Priroda i društvo

Azijska gusjenica prijeti i u Crnoj Gori

Poljoprivredni stručnjaci su uputili upozorenje građanima koji u svojim vrtovima i baštama imaju šimšire, da obrate pažnju na njihov izgled, jer se i ove godine, kako su kazali, ponavlja najezda takozvanog šimširovog moljca ili azijske gusjenice.

“Najezda prijeti da desetkuje žbunove u baštama i na javnim površinama, i to sasvim sigurno ne samo u Beranama, već i u drugim gradovima” – kažu oni.

Ekolozi i poljoprivredni stručnjaci su objasnili da je veoma bitno otkriti prisustvo moljca u šimširu u ranoj fazi, kada još uvijek postoji šansa da se biljka spasi.

“Ova štetočina je toliko invazivna da je u stanju da za samo nekoliko dana uništi velike zasade. Zato je bitno obratiti pažnju na izgled šimšira. Ako primijetite da se lišće i grančice šimšira na pojedinim mjestima suše, nemojte imati dilemu da je biljku napala azijska gusjenica i da bi čitav zasad šimšira mogao biti uništen za samo nekoliko dana” – kažu u opštinskoj Službi zaštite životne sredine.

Oni upozoravaju da je potrebno odmah početi sa odgovarajućim hemijskim tretmanom i prskanjem.

“Samo jedna gusjenica u toku dana može da pojede i do četrdeset listova šimšira, a gusjenica u biljci može biti na hiljade” – kazali su u toj službi.

Prema njihovim riječima. najezda azijske gusjenice u gradovima na sjeveru prvi put je primijećena prije tri godine.

“Proljeće i ljeto je njeno vrijeme kada se širi. Mi smo i ranijih godina upućivali apel građanima, i mnogi su uspjeli da spasu svoje biljke, koje rastu jako sporo, a azisjka gusjenica ih uništava kao što surlaš uništava palme” – kažu u službi.

Ove godine azijska gusjenica, kao objašnjavaju, ponovo se proširila na čitavo gradsko područje, a vjeruje se da joj je pogodovala blaga zima i dugo, kišno proljeće.

“Azijska gusjenica je u zapadnoj Evropi prvi put primijećena 2006. godine, a u našem regionu, u Hrvatskoj 2012. godine i u Srbiji 2014. godine. Mi smo je prvi put registrovali 2019. godine, što ne znači da je nije bilo i prije” – kazali u beranskoj službi.

Kako uništiti šimširovog moljca?

Jedan od preparata koji se ranije pokazao kao veoma uspješan je, prema njihovim riječima, “fastac”, kojeg, međutim, trenutno nema u prodaji, ali se sasvim pouzdanim pa čak i jačim pokazao i hemijski preparat “kozak”.

“Imamo povratnu informaciju od mušterija da se ovaj preparat pokazao kao jako efikasan. Koristi se tako što se deset mililitara miješa sa deset litara vode i tim sredstvom se šimšiš prska ne samo površinski već i dublje u granama” – kažu u apoteci.

Stručnjaci preporučuju i da se nakon toga proprati nekoliko dana šta se dešava sa biljkom, odnosno da li je napast uništena, a da se zatim prskanje ponovi i to tako što se taj preparat miješa sa nekim preparatom za prihranu, što će, kako savjetuju, biljci pomoći da preboli bolest i da se brže oporavi.

“Već poslije prvog prskanja, poslije nekoliko sati, ili sljedećeg dana, ispod zasada šimšira primijetićete uginule gusjenice karakteristične zelene boje sa tamnim linijama preko površine. Primijetićete sasvim sigurno i na hiljade malih zelenih tačkica, što su ustvari jajašca iz kojih se izlegu larve, koje se na kraju pretvaraju u male leptire koji će sa vašeg šimšira doletjeti u neko susjedno dvorište” – objašnjavaju poljoprivredni stručnjaci.

Oni vjeruju da je takozvani šimširov moljac ili azijska gusjenica u ove krajeve stigla sa trgovinom sadnog materijala i zbog toga upozoravaju svoje kolege da slične apele upute i u drugim gradovima, budući da je šimšir biljka koja se jednako uzgaja i na sjeveru i na jugu.

Na internetu se može naći i podatak o tome kako je u prvoj najezdi u evropskim zemljama, azijska gusjenica uništila čitave zasade stogodišnjih šimšira u Parizu.

“Velika najezda na nama bližim prostorima dogodila se prije deset godina, kada je azijski moljac u Dubrovniku napravio pravu pustoš od šimšira na gradskim površinama i privatnim dvorištima” – kažu stručnjaci.

Ponavljaju da je pravovremen hemijski tretman jedini način borbe pritiv ove opasne biljne štetočine.

Slične teme:azijska gusjenica Crna gora poljoprivreda

Sledeće

Crnogorskim poljoprivrednicima 111 vrijednih priznanja

Ne propustite

Ove ulice će biti zatvorene zbog proslave Dana nezavisnosti i inaguracije Milatovića

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Inspekcija rada postupa po inicijativi dijela zaposlenih u IJZCG: Mobing ili zaštita zaposlenih?

Inspekciji rada dostavljena je inicijativa dijela zaposlenih u Institutu za javno zdravlje (IZJCG) koji aktuelnog vršioca dužnosti (v.d.) direktora, dr Ivana Samardžića, optužuju za zloupotrebne i mobing.

“Danu” je potvrđeno da Inspekcija rada postupa po toj inicijativi, koja joj je nedavno dostavljena. S druge strane, iz IZJCG tvrde da nije u pitanju grupa zaposlenih, već dva postupka, te da dosledno sprovode sve zakonske procedure i da su posvećeni očuvanju dostojanstvenog i stabilnog radnog ambijenta za sve zaposlene, a sve u cilju očuvanja ličnog i profesionalnog integriteta svakog zaposlenog.

“Ovaj dokument ima za cilj prikaz kontinuirane nepravilnosti i zloupotreba koje je počinio v.d. direktora Instituta dr Ivan Samardžić, kako u raspolaganju javnim sredstvima Instituta, tako i u svom neposrednom odnosu prema zaposlenima. Analiza obuhvata svjesno i selektivno korišćenje resursa Instituta, zloupotrebu položaja, sistemsko omalovažavanje i psihički pritisak na zaposlene, kao i kršenje zakonskih i etičkih normi”, navodi se, između ostalog, u inicijativi Inspekciji rada, koja ima 10 strana, a u kojoj su navedeni i detalji za koje se tvrdi da dokazuju zloupotrebe.

U odgovorima na pitanja “Dana”, iz Ministarstva zdravlja navode da su u prethodnom periodu dostavljene dvije inicijative zaposlenih u Institutu za javno zdravlje, u kojima se iznose određeni navodi o postupanju u okviru radnog okruženja.

“Riječ je o inicijativama koje potiču od dva zasebna lica zaposlena u Institutu. Na samom početku, važno je naglasiti da se obje inicijative ne odnose direktno na v.d. direktora Instituta dr Ivana Samardžića. Kada je riječ o inicijativi koja se direktno odnosi na postupanje v.d. direktora Instituta, zaposleni je pokrenuo postupak zaštite od navodnog zlostavljanja na radu pred posrednikom za mobing i zaštitu od zlostavljanja na radu. U okviru zakonom propisane procedure, posrednik je zakazao pojedinačne sastanke sa stranama u postupku, sa ciljem da se kroz dijalog i posredovanje dođe do sporazumnog rješenja spora. Međutim, uprkos održanim razgovorima i pokušajima posredovanja, između strana nije postignut sporazum. Imajući to u vidu, posrednik je donio rješenje kojim se konstatuje da postupak posredovanja, pokrenut radi zaštite od navodnog zlostavljanja na radu, nije uspio. U rješenju je, takođe, sadržano uputstvo o pravnom lijeku, kojim su obje strane u postupku obaviještene da, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, mogu pokrenuti dalji postupak pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova ili pred nadležnim sudom, ukoliko smatraju da za to postoje pravni osnovi. Istovremeno, druga inicijativa podnijeta je posredniku u vezi sa navodima o zlostavljanju na radu, ali se ona ne odnosi na dr Ivana Samardžića, već na drugog zaposlenog u Institutu – koordinatora voznog parka. U ovom slučaju, posrednik je organizovao dva sastanka i razgovora između dvije strane, ali do sporazumnog rješenja nije došlo, pa je, shodno tome, posrednik donio rješenje u kojem se konstatuje da postupak posredovanja nije uspio i u istom poučio obje strane o pravnom lijeku. Ministarstvo zdravlja će, u okviru svojih nadležnosti i u skladu sa važećim propisima, pristupiti pažljivom i odgovornom sagledavanju svakog pojedinačnog slučaja, sa ciljem potpunog i objektivnog utvrđivanja svih relevantnih činjenica i okolnosti”, kazali su nam iz Ministarstva zdravlja.

Priroda i društvo

Automobile starije od 20 godina vozi skoro 75.000 građana

U Crnoj Gori je registrovano 261.554 automobila, a njihova prosječna starost je šesnaest i po godina, pokazuju podaci koje je “Danu” dostavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP). Čak 74.985 registrovanih automobila u Crnoj Gori stariji su od 20 godina.

S obzirom da većina vozača vozi stara vozila, logično je pretpostaviti da je kupovina električnih vozila, koja se u poslednje vrijeme intenzivno promovišu (posebno kako raste cijena goriva), iznad njihovih materijalnih mogućnosti. Iznosi od 15.000 do 50.000 eura, koliko se otprilike kreću električna vozila, za većinu stanovnika su nedostižni. Osim toga, održavanje takvih vozila i nabavka djelova za njih prilično su komplikovani, s obzirom da ih je malo na crnogorskom tržištu, pa se za te usluge mora ići u inostranstvo.

“Shodno podacima iz elektronske evidencije registrovanih motornih vozila, na dan 18. mart, broj registrovanih automobila u Crnoj Gori je 261.554. Prosječna starost registrovanih automobila u Crnoj Gori je oko 16,5 godina. Broj automobila registrovanih u Crnoj Gori starih do 10 godina, odnosno automobili koji su proizvedeni u periodu od 2026. do 2016. godine (uključujući i 2016. godinu), iznosi 55.405 “, saopštili su nam iz MUP-a.

Broj automobila registrovanih u Crnoj Gori starih od 10 godina do 20 godina odnosno automobili koji su proizvedeni u periodu od 2016. do 2006. godine (uključujući i 2006. godinu), iznosi 131.164.

Cijene električnih vozila u Crnoj Gori kreću se od oko 15.000 za manje modele do preko 50.000 eura za luksuznija vozila, uz mogućnost subvencija Eko-fonda od 2.500 do 7.500 eura. Ponuda obuhvata brendove poput MG, Seres, Dacia, Hyundai i Kia. Konkurs Eko-fonda za subvencioniranje električnih vozila je u toku, a za tu svrhu predviđeno je 175.000 eura.

Prema tok konkursu, subvencije za putnička vozila do 35.000 je 7.200 eura, 6.500 za auto od 35.000 do 45.000, a za auta od 45.000 do 65.000 eura subvencija je 4.500. Subvencije za laka teretna vozila kreću se od 4.500 do 6.500 eura, a za laka električna vozila od 300 do 1.500 eura.

Kada su u pitanju električna vozila, pristupačniji modeli u pogledu cijena, poput MG ZS EV, počinju već od oko 16.000 eura, dok se Dacia Spring takođe pozicionira kao pristupačna opcija.

Srednja i viša klasa, modeli poput Seres 5, mogu se naći po specijalnim cijenama od oko 21.900 do preko 38.500 eura.

Ova vozila mogu se naći u specijalizovanim salonima poput Gold M Electric Cars i kod ovlašćenih zastupnika za MG Motor, Hyundai i Kia.

Proizvođači često nude akcije, a prednost su niži troškovi održavanja i “goriva” u odnosu na klasična vozila.

Priroda i društvo

Ribolovni zabran u NP Skadarsko jezero od 15. marta

Od nedjelje, 15. marta, počinje ribolovni zabran u NP Skadarsko jezero.

Kako su naveli iz NPCG, u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi, ribolovni zabran je na snazi od 15. marta do 15. maja 2026. godine.

Tokom ovog perioda zabranjen je ulov svih vrsta riba i drugih vodenih organizama, osim jegulje.

Kako su kazali, uz pojačane aktivnosti Službe zaštite NP Skadarsko jezero na kontroli prostora, JPNPCG počinje kampanju o značaju očuvanja ribljeg fonda, suzbijanja krivolova i svih drugih oblika nezakonitog djelovanja koji negativno utiču na diverzitet faune riba.

“Ove godine, pod sloganom „Danas jedna, sjutra hiljade“ želimo da istaknemo da – spašavajući jednu, mi, zapravo, spašavamo hiljade jedinki. Podsjećamo da se period lovostaja poklapa sa vremenom mrijesta kada je riblji fond najosjetljiviji. U tom periodu ribe polažu ikru i obnavljaju populaciju, pri čemu, svako uznemiravanje direktno utiče na smanjenje njihove brojnosti, dok nelegalni izlov ima dugoročne posljedice po cijeli ekosistem zaštićenog prirodnog područja”, kazali su iz Nacionalnih parkova.

Skadarsko jezero predstavlja jedno od najznačajnijih slatkovodnih ekosistema u regionu, sa izuzetno bogatim i raznovrsnim ribljim fondom.

“U jezeru živi preko 40 vrsta riba, među kojima su šaran, ukljeva, jegulja, skobalj i druge vrste. Njegov biodiverzitet čini jezero ne samo prirodnim bogatstvom Crne Gore, već i važnim resursom za lokalne zajednice koje tradicionalno zavise od ribarstva. Zaštita ukupnih prirodnih vrijednosti akvatorijuma ima višestruki kako ekološki, tako i ekonomski značaj”, dodaju u saopštenju.

Poručuju da poštovanje odredbi zabrane omogućava očuvanje prirodne ravnoteže, dugoročnu održivost ribarstva, odnosno, očuvanje biodiverziteta za buduće generacije.

“Očuvanje Nacionalnog parka Skadarsko jezero je naša zajednička obaveza i odgovornost. Budi odgovoran – prijavi krivolov: Služba zaštite NP Skadarsko jezero 067 097 484, Monitoring centar JPNPCG 067 000 825”, zaključuju iz NPCG.