Dok je za kupovinu autobusa vrijednog oko 200.000 eura Komunalno preduzeće Zeta pronašlo sredstva, za primjenu Euro modela, koji bi od januara trebalo da donese veće zarade zaposlenima, još nema konačnu finansijsku računicu. Prema preliminarnim procjenama, troškovi zarada porašće za čak 40 odsto, što otvara ozbiljno pitanje finansijskog poslovanja ovog lokalnog preduzeća.

Prema preliminarnim proračunima, primjenom novog modela zaposleni sa osnovnom školom trebalo bi da primaju najmanje 1.000 eura, oni sa srednjom stručnom spremom 1.250, dok bi zarade visokoškolaca iznosile najmanje 1.400 eura.

Direktorica Komunalnog preduzeća Zeta Rajka Pantović kazala je za „Dan“ da konačna procjena ukupnih troškova za zarade još nije urađena, ali da preliminarni podaci ukazuju na značajno povećanje izdataka.

„Kada je riječ o primjeni novog modela obračuna zarada od januara, važno je naglasiti da detalji načina obračuna još nijesu precizirani, a postoje i različita tumačenja i mišljenja o njegovoj primjeni. Zbog toga trenutno nije moguće dati konačan i zvaničan obračun, već samo okvirne procjene na osnovu podataka kojima raspolažemo. Prema našim preliminarnim proračunima, imajući u vidu trenutni broj zaposlenih i njihovu strukturu i stručnu spremu, primjena ovog modela mogla bi povećati sredstva potrebna za zarade za oko 40 odsto u odnosu na sadašnji nivo“, rekla je Pantović.

Ovakve procjene otvaraju pitanje finansijske održivosti preduzeća, ali i opravdanosti ranijih investicionih odluka. Kupovina autobusa vrijednog oko 200.000 eura predstavlja značajan izdatak, zbog čega se nameće pitanje da li je taj novac mogao biti usmjeren na obezbjeđivanje stabilnosti poslovanja u trenutku kada preduzeće očekuju znatno veći troškovi zarada.

Ipak, bez uvida u finansijske izvještaje, način finansiranja kupovine autobusa i raspoloživa sredstva preduzeća, nije moguće zaključiti da je upravo ova investicija ugrozila buduće isplate zarada.

Pantović, međutim, uvjerava da povećanje troškova zaposlenih neće dovesti do poskupljenja komunalnih usluga.

„Bez obzira na povećanje troškova koje bi ovakav model mogao donijeti, cijene komunalnih usluga za građane neće biti povećavane“, kaže Pantović.

Direktorica navodi da preduzeće već preduzima određene mjere kako bi odgovorilo na očekivano povećanje rashoda.

„Zbog toga smo ovom pitanju pristupili na vrijeme, kroz planiranje i reorganizaciju, optimizaciju rada, analizu troškova i racionalno korišćenje postojećih kapaciteta. Posebnu pažnju usmjerićemo na razvoj dodatnih usluga i poslova, uz podršku Opštine i odgovorno planiranje budžetskih sredstava, kako bi se obezbijedila dugoročna održivost sistema i stabilno poslovanje Komunalnog preduzeća Zeta“, kazala je Pantović.

,,Jedanaest miliona eura bili su procijenjeni tenderi Opštine Zeta u zadnjih nekoliko godina.

Četiri godine nakon lokalnih izbora na kojima je Demokratska partija socijalista izgubila vlast, a koalicija „Za budućnost Zete“ preuzela upravljanje najmlađom crnogorskom opštinom, otvara se pitanje šta su građani Zete zaista dobili promjenom vlasti. Od velikih obećanja o razvoju i izgradnji samostalne opštine, preko referenduma o kolektoru u Botunu i političke inicijative o Kosovu, do skupih infrastrukturnih projekata, četvorogodišnji bilans lokalne vlasti ostavlja prostor za ozbiljnu analizu prioriteta i ostvarenih rezultata.

Kada je 2022. godine došlo do političkih promjena, očekivanja građana bila su velika. Zeta je dobila status samostalne opštine, a nova vlast priliku da pokaže kako će upravljati lokalnim resursima, unaprijediti infrastrukturu, riješiti višegodišnje komunalne probleme i stvoriti efikasniju administraciju.

Međutim, četiri godine kasnije, dio političke energije lokalne vlasti usmjeren je na teme koje prevazilaze nadležnosti lokalne samouprave, dok su pojedini svakodnevni problemi građana i dalje prisutni.

Referendum o kolektoru – politička pobjeda bez konačnog rješenja

Jedan od najznačajnijih događaja koji su obilježili mandat aktuelne vlasti bio je referendum o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu, održan 14. decembra 2025. godine.

Prema objavljenim rezultatima, protiv izgradnje postrojenja izjasnilo se 98,5 odsto građana koji su glasali, odnosno 7.834 birača. Predsjednik Opštine Mihailo Asanović poručio je tada da se volja građana mora poštovati i da je rezultat referenduma obavezujući.

Ipak, uprkos referendumskom rezultatu i protivljenju lokalne vlasti, projekat izgradnje kolektora nije zaustavljen. Time se otvorilo pitanje stvarnog dometa odluka lokalne samouprave, ali i političke odgovornosti onih koji su građanima predstavljali referendum kao mehanizam kojim će se spriječiti realizacija projekta. Prema podacima organizacija referenduma koštala je oko 31.000 eura.

Iako je referendum omogućio građanima da jasno izraze svoj stav, njegov politički i praktični učinak ostaje predmet rasprave. Lokalna vlast jeste demonstrirala protivljenje izgradnji postrojenja, ali nije ostvarila cilj zbog kojeg je referendum organizovan.

Kosovo kao tema lokalnog parlamenta

Pored kolektora, mandat aktuelne vlasti obilježila je i inicijativa Demokratske narodne partije za donošenje deklaracije o poništavanju priznanja nezavisnosti Kosova.

Riječ je o pitanju spoljne politike, koje nije u nadležnosti Opštine Zeta, već državnih institucija Crne Gore.

Tada i sada postavlja se pitanje koliko je opravdano da lokalni parlament, čija bi osnovna uloga trebalo da bude rješavanje komunalnih, infrastrukturnih i razvojnih problema, značajan dio političke pažnje posvećuje pitanjima na koja nema neposredan institucionalni uticaj.

Takve inicijative mogu imati značaj za politički identitet partija koje čine vlast, ali njihov konkretan doprinos kvalitetu života građana Zete ostaje nejasan.

Preskupa autobuska stajališta?

Jedan od projekata koji je obilježio mandat aktuelne lokalne vlasti jeste izgradnja autobuskih stajališta, za koju su izdvojena značajna sredstva iz opštinskog budžeta.

Prema podacima Opštine Zeta, samo tokom prva četiri mjeseca 2025. godine za izgradnju i rekonstrukciju autobuske infrastrukture izdvojeno je oko 50.000 eura.

Opravdano se postavlja pitanje ekonomičnosti ovakvih ulaganja, posebno imajući u vidu da javni prevoz predstavlja jedan od najvećih svakodnevnih problema stanovnika Zete.

Dok se desetine hiljada eura izdvajaju za autobuska stajališta, građani se i dalje suočavaju sa problemom direktnog prevoza do Podgorice, nedovoljno prilagođenim redom vožnje i presijedanjem na Ćemovskom polju.

Tako su autobuska stajališta postala svojevrstan simbol lokalnih prioriteta – novac je uložen u mjesta na kojima građani čekaju autobuse, dok problemi sa prevozom koji čekaju godinama još nijesu u potpunosti riješeni.

Četiri godine kasnije – šta je sa obećanjima?

Bilo bi pogrešno tvrditi da tokom četvorogodišnjeg mandata nije bilo infrastrukturnih ulaganja. Lokalna uprava realizovala je radove na putnoj infrastrukturi, nabavljala opremu za komunalne službe i pokretala projekte koji imaju značaj za funkcionisanje samostalne opštine.

Ključno pitanje je koliko su ta ulaganja doprinijela rješavanju problema građana i da li su javna sredstva korišćena u skladu sa njihovim stvarnim potrebama.

Posebno pitanje ostaje razgraničenje sa Podgoricom, koje ni četiri godine nakon sticanja samostalnosti nije u potpunosti riješeno. I sama lokalna uprava u izvještaju o radu za 2025. godinu ukazala je na institucionalne poteškoće i neriješeno razgraničenje sa Glavnim gradom.