Politika
Avgustovska većina nastavila sa praksom DPS-a “jedan zaposleni, četiri glasa”
Crna Gora već deset godina nema nedvosmislen odgovor na pitanje – da li je bilo zloupotreba državnih resursa u partijske svrhe u poznatoj aferi “Snimak”. Prvi članak u toj aferi, gdje je citirana čuvena formula “jedan zaposleni, četiri glasa”, pojavio se 15. februara 2013. godine, u novinama “Dan”, ali sve do danas crnogorske institucije nijesu procesuirale bilo koga zbog eventualnih zloupotreba.
Bivša opozicija, sada vlast, godinama je tražila utvrđivanje krivične i političke odgovornosti u aferi “Snimak”, dok je sada opoziciona Demokratska partija socijalista (čiji su funkcioneri na snimicima) odbacivala sve optužbe.
Bez obzira što je Brisel u izvještajima o napretku Crne Gore zahtijevao sudski i politički epilog afere “Snimak”, događaji su otišli u pravcu tako da se ovdje vjerovatno neće sudski utvrđivati da li je DPS Crne Gore zaista zloupotrebljavala državne resurse u cilju ostvarivanja povoljnog izbornog rezultata.
Na sceni su umjesto toga najčešće dominirala politička ubjeđenja, prema kojima je ranija opozicija bila sigurna da je afera “Snimak” jasan dokaz organizovane zloupotrebe državnih resursa, dok je DPS tvrdio da je afera “Snimak” iskonstruisana.
Danas kada vlast ne čini DPS svjedoci smo nastavka radnji koje su obelježile aferu “Snimak”, praksa “posao za glas” nastavljena je po širini i po dubini a sprovode je oni koji su 30 godina pričali suprotno i 30. avgusta osvojili vlast.
MANS: Uoči izbora ove godine sklopljeno preko 12 hiljada ugovora o zapošljavanju
Od početka izbornih kampanja za predsjedničke i parlam. izbore zaključeno je preko . ugovora o zapošljavanju. Prednjače zaposlenja u obrazovanju i zdravstvu ukazuje MANS. Tokom kampanje za ovogodišnje predsjedničke i parlamentarne izbore, u državnoj upravi je radni angažman pronašlo blizu 6300 lica, a ukupan broj ugovora koji je zaključen do 1. juna je prešao 12 hiljada, pokazuju podaci koje su državne institucije dostavile Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK).
Zvanični podaci o zapošljavanju tokom izbornih kampanja koje je analizirao MANS pokazuju da je više od polovine ugovora sklopljeno na određeno vrijeme, blizu 30% se odnosni na ugovore o djelu, 8% na ugovore o dopunskom radu, dok ostatak otpada na ostale vrste ugovora o radnom angažovanju.
Od svih zaključenih ugovora, 45% njih se odnosio na angažovanje lica u trajanju od mjesec dana, na period od dva do šest mjeseci je sklopljeno tek 5% ugovora, na neodređeno oko 4% dok se 44% ugovora odnose na konkretnu aktivnost, bez definisanog vremena trajanja.
Više od polovine zaključenih ugovora se odnose na angažovanje lica u oblasti obrazovanja, pa je tako 3250 lica od početka kampanje zasnovalo neku vrstu radnog odnosa u obrazovnim institucijama. Pojedinačno najviše ugovora je zaključila predškolska ustanova “Đina Vrbica”, čak 217. U sektoru obrazovanja se tokom izborne kampanje najčešće zapošljavalo ugovorima na određeno (49% od svih ugovora) i to na period od mjesec dana (43% od svih ugovora).
Na drugom mjestu po broju zaključenih ugovora je sektor zdravstva gdje je zaposljenje tokom izborne kampanje našlo 1076 lica, kroz zaključivanje 1477 ugovora. Pojedinačno je najviše zaposlio Klinički centar Crne Gore i to 280 lica. Za period od početka izbornih kampanja ove godine Klinički centar je zaključio 318 ugovora i to uglavnom na određeno. Osim Kliničkog centra, veliki broj ugovora su zaključili o Opšta bolnica Kotor (141) i Opšta bolnica Bijelo polje (128).
Kada su u pitanju opštine koje su ASK-u dostavljale podatke o zapošljavanju tokom izbornih kampanja, zaposlenje je našlo 668 lica, kroz zaključivanje 873 ugovora. Po broju angažovanih i zaključenih ugovora prednjače JU “Narodna biblioteka Budve” koja je zaposlila 46 lica kroz 57 ugovora, zatim Služba zaštite i spašavanja Nikšić sa 45 ugovora, Opština Nikšić sa 44 ugovora i Nikšićko pozorište sa 39.
U različitim državnim upravama je kroz 509 ugovora od početka godine zapošljeno 433 lica, a najveći broj ugovora su sklopili Monstat (144) i Uprava za šume (103), slijede Uprava za inspekcijske poslove (92) i Uprava za izvršenje krivičnih sankcija (59)
U sektoru kulture je od početka izbornih kampanja ove godine radni angažman pronašlo 291 lice kroz zaključivanje 477 ugovora. Najveći broj zaključenih ugovora je imao Muzički centar Crne Gore (209 ugovora), zatim Herceg fest (124) i Crnogorsko narodno pozorište (64).
Kada su u pitanju ministarstva, od početka kampanje sklopljena su ukupno 264 ugovora, putem kojih je angažovano 235 lica. Najveći broj ugovora je sklopilo Ministarstvo odbrane (47 ugovora), zatim Ministarstvo javne uprave (43), te Ministarstvo evropskih poslova (24).
Iako Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja nameće ograničenja u zapošljavanju tokom izborne kampanje, zvanični podaci pokazuju da se nije odmaklo od prakse koju je uspostavila bivša vlast, te da i dalje postoji prostor za sumnju da se zapošljvanje u zamjenu za glas i dalje koristi kao mehanizam pritiska na birače.
Ovoliki broj zaključenih ugovora o zapošljavanju u samo nekoliko mjeseci izbornih kampanja za predsjedničke i parlamentarne izbore svjedoči o potpunom odsustvu bilo kakve meritokratije, ali i kapaciteta nadležnih institucija da ograniče samovolju partija izvršne vlasti u namjeri da se zloupotrijebe državnih resursi.
Kompletni podaci o zapošljavanju u državnoj upravi tokom kampanje za predsjedničke i parlamentarne izbore su dostupni na: https://www.cistakampanja.me/predizborno-zaposljavanje-podaci-ask-a/
Politika
Knežević: Zahvaljujući Rusiji i ruskom rukovodstvu, Crna Gora je postala nezavisna država
Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević poručio je da njegova partija neće dozvoliti, kako tvrdi, širenje srbofobije i rusofobije u Crnoj Gori, optužujući i vlast i opoziciju da vode politiku koja je suprotna ranijim državnim potezima.
Knežević je posebno istakao da je u periodu prije referenduma o nezavisnosti Rusija imala ključnu ulogu u političkom i ekonomskom kontekstu Crne Gore.
“Kada je bila potrebna Rusija Demokratskoj partiji socijalista 2004. i 2005, 2006. godine kako bi se stvorili predreferendumski i referendumski uslovi da Crna Gora postane nezavisna onda je Vladimir Putin bio naš slovenski brat, Sergej Lavrov i Sergej Šojgu su bili braća koja su su dolazila na crnogorsko primorje i družili se sa Đukanovićem, družili se sa Milanom Roćenom i o tome postoje telefonski zapisi koje je Crna Gora imala priliku da sluša”, naveo je Knežević.
Knežević je ocijenio da je investicija u Kombinat aluminijuma Podgorica bila jedan od ključnih elemenata tog perioda, navodeći da, prema njegovim riječima, Rusija nije oštetila Crnu Goru, već obrnuto.
“Isključivo zahvaljujući Rusiji i ruskom rukovodstvu i investiciji koja je bila kupovina KAP-a, nije Deripaska opljačkao Crnu Goru, nego je Crna Gora tj. državno rukovodstvo opljačkalo Rusiju gdje i dan dana postoje razne vrste arbitražnih sporova Crna Gora je postala nezavisna država ili bolje reći privatna država Mila Đukanovića zasnovana na anti-srpskom narativu“, rekao je Knežević.
On je dodao da danas isti politički akteri, koji su ranije sarađivali sa Rusijom, kritikuju tu državu i mijenjaju političke stavove u skladu sa, kako tvrdi, sopstvenim interesima.
Knežević je ujedno kritikovao i Pokret Evropa sad, navodeći da ta politička grupacija, prema njegovim riječima, vodi identičnu politiku kao DPS kada je riječ o odnosu prema Srbiji i Rusiji.
Govoreći o sopstvenim političkim vezama, naveo je da je 2016. godine potpisao sporazum o saradnji sa partijom Jedinstvena Rusija, ističući da taj dokument, kako kaže, nije u suprotnosti sa evropskim putem Crne Gore.
„Za razliku od DPS-a i PES-a koji bježe od svega što je srpsko i rusko, ja nemam problem da saopštim da sam 27. juna 2016. godine potpisao deklaraciju i sporazum o međusobnoj saradnji sa Jedinstvenom Rusijom Vladimira Putina koji danas objavljujem, jer sam to obećao u Skupštini i u kom ne postoji ništa inkriminišuće, a tiče se evropskog puta Crne Gorem niti ništa inkriminišuće a tiče se nezavisnosti Crne Gore. Radi se o tome da se obavezujemo na saradnju koja će produbljivati ekonomske, kulturne i duhovne veze između naše dvije države“, poručio je Knežević.
On je dodao i da je imao priliku da se sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ocjenjujući to kao značajno političko iskustvo.
Knežević zaključuje da će DNP, kako kaže, ostati „branik“ protiv politika koje, prema njegovim riječima, narušavaju tradicionalne veze Crne Gore sa Srbijom i Rusijom.
Politika
DNP nakon izlaska iz vlasti zadržao većinu funkcija “po dubini”
Iako je Demokratska narodna partija (DNP) Milana Kneževića prije dva mjeseca formalno napustila državnu i podgoričku vlast, njen ili njoj blizak kadar i dalje pokriva funkcije “po dubini” u obje, a tek nekolicina njih više nije na pozicijama u sistemu.
Funkcioneri i članovi DNP-a, ali i ljudi bliski toj stranci i njenom lideru, na značajnim su mjestima u velikim državnim preduzećima, kao i u podgoričkim organima i institucijama.
Među onima koji su i dalje u “fotelji” su predsjednik Odbora direktora “Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje” Zoran Lakušić, prvi čovjek Odbora direktora “Monteputa” Aleksandar Dožić, izvršni direktor “HTP Budvanska rivijera” Jovica Gregović, izvršna direktorica “Željezničkog prevoza” Dragana Lukšić, izvršna direktorica “Željezničke infrastrukture” Marina Bošković, član Odbora direktora “Luke Bar” Željko Miladinović…
S druge strane, u međuvremenu su s funkcija razriješene čelnica Odbora direktora “Aerodroma” Jelena Maraš i državna sekretarka Ministarstva zdravlja Slađana Perišić.
Vlada je 13. februara imenovala novi Odbor direktora “Aerodroma”, a jedina promjena je što je umjesto Maraš (koja je bliska Kneževiću i DNP-u), postavljen Velizar Kaluđerović (Demokrate). Kad je riječ o Perišić, ona je s pozicije smijenjena 12. marta.
Uz to, članica Glavnog odbora DNP-a Teodora Ostojić saopštila je krajem prošle sedmice da podnosi ostavku na mjesto članice Odbora direktora “Barske plovidbe”.
Ni u Glavnom gradu nije bilo “sječe” kadra DNP-a ili onog bliskog njemu, a sudeći po odgovoru gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića (Pokret Evropa sad) – to se, barem zasad, neće ni desiti.
“Kadar koji pripada DNP-u svoju lojalnost meni i Glavnom gradu pokazuje na terenu. Za sada nemam primjedbi na njihov rad i odnos prema obavezama”, rekao je Mujović “Vijestima”.
On je u februaru poručio kadru DNP-a koji je u gradskoj vlasti da se izjasni povodom raznih optužbi Kneževića na njegov račun.
“Pitao bih te direktore da li stoje iza izjava Kneževića, a ukoliko stoje i podržavaju ih – mislim da je korektno i ljudski, prije svega i profitabilno za njih, da ne podržavaju takvog gradonačelnika i da podnesu ostavke. Pozivam ih i želim da čujem njihov stav. Da li žele da podnesu ostavku ili se ograđuju od onoga što je stav Kneževića, a ja ću znati kako ću se odrediti povodom toga”, saopštio je tada Mujović, kazavši da je Knežević tvrdio da je gradonačelnik korumpiran, da je “uzeo novac” od predstavnika turske kompanije i sl.
Izvor: Vijesti
Politika
Knežević prozvao Srbe u „antisrpskoj“ vladi Milojka Spajića
Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, govorio je o odluci Vlade da izdvoji 1,9 miliona eura za proslavu obnove nezavisnosti Crne Gore 21. maja, kazavši da bi Specijalno državno tužilaštvo (SDT) trebalo da se uključi i istraži, jer je, kako je kazao, postupak izbora organizatora odrađen suprotno Zakonu o javnim nabavkama. On je takođe upitao ministre iz Vlade koji se izjašnjavaju kao Srbi, da li će prihvatiti da usvojeni vizuelni identitet za obilježavanje obnove nezavisnosti stavljati na svojim memonradumima i “kititi se onim što je 21. maja postala privatna država Mila Đukanovića”.
Knežević je kazao da i dalje nastavljaju da raskrinkavaju korumpiranu Vladu Milojka Spajića koja, u svom bahaćenju i gubitku realnosti, povlači takve poteze da bi trebalo Specijalno državno tužilaštvo da se preseli u Karađorđevu ulicu i da direktno i gospodina Spajića i mnoge njegove ministre po hodnicima hvata i da ih saslušava zbog pogubnih odluka koje donose.
“Pošto je Milojko Spajić odlučio da proslavi 20 godina od referenduma 21. maja 2026. godine na način što će uptiti poziv preko komisije da se prijave organizatori koji bi mogli da učestvuju ili organizuju ovaj događaj koji je trebao da košta i koji će vjerovatno koštati i više, a predviđeno je milion i 900 hiljada eura, odjednom je komisija odlučila da ne prihvati nijednu od ponuđenih ponuda i, suprtono Zakonu o javnim nabavkama, zadužila je Generalni sekretarijat Vlade da, u direktnom i neposrednom kontaktu sa potencijalnim organizaorima, koje će oni izabrati, opredijele milion i 900 hiljada eura i izaberu organizatora proslave 21. maja. Ako to nije kršenje zakona, ako to nije korupcija, ako to nije dovoljno da SDT uđe u Vladu, onda ne znam šta je potrebno da se uradi a da se raskrinka i osvijetli ovaj lavirint korupcije koji se zove 44. Vlada Milojka Spajića”, kazao je Knežević.
Dodao je da toliko vole Crnu Goru da će izbjeći sve zakone o javnim nabavkama, da će izbjeći sve pozitivne propisei legislativu koja ih obavezuje na to i naći će odgovarajućeg organizatora za milion i 900 hiljada eura da organizuje, vjerovatno, na Cetinju i da organizuje koncert u Podgoricu i da svi u glas viču “E viva, e viva, e viva Montenegro”.
“Ono što je takođe poražavujće i ponižavajuće jeste činneica da je 185 hiljada građana na tom referendumu glasalo za zajedniču državu i da taj referendum prate brojne kontroverze. Među tih 185 hiljada nalaze se i članovi Vlade MilojkaSpajića, koji se nacionalno izjašjavaju kao Srbi i koji su se do skora hvalili da su glasali za zajedničku državu sa Srbijom. Vlada je usvojila logo koji više liči na one tarabe iz filma Dom za vješanje i da je još potrebno samo da se negdje pojavi pokojna Ljubica Adžović i da vikne preko tarabe “Perhane”, a da se odazove pokojni Davor Dujmović noseći na ramenima neku ćurku, ali očigledno da tarabe najbolje predstavljaju realnost u kojoj živimo, a da je naziv Kustiričinog filma “Dom za vješanje” najbolja parabola i metafora za ono što predstavlja Crna Gora”, istakao je Knežević.
On je kazao da je tragično što se u ovoj Vladi nalazi značajan broj ministara koji su glasali za zajedničku državu sa Srbijom.
“Ja ih sad pitam da li će prihvatiti ovo zaduženje i ovu obavezu koju im je nametnuo Milojko Spajić i da li će se pokajati što su glasali za zajedničku državu sa Srbijom tako što će ove tarabe iz doma za vješanje postaviti na svoje memorandume i kititi se onim što je 21. maja postala privatna država Mila Đukanovića”, upitao je Knežević.
Istakao je da nema namjeru da vrijeđa ničije emocije, a posebno ne građana koji su glasali za nezavisnu Crnu Goru.
“Ali valjda imamo pravo i mi na neku emociju koji smo glasali za zajedničku državu sa Srbijom ili ćemo 20 godina nakon tog pokradenog referenduma da budemo označeni kao anti-državni elementi, izdaanici i ljudi koji ne zaslužuju nikakav institucionalni status. Što je najbolje, mislim da je i Milojko Spajić glasao za zajedničku državu, a sada nam na svaki način uvodi nove mjere i dekrete, tako što pokušava na silu da izmijeni idelošoki, nacionalni i duhvni kod Crne Gore kao što je to radio Milo Đukanović”, kazao je Knežević.
Naglasio je nema namjeru da mijenja istoriju, državno pravni status Crne Gore.
“Ali svakako nemamo namjeru da ćutimo na lopovluk pod plaštom patriotizma i na foliranje pod plaštom da je neko 21. maja glasao za nezavisnu Crnu Goru, a u stvari je glasao za zajedničku državu. Ja sam glasao za zajedničku državu i ponosim se tom činjenicom, ne zato što sam bio protiv Crne Gore, nego jer smatram da je to najbolji državnopravni okvir za našu državu, a baš me zanima kako će sada ovi veliki Srbi koji su u Vladi, a ima ih dosta, prihvatiti ove tarabe Milojka Spajića ili će im on dozvoliti da uz ove tarabe, uključe i notni zapis one kultne pjesme “kuće male krečene u belo” da bi lakše podnijeli ono što je idejno rješenje kome se svi sprdaju u Crnoj Gori. Ni korak nazad”, zaključio je Knežević.
-
Kolumne2 дана ranijeВук Бачановић: Руси и ми – љубав у два примјерка
-
Politika1 дан ranijeKnežević prozvao Srbe u „antisrpskoj“ vladi Milojka Spajića
-
Politika3 дана ranijeUdruženje Crnogoraca Kule: Knežević ne posustaje sa demonstracijom inferiornosti i snishodljivosti
-
Sport2 дана ranijeBronza za Boljevića u Čačku
-
Politika4 дана ranijeIncidenti obilježili lokalne izbore u Srbiji: SNS lista pobijedila u 10 opština, opozicija bilježi rast
-
Politika3 дана ranijeSpajić: DPS koči evropski put države zbog interesa Rusije
-
Zeta3 дана ranijeBesplatna legalizacija na plavnom području u Opštini Zeta
-
Politika1 дан ranijeDNP nakon izlaska iz vlasti zadržao većinu funkcija “po dubini”

