Priroda i društvo

Na popisu će biti 104 pitanja

Pripreme za popis stanovništva i domaćinstava odvijaju se planiranom dinamikom, do kraja avgusta će biti izabrane opštinske popisne komisije, oglas za zapošljavanje popisivača i kontrolara, kojih će biti preko četiri hiljade, biće raspisan u septembru, već je određeno 51 pitanja za građane i 53 za stanje domaćinstava i naručeno štampanje popisnih listića.

To je saopšteno “Vijestima” iz Uprave za statisku Monstat.

Popis će se održati do 1. do 15. novembra ove godine, a referentni momenat popisa (datum i vrijeme na koji se odnose podaci) je 31. oktobar u 24 sata.

Popis je najveći posao koji obavlja državna administracija, a održava se po pravilu svakih deset godina. Na njemu se dobijaju podaci o socijalno-ekonomskom statusu svakog građanina i domaćinstava, a osnovu kojih se rade dugogodišnje razvojne strategije države i naučna istraživanja.

Na popisu će biti i pitanja o nacionalnosti, vjeri i jeziku, koji privlače najveću pažnju javnosti, a na njih građani mogu ostati neizjašnjeni. Održavanje popisa koštaće 4,7 miliona eura.

Iz Monstata je navedeno da sada na pripremi popisnih aktivnosti radi pet komisija, da su usvojeni svi podzakonski akti potrebni za realizaciju popisa, da su sprovedene sve planirane procedure javnih nabavki i da je započeta njihova realizacija, da su završene sve aktivnosti na pripremi popisnih upitnika i obrazaca, kao i odgovorajuća metodološka uputstva, kao i da su u finalnoj fazi aktivnosti koje se tiču ažuriranja popisnih krugova u okviru prostornog registra lokalnih samouprava.

Iz ove uprave su naveli i da su sopstvenim kapacitetima razvili program za unos i obradu podataka.

Jedna od pripremnih aktivnosti je formiranje popisnih komisija za teritoriju svake opštine.

“Upućen je zahtjev svim jedinicama lokalne samouprave za predlog članova popisnih komisija, shodno članu 15 Zakona o popisu. Takođe, upućen je zahtjev za imenovanje predstavnika Zavoda za zapošljavanje Crne Gore i Uprave za katastar i državnu imovinu za sve jedinice lokalnih samouprava. Shodno rokovniku aktivnosti planirano je da popisne komisije u svim jedinicama lokalne samouprave budu formirane do kraja avgusta tekuće godine”, naveli su iz Monstata.

U skladu sa svojim nadležnostima u pripremi, organizaciji i sprovođenju pojedinih poslova popisa učestvuju ministarstva pravde, vanjskih poslova, odbrane, unutrašnjih poslova, kao i Uprava za katastar i državnu imovinu i drugi organi državne uprave.

“Aktivnosti za koje je predviđena saradnja sa navedenim ministarstvima je uspostavljena tokom aprila i u periodu nakon toga se intenzivno radilo na definisanju organizacije i uputstava za popisivanje lica na izdržavanju kazne zatvora, naših predstavnika u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, lica u mirovnim misijama, kao i stranca koji traže i kojima je odobrena međunarodna i privremena zaštita. Saradnja sa Upravom za katastar i državnu imovinu na izradi registra prostornih jedinica je uspostavljena prije par godina, i kontinuirano je uspješna”, naveli su iz Monstata.

Kako je navedeno iz Monstata, prema planu aktivnosti i metodologiji popisa, planirano je da popisne komisije krajem septembra raspišu javni oglas za zapošljavanje osoba potrebnih za realizaciju popisa, odnosno instruktora i popisivača.

“Javni oglas će trajati osam dana od dana objavljivanja nakon čega će se u utvrđenom roku objaviti lista odabranih kandidata za instruktore i popisivače. Odabrani kandidati će imati obuku u trajanju od tri odnosno dva dana, i nakon testiranja i provjere spremnosti, kandidat potpisuje ugovor sa popisnom komisijom i pristupa aktivnostima popisa. Očekuje se od 4.000 do 4.500 učesnika popisa – popisivača, instruktora, državnih instruktora, kontrolora i drugih lica koja vrše poslove u vezi sa popisom”, naveli su iz Monstata.

”Upitnik za građane sadrži 51 pitanje i potpitanje, kojima se prikupljaju sljedeće karakteristike lica: demografske, geografske, ekonomske, obrazovne, migracione, etničko-kulturološke, invaliditet. Upitnik za stan i domaćinstvo ima 53 pitanja kojima se prikupljaju podaci o karakteristikama stana, domaćinstva i porodice, kao i poljoprivrede”, naveli su iz Monstata na pitanje “Vijesti” koliko će biti pitanja na popisu i na koje će se oblasti odnositi.

Nakon završetka postupka javne nabavke, Monstat je sa firmom “Grafo group” potpisao ugovor o usluzi štampanja, distribucije i dostave obrazaca za popis u iznosu od 126 hiljada eura sa porezom na dodatu vrijednost.

Izvor: Vijesti

Slične teme:Crna gora monstat popis stanovništva

Sledeće

Stajalište “Aerodrom” okrečeno, stižu voda i struja

Ne propustite

Milion eura za 100 beskamatnih kredita za poljoprivredu

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Objavljen konkurs za doktorske studije u drugom roku

Univerzitet Crne Gore objavio je konkurs za upis na doktorske studije u drugom upisnom roku za ukupno 63 slobodna mjesta.

Konkurs je objavljen u dnevnim novinama i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta.

Prijave sa potrebnom dokumentacijom podnose se 2. i 3. decembra, do 14 sati organizacionim jedinicama Univerziteta.

Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore.

Slobodna mjesta za upis su raspoloživa na sljedećim fakultetima: Biotehnički fakultet (5), Elektrotehnički fakultet (13), Fakultet za sport i fizičko vaspitanje (7), Filološki fakultet (5), Medicinski fakultet (3), Filozofski fakultet (1), Građevinski fakultet (7), Mašinski fakultet (4), Metalurško-tehnološki fakultet (4), Pomorski fakultet (4), Prirodno-matematički fakultet (1) i Institut za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije (9).

Na studijski program Održivi razvoj mogu konkurisati kandidati koji su prethodne nivoe studija završili u oblastima prirodnih i tehničkih nauka.

Postupak rangiranja kandidata sprovodi Komisija za doktorske studije na organizacionim jedinicama Univerziteta.

“Pravo upisa imaju kandidati koji: posjeduju diplomu magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti (najmanje 300 ECTS kredita); posjeduju aktivno znanje jednog svjetskog jezika na nivou B2; te koji su prethodno završili odgovarajuće studije i dostave dokaze o ispunjavanju uslova. Stranac se može upisati na studijski program doktorskih studija pod istim uslovima kao i crnogorski državljanin, uz prethodno priznavanje inostrane obrazovne isprave ranije završenog ciklusa/stepena/nivoa studija, koja je uslov za upis “, zaključeno je u saopštenju.

Priroda i društvo

Večeras i u petak nevrijeme, očekuju se obilne padavine i olujni vjetrovi

Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore MUP obavještava javnost da prostrani i duboki visinski ciklon sa sjevera, pruža dolinu do Mediterana u sklopu kojeg se širi hladna vazdušna masa koja će sa toplim i vlažnim vazduhom sa vodenih površina izazivati frontogenetske procese sa obilnim padavinama i jakim vjetrovima.

“Prvi talas, koji se očekuje u srijedu, obilovaće čestom i jakom kišom i jakim južnim vjetrom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći, a usljed prodora hladnog vazduha u noćnim satima na sjeveru kiša će preći u snijeg, a vjetar skrenuti na sjeverni smjer. U četvrtak kratkotrajna stabilizacija vremena, dok se u petak očekuje novi talas sa još intenzivnijim padavinama i jačim vjetrom, tako da se lokalno očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer”, saopšteno je iz MUP-a.

Umjerene do obilne sniježne padavine koje se očekuju u srijedu veče, vjerovatno će se dobrim dijelom u petak otopiti, dok će se snijeg u noći između petka i subote zadržati.

“Ovaj period će obilježiti velika temperaturna kolebanja – u četvrtak i subotu će biti znatno hladnije, dok se u srijedu i petak očekuje dosta toplije vrijeme. Za dane vikenda bez padavina, u subotu nešto više oblaka naročito u sjevernim predjelima uz umjeren do jak sjeverni vjetar u cijeloj zemlji. Tokom nedjelje sunčano ili pretežno sunčano uz osjetan porast dnevne temperature vazduha”, navodi se u saopštenju.

U danima sa obilnim padavinama i jakim vjetrom očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto, u petak i uzburkano.

Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti.

Priroda i društvo

Srpskim jezikom govori skoro 60.000 Crnogoraca

Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.

To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.

U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.

Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.

Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.

Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.

S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.

Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.

Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.