Priroda i društvo

IJZ: Registrovano 209 slučajeva velikog kašlja

Institut za javno zdravlje Crne Gore je od početka novembra do kraja 2023. godine registrovao 209 slučajeva obolijevanja od velikog kašlja. Kako je saopšteno, kod 165 oboljelih bolest je potvrđena laboratorijskim putem (PCR ili serološkim analizama), dok je kod 44 osobe prijavljeno obolijevanje na osnovu razvoja karakterističnih simptoma bolesti nakon bliskog kontakta sa oboljelom osobom.

“Među registrovanim slučajevima (209), najveći udio oboljelih je u uzrasnoj grupi 11-15 godina (107), potom u uzrasnoj grupi 6-10 godina (39), u uzrasnoj grupi 26-64 godine (24), 16-20 godina (8), 1-5 godina (16), ispod 1 godine (9), preko 65 godina (4) i u uzrasnoj grupi 21-25 godina (2)”, saopšteno je iz IJZ.

Kako navode, najveći broj slučajeva je otkriven u Podgorici (143) i Danilovgradu (23), potom u Budvi (7), Herceg Novom (5), Nikšiću (5), Beranama (4), Cetinju (4), Tivtu (4), Baru (3), Zeti (3), Andrijevici (2), Kotoru (2) i po jedan slučaj u, Bijelom Polju, Mojkovcu, Pljevljima i Ulcinju.

“Od 209 registrovana slučaja, kod 194 je od posljednje doze vakcine sa komponentom protiv pertusisa do obolijevanja prošlo pet ili više godina (kada se zbog karakteristika acelularne vakcine ne može očekivati postojanje imuniteta) ili osobe nisu imunizovane ili ne postoji podatak o imunizaciji (uglavnom kod osoba starijih od 25 godina) “, navodi se u saopštenju.

Vakcinacija protiv velikog kašlja, kao i protiv svih ostalih oboljenja koja su u redovnom kalendaru (morbila, humanog papilloma virusa itd.) se kontinuirano sprovodi u redovnim terminima radnim danima kod izabranih ljekara za djecu.

“Ističemo da je pertusis oboljenje kod koga se naročito teški simptomi mogu javiti kod novorođenčadi i nepotpuno imunizovane odojčadi (djece uzrasta ispod jedne godine), kod kojih je ova bolest nerijetko životno ugrožavajuća. Apelujemo na stanovnike Crne Gore, posebno na osjetljive grupe, da tokom prazničnih dana budu dodatno pažljivi i primjenjuju opšte mjere prevencije u cilju smanjenja rizika za prenos velikog kašlja (ali i ostalih respiratornih infekcija poput gripa, COVID-19, RSV – respiratornog sincicijalnog virusa) na lica kod kojih je rizik od razvoja težih formi bolesti veći”,saopšteno je z IJZ.

Adolescenti, odrasli i imunizovana djeca, kako se navodi, najčešće imaju blaže ili atipične simptome, iako se izraženo oboljenje može javiti u svim uzrasnim grupama posebno kod onih kod kojih je od završene vakcinacije/revakcinacije prošlo duže od četiri godine.

Up Next

KARAVAN HUMANOSTI: Novogodišnji paketići za još jednu instituciju u nizu

Don't Miss

Monstat: Popis uspješno završen, preliminarni rezultati 25. januara

Click to comment

Priroda i društvo

Udruženje Roditelji podržalo predlog poslanice Kaluđerović o produženju roditeljskog odsustva

Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović nastavila je svoju kampanju za usvajanje izmjena Zakona o radu, poznatog pod sloganom „Dajmo bebama više vremena“, koje imaju za cilj produženje roditeljskog odsustva sa 12 na 18 mjeseci.

U okviru svoje kampanje, Slađana Kaluđerović se sastala sa Kristinom Mihailović, izvršnom direktoricom udruženja Roditelji, koje okuplja roditelje i pruža im podršku u suočavanju sa izazovima roditeljstva.

Kristina Mihailović je istakla da su roditeljima potrebna ne samo zakonska rješenja već i logistička podrška i programi koji će olakšati funkcionisanje porodice. „Način života se umnogome promijenio, i danas porodice nažalost nemaju dovoljno vremena da provode zajedno, što je naročito bitno za djecu u ranom uzrastu kojima treba ljubav, pomoć i podrška. Zato bi usvajanje ovih izmjena, posebno ako bi mogle da se koriste do polaska djeteta u školu, bilo od velikog značaja za roditelje“, naglasila je Mihailović.Slađana Kaluđerović je naglasila važnost uključivanja cijele porodice, posebno očeva, u odgoj djece, te je predložila da jedan dio roditeljskog odsustva bude obavezno rezervisan za očeve. Na ovaj način, kako je istaknuto, očevi bi se više uključili u podizanje i njegu djece, što bi doprinosilo ravnoteži u podjeli odgovornosti unutar porodice.

Ove izmjene zakona su ključne za budućnost naših porodica. Produženje roditeljskog odsustva ne znači samo više vremena sa djecom već i bolje uslove za zdrav razvoj naših najmlađih. Očevi moraju biti ravnopravni partneri u odgoju djece, a država treba da pruži zakonski okvir koji će to omogućiti“, izjavila je Kaluđerović.

Pozvala je sve kolege u Skupštini, kao i širu zajednicu, da pruže podršku ovim izmjenama, koje predstavljaju važan korak ka pravednijem društvu u kojem je porodica na prvom mjestu. „Zajedno možemo stvoriti okruženje u kojem će roditelji imati mogućnost da provedu kvalitetno vrijeme sa svojom djecom, što je ulaganje u srećnu i stabilnu Crnu Goru“, zaključila je Kaluđerović.

Priroda i društvo

Medijski savjet za samoregulaciju: Napad na novinarku je napad na sve novinare u Crnoj Gori

Medijski savjet za samoregulaciju osudio je sinoćnji napad na novinarku Anu Raičković, ističući da je ovakav incident još jedan dokaz da su novinari u Crnoj Gori nezaštićeni i izloženi svim oblicima agresije. „Ovo nije samo fizički nasrtaj na jednu novinarku, ovo je napad na sve novinare i medije u Crnoj Gori,“ navodi se u saopštenju Savjeta, koje potpisuje izvršni direktor Ranko Vujović.

U saopštenju se dalje ističe da su političari, nezadovoljni medijskim izveštavanjem, sve slobodniji u napadima i vređanju novinara.

„Medijski savjet za samoregulaciju već duže upozorava da se u državi stvara nepovoljna klima prema novinarima i medijima, i da političari olako vrijeđaju i napadaju novinare,” navodi se. „U ovako stvorenoj atmosferi bilo je samo pitanje dana kad će se neko osjetiti dovoljno ohrabren da i fizički nasrne na novinare. To se upravo desilo sinoć novinarki Ani Raičković.“

Savjet apeluje na državne institucije da ozbiljno shvate ovaj incident i odgovore konkretnom akcijom kako bi pokazali da napadi na novinare neće biti tolerisani.

„Od daljeg postupanja nadležnih institucija u ovom slučaju zavisi buduća bezbjednost novinara u našoj državi,“ stoji u saopštenju.

Takođe se ističe da će odgovor države biti „svojevrstan test koliko je ova vlast sposobna da stvori uslove za normalan i bezbedan rad novinara i medija.“

Medijski savjet poziva vlast da preduzme konkretne korake kako bi obezbijedila sigurnost svih novinara u Crnoj Gori i pokazala da napadi na medije neće biti tolerisani.

Priroda i društvo

Njegošev dan – Neradni dani 13. i 14. novembar

Povodom državnog praznika 13. novembar – Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, neradni dani su srijeda 13. novembar i četvrtak 14. novembar.

Na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima (“Sl.list RCG”, br. 27/07 i “Sl.list CG”, br. 36/13, 145/21, 3/23 i 30/23) državni praznik je 13. novembar – Njegošev dan, crnogorski praznik kulture.

Kako se shodno navedenom zakonu državni i drugi praznici praznuju dva dana i to na dan praznika i narednog dana, povodom državnog praznika 13. novembar – Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, neradni dani su srijeda 13. novembar i četvrtak 14. novembar.

Državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu.