fbpx
Connect with us

Priroda i društvo

Na popisu će biti 104 pitanja

popis crna gora

Pripreme za popis stanovništva i domaćinstava odvijaju se planiranom dinamikom, do kraja avgusta će biti izabrane opštinske popisne komisije, oglas za zapošljavanje popisivača i kontrolara, kojih će biti preko četiri hiljade, biće raspisan u septembru, već je određeno 51 pitanja za građane i 53 za stanje domaćinstava i naručeno štampanje popisnih listića.

To je saopšteno “Vijestima” iz Uprave za statisku Monstat.

Popis će se održati do 1. do 15. novembra ove godine, a referentni momenat popisa (datum i vrijeme na koji se odnose podaci) je 31. oktobar u 24 sata.

Popis je najveći posao koji obavlja državna administracija, a održava se po pravilu svakih deset godina. Na njemu se dobijaju podaci o socijalno-ekonomskom statusu svakog građanina i domaćinstava, a osnovu kojih se rade dugogodišnje razvojne strategije države i naučna istraživanja.

Na popisu će biti i pitanja o nacionalnosti, vjeri i jeziku, koji privlače najveću pažnju javnosti, a na njih građani mogu ostati neizjašnjeni. Održavanje popisa koštaće 4,7 miliona eura.

Iz Monstata je navedeno da sada na pripremi popisnih aktivnosti radi pet komisija, da su usvojeni svi podzakonski akti potrebni za realizaciju popisa, da su sprovedene sve planirane procedure javnih nabavki i da je započeta njihova realizacija, da su završene sve aktivnosti na pripremi popisnih upitnika i obrazaca, kao i odgovorajuća metodološka uputstva, kao i da su u finalnoj fazi aktivnosti koje se tiču ažuriranja popisnih krugova u okviru prostornog registra lokalnih samouprava.

Iz ove uprave su naveli i da su sopstvenim kapacitetima razvili program za unos i obradu podataka.

Jedna od pripremnih aktivnosti je formiranje popisnih komisija za teritoriju svake opštine.

“Upućen je zahtjev svim jedinicama lokalne samouprave za predlog članova popisnih komisija, shodno članu 15 Zakona o popisu. Takođe, upućen je zahtjev za imenovanje predstavnika Zavoda za zapošljavanje Crne Gore i Uprave za katastar i državnu imovinu za sve jedinice lokalnih samouprava. Shodno rokovniku aktivnosti planirano je da popisne komisije u svim jedinicama lokalne samouprave budu formirane do kraja avgusta tekuće godine”, naveli su iz Monstata.

U skladu sa svojim nadležnostima u pripremi, organizaciji i sprovođenju pojedinih poslova popisa učestvuju ministarstva pravde, vanjskih poslova, odbrane, unutrašnjih poslova, kao i Uprava za katastar i državnu imovinu i drugi organi državne uprave.

“Aktivnosti za koje je predviđena saradnja sa navedenim ministarstvima je uspostavljena tokom aprila i u periodu nakon toga se intenzivno radilo na definisanju organizacije i uputstava za popisivanje lica na izdržavanju kazne zatvora, naših predstavnika u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, lica u mirovnim misijama, kao i stranca koji traže i kojima je odobrena međunarodna i privremena zaštita. Saradnja sa Upravom za katastar i državnu imovinu na izradi registra prostornih jedinica je uspostavljena prije par godina, i kontinuirano je uspješna”, naveli su iz Monstata.

Kako je navedeno iz Monstata, prema planu aktivnosti i metodologiji popisa, planirano je da popisne komisije krajem septembra raspišu javni oglas za zapošljavanje osoba potrebnih za realizaciju popisa, odnosno instruktora i popisivača.

“Javni oglas će trajati osam dana od dana objavljivanja nakon čega će se u utvrđenom roku objaviti lista odabranih kandidata za instruktore i popisivače. Odabrani kandidati će imati obuku u trajanju od tri odnosno dva dana, i nakon testiranja i provjere spremnosti, kandidat potpisuje ugovor sa popisnom komisijom i pristupa aktivnostima popisa. Očekuje se od 4.000 do 4.500 učesnika popisa – popisivača, instruktora, državnih instruktora, kontrolora i drugih lica koja vrše poslove u vezi sa popisom”, naveli su iz Monstata.

Upitnik za građane sadrži 51 pitanje i potpitanje, kojima se prikupljaju sljedeće karakteristike lica: demografske, geografske, ekonomske, obrazovne, migracione, etničko-kulturološke, invaliditet. Upitnik za stan i domaćinstvo ima 53 pitanja kojima se prikupljaju podaci o karakteristikama stana, domaćinstva i porodice, kao i poljoprivrede”, naveli su iz Monstata na pitanje “Vijesti” koliko će biti pitanja na popisu i na koje će se oblasti odnositi.

Nakon završetka postupka javne nabavke, Monstat je sa firmom “Grafo group” potpisao ugovor o usluzi štampanja, distribucije i dostave obrazaca za popis u iznosu od 126 hiljada eura sa porezom na dodatu vrijednost.

 

 

Izvor: Vijesti

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Priroda i društvo

Lakušić: Nemanje vodne dozvola može da zavrne slavine

zoran lakušić

Vodovodna preduzeća ne smiju distribuirati vodu za piće bez vodne dozvole jer je ona ključni pravni osnov koji potvrđuje da je odgovarajućeg kvaliteta i u skladu sa važećim standardima, kaže Zoran Lakušić, predsjednik odbora direktora Regionalnog vodovoda.

Vodnu dozvolu u Podgorici već decenijma nemaju gradska vodoizvorišta Mareza, Ćemovsko polje i Zagorič, objelodanio je Aleksandar Nišavić, direktor Vodovoda. Tri gradska izvorišta, kako je prije dva dana za “Dan” saopštio Nišavić, rade bez vodne i upotrebne dozvole, a nemaju utvrđene zone zaštite. Ove dozvole se dobijaju na dan otvaranja, a Mareza je puštena u sistem davne 1952. godine. Sadašnja uprava Vodovoda je pokrenula proceduru dobijanja dozvola kod Uprave za vodu.

“Vodna dozvola obezbjeđuje da se voda crpi i distribuira na održiv način, u skladu sa propisima o zaštiti vodnih resursa i ekološkim normama. Distribucija bez dozvole mogla bi dovesti do pravnih posljedica, uključujući kazne, obustavu poslovanja, pa čak i kaznenu odgovornost. Nedostatak vodne dozvole znači da korišćenje vodnih resursa, u ovom slučaju izvorišta, nije odobreno u skladu sa zakonskim i tehničkim normama koje regulišu upotrebu voda. To je ključni dokument kojim se osigurava da se vodni resursi koriste na odgovoran i održiv način, uz poštovanje svih ekoloških i tehničkih standarda. Kada izvorište nema ovu dozvolu, to nosi ozbiljne posljedice”, saopštio je Lakušić.

Lakušić se osvrnuo i na opasnosti nedostatka sanitarnih zona zaštite izvorišta vode.

“Nedostatak tih zona otvara vrata mnogobrojnim zdravstvenim, ekološkim i ekonomskim rizicima, koji dugoročno mogu ugroziti stanovništvo i prirodne resurse. Bez adekvatne zaštite izvorišta, opasnost od zagađenja vode postaje sve veća, a posledice mogu biti pogubne. Prije svega, fekalno zagađenje postaje neizbježno kada se septičke jame, kanalizacioni sistemi i stoka nalaze u neposrednoj blizini izvora. Bez sanitarnih zona, fekalije lako dospijevaju u izvorišta, noseći sa sobom opasne bakterije i viruse”,  naveo je Lakušić.

Zoran Lakušić dodaje da usvajanje i primjena sanitarnih zona postaje hitan prioritet kako bi se spriječile neizbježne posljedice koje mogu nastupiti ukoliko se ne preduzmu odgovarajuće mjere zaštite.

“Sanitarne zone nisu samo regulativna formalnost, već vitalni mehanizam za zaštitu javnog zdravlja i očuvanje najvažnijeg resursa – vode”,  rekao je Lakušić.

 

Izvor: Dan

Continue Reading

Priroda i društvo

Popis 2023: Srpski jezik najzastupljeniji u Crnoj Gori, ispred crnogorskog

screenshot/mediabiro

Prema najnovijim podacima Monstata iz popisa stanovništva 2023. godine, srpski jezik se ističe kao dominantan u Crnoj Gori. Srpski je maternji jezik za 43,18% građana, odnosno za 269.307 stanovnika, dok njime kao svakodnevnim jezikom govori čak 43,52%, što predstavlja 271.422 osobe. Crnogorski je maternji jezik za 34,52% ili 215.299 stanovnika, dok ga svakodnevno koristi 36,23% građana, što čini ukupno 225.956 osoba.

U Crnoj Gori živi 32,93% Srba, odnosno 205.370 osoba, dok Crnogoraca ima 41,12%, odnosno 256.436. Kada je reč o verskoj pripadnosti, pravoslavna vera dominira, s ukupno 443.394 vernika.

Na području Zete, koja broji 16.071 stanovnika, prosečna starost iznosi 39,6 godina, što ukazuje na relativno zrelu populaciju. U opštini Zeta, prema nacionalnoj i etničkoj pripadnosti, 8.005 građana se izjašnjava kao Crnogorci, dok se 6.946 izjašnjava kao Srbi. Prema maternjem jeziku, 10.252 stanovnika smatra da im je maternji jezik srpski, dok 4.722 smatra da im je maternji jezik crnogorski. Stanovnici pravoslavne vjere najzastupljeniji su u Zeti, njih 15.406, što čini 95,86% ukupne populacije.

Continue Reading

Priroda i društvo

Raspisan konkurs za upis na doktorske studije na Univerzitetu Crne Gore

doktorske studije

Centar za doktorske studije Univerziteta Crne Gore danas je raspisao konkurs za upis na doktorske studije u studijskoj 2024/25. godini.

Prijava sa odgovarajućim dokazima se podnosi organizacionim jedinicama Univerziteta Crne Gore 15. i 16. oktobra 2024. godine, do 14 sati. Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore. Na ovaj studijski program mogu konkurisati kandidati čiji su prethodni nivoi studija iz oblasti prirodnih i tehničkih nauka.

Slobodna mjesta Univerziteta Crne Gore na doktorskim studijama su na sljedećim studijskim programima: Biotehnika (5), Elektrotehnika (15), Ekonomija (5), Fizička kultura (10), Turizam (3), Jezik i književnost (10, Filološki fakultet), Političke nauke (3), Medicina (10), Stomatologija (5), Farmacija (5), Filozofija (2), Geografija (2), Istorija (1), Sociologija (1), Pedagogija (2), Građansko-pravni smjer (2), Krivično-pravni smjer (2), Građevinarstvo (10), Mašinstvo (5), Metalurgija i materijali (2), Hemijska tehnologija (2), Pomorske nauke (3), Menadžment u pomorstvu i logistika (3), Biologija (1), Matematika (2) i Održivi razvoj (15).

Pravo prijave na konkurs za upis na doktorske studije imaju kandidati koji su stekli diplomu akademskog naziva magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti nauka/umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisanih profesija, nakon stečenih najmanje 300 ECTS kredita.

Doktorske studije traju tri studijske godine (šest semestara), odnosno obim studijskog programa ovih studija iznosi 180 ECTS kredita. Kandidat za upis dužan je podnijeti prijavu i dokaze o ispunjavanju uslova.

Postupak rangiranja realizuje Komisija za doktorske studije na organizacionoj jedinici Univerziteta.

Upis kandidata obaviće se do 21. oktobra 2024. godine. Početak nastave je 4. novembar 2024. godine.

Više informacija o uslovima upisa i procedurama možete pronaći ovdje.

Konkurs je objavljen u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta Crne Gore.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto