Priroda i društvo

Stajalište “Aerodrom” okrečeno, stižu voda i struja

izvor: Vijesti

Neuslovno stajalište “Aerodrom”,okrečeno je i skinut je metalni natpis na kojem je stajao naziv tog željezničkog stajališta, gdje građani, ali i turisti sa aerodroma u Golubovcima, čekaju voz za Podgoricu i Bar.

Iz preduzeća Željeznička infrastruktura Crne Gore (ŽICG), navodeli da su “u skladu sa mogućnostima, preduzeli aktivnosti u cilju poboljšanja uslova na tom stajalištu”.

“Uvažavajući primjedbe i predloge, kao i potrebe mještana preusmjerili smo zaposlene da što prije sprovedu aktivnosti na uređenju ovog objekta. Planirano je, u skladu sa mogućnostima, ponovno krečenje, u saradnji sa preduzećem ‘Vodovod i kanalizacija’ inicirali smo i dovođenje vode u cilju postavljanja česmi, kao i struje, odnosno osvjetljenja, postavljanjem solarnih svjetiljki, kao i postavljanje korpi za smeće. Planirani su i radovi na uređenju perona sa ciljem bezbjednijeg pristupa putnika vozu”, kazali su iz ŽICG.

Iz ŽICG su “Vijestima” u srijedu rekli da primarna namjena tog objekta i nije bila stajalište, već magacinski prostor.

“Sam objekat stajališta ‘Aerodrom’ otvaranjem pruge bio je izgrađen i planiran kao magacin za smještaj opreme i alata neophodnih za održavanje pruge, a sama stajališta bila su označena samo kao mjesta za stajanje vozova, bez zaštite za putnike od vremenskih nepogoda. U posljednjih trideset godina, a na osnovu inicijative mještana, objekat magacina je prilagođen njima i putnicima koji dolaze pješke sa aerodroma”, rekli su “Vijestima”.

Kako su dodali, u skladu s tim, izvršena je prenamjena tog po površini malog objekta.

“Koji je predviđen za putnike kako bi se zaštitili od nepovoljnih vremenskih uticaja (jakog sunca, vjetra, kiše). Kako stajališta (kao i autobuska) nijesu zaposjednuta, obično podrazumijevaju samo nadstrešnicu, zabuna nastaje kada se očekuje da stajališta imaju funkciju stanica sa pripadajućim sadržajima“, navode iz ŽICG.

Podsjetili su da su 2021. “izveli radove na adaptaciji objekta u vidu čišćenja, krečenja, postavljanje novih klupa i time ga dovela u relativno zadovoljavajuće stanje”.

“Nažalost, neodgovorni pojedinci često uništavaju inventar, ispisuju zidove i bacaju smeće gdje ne bi smjeli”, dodaju iz ŽICG.

Kako su dodali, ŽICG održava preko 1.000 objekata, od čega 48 stanica i ukrsnica (sa pripadjućim glavnim i pomoćnim objektima) i stajališta.

U toku ove godine, dodaju, sanirane su željezničke stanice Virpazar i Sutomore, gdje su stanične zgrade okrečene, osposobljeni mokri čvorovi, popravljena osvjetljenja, djelimično popravljena bravarija, produžen peron za putnike u stanici Sutomore.

“U sklopu ovih radova, planirane su i biće preduzete aktivnosti na uređenju željezničkih stajališta, naravno, u skladu sa finansijskim i organizacionim mogućnostima”, rekli su iz ŽICG.

Kažu i da je neophodna bolja veza glavne željezničke stanice u Podgorici sa aerodromom.

“Radi postizanja neophodnog nivoa bezbjednosti, ŽICG je u prethodnom periodu stavila akcenat na aktivnosti koje se odnose na održavanje same pruge i sistema željeznice, ali paralelno i pokrenula inicijativu za izgradnju još jednog kolosijeka od stanice Podgorica do Aerodroma Crne Gore, jer smo smatrali i na tome insistiramo, da je Crnoj Gori i te kako neophodna veza između aerodroma i glavne željezničke stanice Podgorica”, poručili su iz ŽICG.

Izvor: Vijesti

Slične teme:stajalište aerodrom željeznica crne gore

Sledeće

Zeta dobar primjer opštine bez automat klubova?

Ne propustite

Na popisu će biti 104 pitanja

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Kasne socijalna davanja

Zbog privremenog finansiranja kasni isplata socijalnih davanja u januaru. Korisnici su primanja očekivali 17. januara, što je izostalo. Portal Adria kontaktirao je Ministarstvo finansija, ali je odgovor izostao, a u međuvremenu oglasio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić koji je isplatu najavio za danas.

Nekoliko građana obratio se našem portalu, a među njima je i majka kojoj nije isplaćen dječiji dodatak.

„Očekivala sam dječiji dodatak u četvrtak, onda sam u petak otišla da ga podignem u Pošti, gdje su mi rekli da će biti u ponedeljak. Danas sam ponovo otišla, ali uplate nije bilo. Dječiji dodatak nije prevelik, ali dobro dođe“, naglasila je ona.

U međuvremenu iz resora finansija saopšteno je da je problem nastao zbog privremenog finansiranja, ali da su donijeli rješenje u petak.

U socijalna davanja se računaju dječji dodaci, naknade majkama sa troje i više djece, lična invalidnina…

Priroda i društvo

Danas na snazi crveni meteo-alarm: Olujni vjetar, temperatura do 10 stepeni

U Crnoj Gori danas je, kao upozorenje na jak vjetar, na snazi crveni i narandžasti meteo alarm.

Oblačno, vjetrovito i hladno, ponegdje sa slabim padavinama, u većini kontinentalnih predjela uz slab snijeg i susnježicu, a na primorju kišu. Više izgleda za padavine u istočnim predjelima. Vjetar sjeverni i sjeveroistočni, pojačan do jak, na udare olujne jačine. Najviša dnevna temperatura vazduha od -6 do 10 stepeni.

U Podgorici oblačno i vjetrovito, ujutru ili prijepodne moguće uz malo kiše. Vjetar sjeveroistočni, pojačan i jak, na udare i olujni. Jutarnja temperatura vazduha oko 5, najviša dnevna 7 stepeni.

Priroda i društvo

Tri razloga zbog kojih je predloženi Zakon o igrama na sreću neodrživ

Usvajanje Predloga novog Zakona o igrama na sreću u Crnoj Gori, najblaže rečeno, realizovano je iza leđa samih priređivača, a sadržaj tako usvojenog dokumenta izazvao je opravdano nezadovoljstvo kod priređivača i stručnjaka za zakonodavni proces.

Nekoliko je ključnih problema sa ovim predlogom Zakona.

1) Netransparentnost

Transparentnost i javnost bi trebalo da su temeljni princip svakog zakonodavnog procesa, a u slučaju procesa usvajanja predloga Zakona o igrama na sreću, oni su u potpunosti izostali.

Konkretno, predlog Zakona usvojen je bez objave izvještaja sa javne rasprave u zakonom predviđenom roku od 15 dana.

Obećane dodatne konsultacije sa priređivačima i medijima ostale su samo na riječima.

2) Diskriminacija i nedoslednost

Predloženi Zakon donosi nova, veoma rigorozna, i što je možda i važnije, apsolutno nedosledna ograničenja u oglašavanju igara na sreću. Digitalni oglašivači su posebno pogođeni – favorizuju se određeni kanali, dok se ostalima praktično zatvaraju vrata. Ovo je direktan udar na slobodu oglašavanja, izražavanja i preduzetništva, i to u državi koja kao svoj najviši spoljnopolitički prioritet navodi učlanjenje u EU.

Kako opravdati ovakve zabrane ako za njih ne postoji jasno, proporcionalno i razumno obrazloženje? Iz ugla prava EU, odgovor ne postoji – riječ je o čistoj diskriminaciji.

3) Uvođenje dvostrukog oporezivanja raj za crno tržište

Mnogo više od samog povećanja naknada zabrinjava pojava faktičkog dvostrukog oporezivanja, jer se planira uvođenje startnih naknada od 1.000 eura za kladionice i 3.000 eura za automate.

Još jedan ključni problem je planirana promjena obračuna gubitaka. Do sada su priređivači mogli gubitke na pojedinim uplatnim mjestima iskoristiti za smanjenje ukupne poreske osnovice. Novi zakon predviđa da se gubici više ne računaju, čime se ista povećava za varijabilne naknade, sada predložene na 15% umjesto dosadašnjih 10%. Ne treba biti ekonomski ekspert pa uvidjeti da ovakve mjere vode do neodrživih uslova za poslovanje, gašenja legalnih priređivača, rasta sivog tržišta i, naravno, ma koliko se paradoksalnim činilo, pada nivoa budžetskih priliva s protokom vremena.

Zainteresovana i stručna javnost apeluje na Vladu da hitno preispita i koriguje ovaj predlog zakona, uključi sve relevantne strane u dijalog i uskladi zakonske odredbe sa međunarodnim standardima i praksama koje štite prava i interese kako priređivača, tako i korisnika igara na sreću.

Izvor: Montenegro Bet