Politika

Avgustovska većina nastavila sa praksom DPS-a “jedan zaposleni, četiri glasa”

Crna Gora već deset godina nema nedvosmislen odgovor na pitanje – da li je bilo zloupotreba državnih resursa u partijske svrhe u poznatoj aferi “Snimak”. Prvi članak u toj aferi, gdje je citirana čuvena formula “jedan zaposleni, četiri glasa”, pojavio se 15. februara 2013. godine, u novinama “Dan”, ali sve do danas crnogorske institucije nijesu procesuirale bilo koga zbog eventualnih zloupotreba.

Bivša opozicija, sada vlast, godinama je tražila utvrđivanje krivične i političke odgovornosti u aferi “Snimak”, dok je sada opoziciona Demokratska partija socijalista (čiji su funkcioneri na snimicima) odbacivala sve optužbe.

Bez obzira što je Brisel u izvještajima o napretku Crne Gore zahtijevao sudski i politički epilog afere “Snimak”, događaji su otišli u pravcu tako da se ovdje vjerovatno neće sudski utvrđivati da li je DPS Crne Gore zaista zloupotrebljavala državne resurse u cilju ostvarivanja povoljnog izbornog rezultata.

Na sceni su umjesto toga najčešće dominirala politička ubjeđenja, prema kojima je ranija opozicija bila sigurna da je afera “Snimak” jasan dokaz organizovane zloupotrebe državnih resursa, dok je DPS tvrdio da je afera “Snimak” iskonstruisana.

Danas kada vlast ne čini DPS svjedoci smo nastavka radnji koje su obelježile aferu “Snimak”, praksa “posao za glas” nastavljena je po širini i po dubini a sprovode je oni koji su 30 godina pričali suprotno i 30. avgusta osvojili vlast.

MANS: Uoči izbora ove godine sklopljeno preko 12 hiljada ugovora o zapošljavanju

Od početka izbornih kampanja za predsjedničke i parlam. izbore zaključeno je preko . ugovora o zapošljavanju. Prednjače zaposlenja u obrazovanju i zdravstvu ukazuje MANS. Tokom kampanje za ovogodišnje predsjedničke i parlamentarne izbore, u državnoj upravi je radni angažman pronašlo blizu 6300 lica, a ukupan broj ugovora koji je zaključen do 1. juna je prešao 12 hiljada, pokazuju podaci koje su državne institucije dostavile Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK).

Zvanični podaci o zapošljavanju tokom izbornih kampanja koje je analizirao MANS pokazuju da je više od polovine ugovora sklopljeno na određeno vrijeme, blizu 30% se odnosni na ugovore o djelu, 8% na ugovore o dopunskom radu, dok ostatak otpada na ostale vrste ugovora o radnom angažovanju.

Od svih zaključenih ugovora, 45% njih se odnosio na angažovanje lica u trajanju od mjesec dana, na period od dva do šest mjeseci je sklopljeno tek 5% ugovora, na neodređeno oko 4% dok se 44% ugovora odnose na konkretnu aktivnost, bez definisanog vremena trajanja.

Više od polovine zaključenih ugovora se odnose na angažovanje lica u oblasti obrazovanja, pa je tako 3250 lica od početka kampanje zasnovalo neku vrstu radnog odnosa u obrazovnim institucijama. Pojedinačno najviše ugovora je zaključila predškolska ustanova “Đina Vrbica”, čak 217. U sektoru obrazovanja se tokom izborne kampanje najčešće zapošljavalo ugovorima na određeno (49% od svih ugovora) i to na period od mjesec dana (43% od svih ugovora).

Na drugom mjestu po broju zaključenih ugovora je sektor zdravstva gdje je zaposljenje tokom izborne kampanje našlo 1076 lica, kroz zaključivanje 1477 ugovora. Pojedinačno je najviše zaposlio Klinički centar Crne Gore i to 280 lica. Za period od početka izbornih kampanja ove godine Klinički centar je zaključio 318 ugovora i to uglavnom na određeno. Osim Kliničkog centra, veliki broj ugovora su zaključili o Opšta bolnica Kotor (141) i Opšta bolnica Bijelo polje (128).

Kada su u pitanju opštine koje su ASK-u dostavljale podatke o zapošljavanju tokom izbornih kampanja, zaposlenje je našlo 668 lica, kroz zaključivanje 873 ugovora. Po broju angažovanih i zaključenih ugovora prednjače JU “Narodna biblioteka Budve” koja je zaposlila 46 lica kroz 57 ugovora, zatim Služba zaštite i spašavanja Nikšić sa 45 ugovora, Opština Nikšić sa 44 ugovora i Nikšićko pozorište sa 39.

U različitim državnim upravama je kroz 509 ugovora od početka godine zapošljeno 433 lica, a najveći broj ugovora su sklopili Monstat (144) i Uprava za šume (103), slijede Uprava za inspekcijske poslove (92) i Uprava za izvršenje krivičnih sankcija (59)

U sektoru kulture je od početka izbornih kampanja ove godine radni angažman pronašlo 291 lice kroz zaključivanje 477 ugovora. Najveći broj zaključenih ugovora je imao Muzički centar Crne Gore (209 ugovora), zatim Herceg fest (124) i Crnogorsko narodno pozorište (64).

Kada su u pitanju ministarstva, od početka kampanje sklopljena su ukupno 264 ugovora, putem kojih je angažovano 235 lica. Najveći broj ugovora je sklopilo Ministarstvo odbrane (47 ugovora), zatim Ministarstvo javne uprave (43), te Ministarstvo evropskih poslova (24).

Iako Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja nameće ograničenja u zapošljavanju tokom izborne kampanje, zvanični podaci pokazuju da se nije odmaklo od prakse koju je uspostavila bivša vlast, te da i dalje postoji prostor za sumnju da se zapošljvanje u zamjenu za glas i dalje koristi kao mehanizam pritiska na birače.

Ovoliki broj zaključenih ugovora o zapošljavanju u samo nekoliko mjeseci izbornih kampanja za predsjedničke i parlamentarne izbore svjedoči o potpunom odsustvu bilo kakve meritokratije, ali i kapaciteta nadležnih institucija da ograniče samovolju partija izvršne vlasti u namjeri da se zloupotrijebe državnih resursi.

Kompletni podaci o zapošljavanju u državnoj upravi tokom kampanje za predsjedničke i parlamentarne izbore su dostupni na: https://www.cistakampanja.me/predizborno-zaposljavanje-podaci-ask-a/

Sledeće

Kralj kriptovaluta pismom uzdrmao izbornu kampanju u Crnoj Gori

Ne propustite

Živković: Nakon pobjede na izborima pokrenućemo Zetu

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Pejović: Bez jasnih nalaza ne može se tvrditi da ima kancerogenih materija u Botunu

Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović istakao je da još nemaju potvrdu da se iz Botuna iskopava kancerogeni materijal, kako su to jutros tvrdili mještani na protestu ispred lokacije gdje se gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Kako je naglasio Agencija za zaštitu životne sredine je prije početka tih radova dala pozitivno mišljenje, a bez jasnih nalaza ne može se to tvrditi.

Pejović je u emisiji “Link” naglasio da je poznato koliko danas u javnom prostoru ima dezinformacija i sve treba provjeriti.

“Možda je to tačno, ali bez jasnih i konkretnih nalaza ne možemo govoriti o tome kao činjenici. Kada su u pitanju protesti, dio je to kolektivnih i individulanih sloboda i dok god se održavaju u okvirima zakona, oni su demokratski izraz nezadovoljstva građana”, kazao je Pejović.

On je podsjetio da je Vlada opredijelila 30 miliona eura ove godine za sanaciju bazena crvenog mulja.

Glavni grad će, kaže, ostati pri namjeri da gradi postrojenje u Botunu i taj projekat je jako važan za zatvaranje poglavlja 23 i 24, to je projekat koji unapređuje, a ne šteti zdravlju.

Izvor: RTCG

Politika

Crna Gora matična država za većinu Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca

Istraživanje koje je sprovela Spektrum Analitika pokazalo je da većina građana srpske nacionalnosti u Crnoj Gori ovu državu doživljava kao svoju matičnu. Na pitanje „Koju državu doživljavate kao matičnu?“, 76,7 odsto ispitanih Srba odgovorilo je – Crnu Goru. Istovremeno, 22,3 odsto navelo je Srbiju, dok se jedan odsto ispitanika izjasnio za Jugoslaviju.

Rezultati, međutim, pokazuju da se percepcija matične države razlikuje među nacionalnim zajednicama. Kada je riječ o Bošnjacima, čak 94,9 odsto njih Crnu Goru vidi kao matičnu državu, dok 3,8 odsto navodi Bosnu i Hercegovinu, a 1,3 odsto Tursku. Slično je i kod Muslimana – 95,5 odsto ispitanika iz ove zajednice opredijelilo se za Crnu Goru, dok 4,5 odsto kao matičnu državu vidi Bosnu i Hercegovinu.

Kod albanske zajednice 81,4 odsto ispitanika smatra Crnu Goru matičnom državom, dok 18,6 odsto kao matičnu navodi Albaniju, što ukazuje na snažnu, ali ne i apsolutnu identifikaciju sa državom u kojoj žive.

Najizraženija razlika zabilježena je kod hrvatske zajednice. Prema podacima Spektrum Analitike, 85,7 odsto Hrvata navodi Hrvatsku kao matičnu državu, dok svega 14,3 odsto Crnu Goru doživljava kao svoju matičnu državu.

Ovi rezultati ukazuju na složenu sliku identitetskih orijentacija u Crnoj Gori. Dok većina Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca Crnu Goru doživljava kao matičnu državu, kod Hrvata dominira identifikacija sa Hrvatskom.

Politika

Šimun: Svakog dana se kod sedam osoba otkrije kancer

Ministarstvo zdravlja Crne Gore predstavilo je program prevencije i kontrole malignih bolesti za period 2026-2028. godina, uz prateći Akcioni plan. Ovaj program predstavlja strateški dokument kojim se definišu prioritetne oblasti, ciljevi i konkretne mjere usmjerene na smanjenje malignih bolesti, ali i na unapređenje kvaliteta života oboljelih.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da Crna Gora nosi nesrazmjerno visok teret obolijevanja i pripada regionu sa visokim stopama smrtnosti od malignih bolesti.

„Prema podacima međunarodne agencije za istraživanje za 2022. godinu u Crnoj Gori je registrovano 2.739 slučajeva malignih bolesti i 1.535 smrtnih ishoda.To znači da u našoj zemlji svakog dana sedam osoba dobije dijagnozu raka, a četiri izgube život usled ovog opakog oboljenja”, ukazao je.

Ovaj program predstavlja strateški dokument koji i detaljno definiše konkretne korake i aktivnosti usmjerene na prevenciju i kontrolu malignih bolesti sa ciljem unapređenja zdravlja stanovništva.

„U Crnoj Gori se sprovode tri organizovana skrining programa. Nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva, nacionalni program za rano otkrivanje raka grlića materice i program za rano otkrivanja raka dojke. Naš cilj je veći obuhvat skrining programa i jednaka dostupnost u svim regionima, jer rano otkrivanje znači i spašeni život”, dodao je ministar.

Poručuje da se efikasnost onkološke zaštite ogleda kroz savremenu opremu, stručni kadar i jasnu organizaciju.

„Ovaj program je jasna poruka da država preuzima odgovornost i da borba protiv malignih bolesti ne može biti prepuštena pojedincu, već mora biti koordinisana državna politika. Snažan sistem prevencije i kontrole raka znači manje prijevremenih smrti, veći očekivani životni vijek, održiv zdravstveni sistem i stabilniju ekonomiju”, naglasio je Šimun.

Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore Ivan Samardžić kazao je da prevencija nije samo individualna odgovornost, već da zahtijeva saradnju cijelog društva.

“Edukacija građana, promocija zdravih stilova života i dostupnost programa moraju postati svakodnevna praksa, a ne povremena kampanja. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti okruženje koje podstiče zdrave izbore i smanjuje rizike. Skrining i rano otkrivanje malignih bolesti, iako predstavljaju sekundarnu prevenciju, takođe su jedan od ključnih stubova naše misije, jer pravovremena dijagnoza značajno povećava šansu za uspješno liječenje i dugoročno preživlajvanje”, naglasio je.

Kroz taj program se stvaraju uslovi za rjeđe javljanje bolesti, sa ciljem da se izgradi društvo koje čuva i unapređuje zdravlje, zaključuje Samardžić.

„Prevencija je najsnažnije oružje koje imamo. Svaki spriječeni slučaj bolesti znači spašen život, očuvanu porodicu i snažniju zajednicu. Zato će Institut za javno zdravlje Crne Gore nastaviti da pruža stručnu, naučnu i analitičku podršku svima koji rade na implementaciji ovog programa, ulaganje u prevenciju nije trošak, to je investicija u budućnost”, dodao je.

Poručuju da Program prevencije i kontrole malignih bolesti ne predstavlja samo institucionalni okvir za borbu protiv malignih bolesti, već i zajednički društveni angažman svih sektora. Realizacija ovog Programa doprinosi značajnom smanjenju tereta malignih bolesti u Crnoj Gori, povećanju očekivanog životnog vijeka i kvalitetu života svih građana i građanki.