski račun za građane

Crna Gora se nalazi pred ozbiljnim rizicima gubitka grantova Evropske unije, povoljnih kredita i potencijalnih odšteta izvođačima radova, jer izgradnja Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu još uvijek nije počela.

Iako je projekat definisan, izvođači izabrani, a sredstva od oko 50 miliona eura obezbijeđena, radovi su blokirani zbog protivljenja mještana sela Botun, na granici između opština Podgorice i Zete.

Upozorenja o pravnim i finansijskim posljedicama stigla su još u februaru ove godine, kada je njemačka KfW banka, jedan od ključnih kreditora projekta, upozorila na mogućnost aktiviranja određenih klauzula u slučaju kašnjenja ili promjene lokacije.

Ovakva situacija prijeti da ugrozi i ekološku i finansijsku stabilnost Crne Gore, ali i njen evropski put. Naime, izgradnja ovog postrojenja je jedan od ključnih uslova za zatvaranje pregovaračkog Poglavlja 27 – zaštita životne sredine u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

Iz Delegacije EU u Crnoj Gori upozoravaju da svaki dan kašnjenja znači više zagađenja rijeke Morače i Skadarskog jezera, u koje se i dalje direktno ispušta neprečišćena otpadna voda, čime se povećava ekološka šteta i rizici po javno zdravlje.

Postojeći podgorički kolektor izgrađen je još u drugoj polovini prošlog vijeka, kada je glavni grad imao oko 50.000 stanovnika, dok danas u Podgorici živi gotovo 200.000 ljudi. Zbog zastarjelog sistema, otpadne vode se i dalje uglavnom prerađuju u septičkim jamama, a njihovim uklanjanjem i uvođenjem modernog tretmana bila bi obezbijeđena trajna zaštita životne sredine i zdravlja građana.

Evropska unija je za ovaj projekat obezbijedila 33 miliona eura bespovratnih sredstava, čime pokriva preko 40 odsto ukupne investicije. Iz Delegacije EU naglašavaju da je riječ o najvećem ekološkom projektu koji je Unija podržala u Crnoj Gori.

Ipak, mještani iz Botuna odlučno se protive gradnji, tvrdeći da neće dozvoliti izgradnju postrojenja „po cijenu života“. Njihovu poziciju podržava vlast u Zeti, gdje je Demokratska narodna partija (DNP) kategorična da na njenoj teritoriji gradnje neće biti.

Pitanje kolektora u Botunu komplikuje i političku situaciju u državi. Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, iz Pokreta Evropa sad, nalazi se u koaliciji upravo sa DNP-om u glavnom gradu. Lider te partije Milan Knežević nedavno je zaprijetio da će DNP napustiti vlast u Podgorici ukoliko projekat bude forsiran protivno stavu Zete. Takav rasplet bi mogao izazvati i političku krizu ne samo u glavnom gradu, već i na državnom nivou, jer PES i DNP čine koalicione partnere i u Vladi Crne Gore.

Ako se gradnja uskoro ne pokrene, Crna Gora rizikuje da izgubi milionsku podršku Evropske unije, suoči se sa sudskim sporovima i odštetnim zahtjevima izvođača, ali i da nastavi da trpi ekološku štetu koja već sada ugrožava rijeku Moraču i Skadarsko jezero.

Priroda i društvo

Botun dobija kolektor sa najsavremenijom opremom

Buduće postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu biće opremljeno najsavremenijom tehnologijom, u skladu sa evropskim standardima i najboljim praksama u ovoj oblasti, njegova izgradnja obezbijediće savremeno, sigurno i ekološki odgovorno upravljanje otpadnim vodama za preko 50 hiljada domaćinstava koliko broji Podgorica.

Predstavnici Vodovoda i kanalizacije Podgorica, rukovodstvo starog postrojenja, inženjeri nadzora i izvođači radova nedavno su boravili u Turskoj, gdje su u fabrici Astim u Istanbulu testirali dio opreme namijenjene kolektoru.

Tom prilikom ispitana su četiri mikro-disk filtera otvora od 20 mikrona i kapaciteta 1.067 m³/h po jednom filteru, koji će se koristiti u završnoj fazi procesa – nakon biološkog tretmana, a prije UV dezinfekcije i ispuštanja vode u Moraču.

“Filteri koje smo testirali predstavljaju vrhunac tehnologije u ovom segmentu. Njihova primjena obezbijediće kvalitetnu obradu otpadnih voda i zaštitu životne sredine”, istakao je Ričard Sampson, glavni inženjer nadzora kompanije Fichtner, koja sa firmom Iwa Consult prati izgradnju i projektovanje sistema.

Tokom posjete, delegacija je obišla i Atakoj postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Istanbulu, kojim upravlja kompanija Kuzu Group, izvođač radova u Podgorici. To postrojenje obrađuje čak 640.000 kubnih metara otpadnih voda dnevno, a pročišćena voda se ponovo koristi za navodnjavanje, čišćenje i druge potrebe.

Iz podgoričkog Vodovoda navode da se u Botunu primjenjuju provjerena i pouzdana rješenja koja garantuju dugoročnu održivost i očuvanje životne sredine.

“Glavni projekat je završen i odobren još u decembru 2024, a nakon dorada, krajem jula 2025. predat je i Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu. Do danas je realizovano oko 80 odsto nabavke opreme – mehanička oprema, toplotni uljni kotao i elektrofilter već su dopremljeni i uskladišteni u Podgorici”, saopštili su iz Vodovoda.

Priroda i društvo

NVO Bijeli štap: Ponovna vještačenja o invaliditetu su protivna našem dostojanstvu i Konvenciji UN-a

Grupa od 27 građana sa urođenim invaliditetom izrazila je zabrinutost zbog Nacrta zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, koji je usvoila Vlada Crne Gore na sjednici održanoj 24.jula. U reagovanju poručuju da su ponovna vještačenja protivna njihovom dostojanstvu i Konvenciji UN-a.

U saopštenju koje potpisuje izvršna direktorica Nevladine organizacije „Bijeli štap“ Nikšić Slavica Samardžić, traže da ih zakon izuzme od obaveze ponovnog vještačenja.

Njihovo reagovanje prenosimo u cjelosti:

Svi smo rođeni sa invaliditetom. Tokom života smo se suočavali sa brojnim izazovima i preprekama od obrazovanja, preko zapošljavanja, do pristupa zdravstvenoj zaštiti, javnom prevozu i drugim osnovnim uslugama. U gotovo svim segmentima društva nailazimo na barijere koje nas ograničavaju i isključuju. Uprkos svemu tome, uprkos trajnosti naših stanja i brojnim medicinskim i stručnim procjenama koje smo već prošli, sada se pred nas ponovo stavlja obaveza da do 01.07.2029. godine podnesemo zahtjev za novo vještačenje.

Ukoliko to ne učinimo u predviđenom roku, izgubit ćemo status osobe sa invaliditetom, procenat invaliditeta i sva prava koja iz tog statusa proizilaze – bez obzira na to što se naša medicinska slika nije promijenila, jer je od rođenja trajna i potvrđena. Kao osobe sa urođenim invaliditetom, želimo jasno istaći da je za nas potpuno nedopustivo da budemo izloženi ponovnom vještačenju. Naš invaliditet je trajno utvrđen i potvrđen od samog rođenja. Ponovno vještačenje nam donosi nepotreban stres, narušava naše dostojanstvo i predstavlja dodatno opterećenje, koje ne možemo i ne smijemo trpjeti. Zato tražimo da se u zakonu jasno izuzmu osobe sa urođenim invaliditetom od obaveze ponovnog vještačenja.

To nije samo pitanje pravde i poštovanja, već i osnovno ljudsko pravo da živimo dostojanstveno, bez dodatnih i suvišnih prepreka. Nacrt zakona ne pravi razliku između osoba koje su invaliditet stekle u toku života i nas koji smo sa njim rođeni. Za osobe sa urođenim, trajnim invaliditetom, ponovno vještačenje je administrativno nepotrebno, suštinski besmisleno i psihološki veoma teško. Ono dodatno produbljuje osjećaj nepovjerenja, birokratske nesigurnosti i lične degradacije. Takođe, postoji ozbiljna bojazan da mnogi – zbog lošeg zdravstvenog stanja, nedovoljne informisanosti ili drugih sistemskih prepreka neće moći da podnesu zahtjev u predviđenom roku.

Time bi, ne svojom krivicom, izgubili doživotno stečena prava i zaštitu koja im pripada. Ovakav pristup ne samo da je pravno i etički problematičan, već je i u suprotnosti sa Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, koju je Crna Gora ratifikovala, kao i sa temeljnim evropskim vrijednostima i standardima ljudskih prava, ka kojima kao država težimo. Pozivamo donosioce odluka da ozbiljno razmotre naše stavove i prilagode zakon na način koji neće ugroziti prava i dostojanstvo onih koji s invaliditetom žive cijeli život. Naša prava nisu privilegija – ona su temelj našeg dostojanstva i jednakosti.

Zato tražimo od države Crne Gore da jasno prepozna i zaštiti specifičan položaj osoba sa urođenim invaliditetom, te da zakonom obezbijedi trajnost i nepovredivost naših prava – kao što to nalažu međunarodne obaveze, savremeni standardi i temeljna načela ljudskog dostojanstva. Vjerujemo da Crna Gora može i mora donijeti zakone koji unapređuju sistem, a ne dovode u pitanje sigurnost i osnovna prava onih koji su cijeli život suočeni sa brojnim preprekama, ali uprkos svemu – dostojanstveno žive i doprinose ovom društvu.