Connect with us

Ekonomija

Agrobudžet za 2023. godinu najveći u istoriji Crne Gore

joković, snp

Agrobudžet Crne Gore za 2023. iznosiće 66 miliona evra, najveći u njenoj istoriji, uz povećanje od 42 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković izjavio je da će ovim budžetom biti obezbeđeno adekvatno finansiranje mera poljoprivredne politike, uključujući podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju, ribarstvu i operativnim programima.

Direktna plaćanja za stočarsku proizvodnju biće 6,5 miliona evra, uz smanjene kriterijume za premijum goveda, koze i ovce, što će omogućiti svim proizvođačima da se prijave i dobiju premiju. Premije za mleko će porasti za 20% na 17 evrocenti, a premije za sir će porasti za 25% na 10 centi.

Osnovna direktna plaćanja za biljnu proizvodnju povećaće se sa 250 na 270 evra po hektaru, a biće uvedena i nova plaćanja vezana za proizvodnju, uključujući 400 evra po hektaru za nekorišćeno zemljište.

Budžet će takođe obezbediti podršku proizvođačima vina, uključujući restrukturiranje sredstava za registrovane proizvođače vina i promociju vina. Za ribarstvo će biti izdvojeno preko 5 miliona evra, od čega milion evra za grantove za kupovinu ribarskih plovila i opreme i 2,5 miliona evra za bespovratna sredstva za privez ribarskih plovila.

Ministar je naglasio da će inspekcijski nadzor biti značajno unapređen kako bi se sprečile zloupotrebe i obezbedilo da sredstva budu isplaćena onima kojima su namenjena.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ekonomija

Stefan Madžgalj na čelu Odbora direktora Aerodroma

Novi predsjednik Odbora direktora Aerodroma Crne Gore je Stefan Madžgalj. To je odlučeno glasanjem na konstitutivnoj sjednici koja je održana u centrali kompanije, na Aerodromu Podgorica.

Uz Madžgalja, u Odboru direktora su Nikola Bajčetić i Edina Dacić, a novi članovi su Velizar Kaluđerović i Darko Bulatović.

Odbor direktora ACG imenuje Vlada Crne Gore.

Continue Reading

Ekonomija

Crna Gora jedina u regionu sa padom cijena struje u protekloj deceniji

Prema podacima koje prenosi EUROSTAT za period od prve polovine 2015. do prve polovine 2025. godine, Crna Gora se izdvaja u regionu kao jedina zemlja sa padom cijena električne energije za domaćinstva, i to za – 1%.

Dok su gotovo sve države u okruženju zabilježile značajan rast cijena struje – Albanija 42%, Bugarska 38%, Rumunija 47%, Sjeverna Makedonija 38%, Srbija čak 92% – Crna Gora je uspjela da zadrži stabilnost i blago smanji troškove za građane.

Ovaj podatak dobija dodatnu težinu ako se uzmu u obzir globalne energetske krize, poremećaji na tržištu izazvani ratom u Ukrajini, rast cijena energenata i inflacija koja je pogodila gotovo sve evropske ekonomije. U takvom ambijentu, očuvanje stabilnih cijena električne energije predstavlja značajan ekonomski i socijalni faktor.

Stabilne cijene struje direktno utiču na standard građana, jer električna energija čini važan dio mjesečnih troškova domaćinstava. Osim toga, utiču i na konkurentnost privrede, posebno malih i srednjih preduzeća.

Crna Gora se tako pozicionira kao primjer relativne energetske stabilnosti u regionu u periodu obilježenom snažnim cjenovnim udarima širom Evrope.

Continue Reading

Ekonomija

Ustavni sud ukinuo neradnu nedelju

ustavni sud

Portparol Ustavnog suda Danilo Ajković saopštio je da je po pitanju ustavnosti odluke o neradnoj nedjelji u trgovinama odlučeno da je odluka neustavna. Kako je objasnio, ovakva odluka je povrijedila ustavne principe jednakosti svih pred zakonom.

Ustavni sud je na današnjoj sjednici ukinuo odredbu 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini kojom je uvedena neradna nedjelja u trgovini kao neustavnu, jer se njome krši sloboda preduzetništva i princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika omogućeno da radi nedjeljom i tokom praznika, a drugoj zabranjeno.

“Sud je ocijenio da se navedenom odredbom krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno. Ustavom su precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda preduzetništva (radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore) i zakonodavac ne može samostalno da propisuje nova ograničenja van tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu”, napomenuli su u obrazloženju odluke.

Pojašnjavaju da time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika (apoteke, poslastičarnice, pekare, kiosci za štampu, suvenirnice, cvjećare, prodavnice za pogrebnu opremu, za zaštitu bilja, benzinske stanice, pijace, itd) dozvolio da radi, a drugoj ne, jednu grupu privrednika je doveo u neravnopravan položaj u odnosu na drugu.

“Ovakva zabrana nema objektivno i razumno opravdanje, s aspekta ustavne obaveze države da svim preduzetnicima obezbijedi jednak položaj na tržištu. Dodatno, zabranom rada nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika samo pojedinim trgovcima došlo je do ograničenja ljudskih prava i sloboda i povrede ustavnog principa saglasnosti pravnih propisa. Ograničenje ljudskih prava i sloboda mora se kretati u granicama Ustava i mora da služi legitimnom cilju u javnom interesu, kao i da postoji odnos proporcionalnosti između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želi utvrditi”, navode u odluci.

Sud je u ustavnosudskom postupku utvrdio da u postupku donošenja ukinute odredbe nije naveden cilj za njeno donošenje, odnosno zbog čega se smatra potrebnim i opravdanim da se zabranjuje rad trgovinama na veliko i malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, kao i izuzetke od te zabrane.

“Ustavni sud ne utiče na pravo zakonodavca da na drugačiji način uredi obavljanje trgovine na veliko i malo nedjeljom, ali uz uvažavanje odgovarajućih osnovnih ustavnih vrijednosti, odnosno zaštićenih ustavnih dobara, na koje je Ustavni sud ukazao u ovoj odluci. Zabrana rada trgovinama nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika ostaje na snazi do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore, o čemu će Sud blagovremeno obavijestiti javnost”, zaključili su obrazloženju odluke.

Ajković je kazao da je odluka donijeta jednoglasno, te da ne postoji jasan rok kada će biti objavljena u Službenom listu.

Unija poslodavaca Crne Gore podnijela je Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je propisano da se trgovina na veliko i na malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, osim malog broja izuzetaka. Taj zakon je usvojen u julu 2019, a ovaj član, kako je određeno, stupio je na snagu 15. oktobra te godine.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto