Priroda i društvo

Na popisu će biti 104 pitanja

Pripreme za popis stanovništva i domaćinstava odvijaju se planiranom dinamikom, do kraja avgusta će biti izabrane opštinske popisne komisije, oglas za zapošljavanje popisivača i kontrolara, kojih će biti preko četiri hiljade, biće raspisan u septembru, već je određeno 51 pitanja za građane i 53 za stanje domaćinstava i naručeno štampanje popisnih listića.

To je saopšteno “Vijestima” iz Uprave za statisku Monstat.

Popis će se održati do 1. do 15. novembra ove godine, a referentni momenat popisa (datum i vrijeme na koji se odnose podaci) je 31. oktobar u 24 sata.

Popis je najveći posao koji obavlja državna administracija, a održava se po pravilu svakih deset godina. Na njemu se dobijaju podaci o socijalno-ekonomskom statusu svakog građanina i domaćinstava, a osnovu kojih se rade dugogodišnje razvojne strategije države i naučna istraživanja.

Na popisu će biti i pitanja o nacionalnosti, vjeri i jeziku, koji privlače najveću pažnju javnosti, a na njih građani mogu ostati neizjašnjeni. Održavanje popisa koštaće 4,7 miliona eura.

Iz Monstata je navedeno da sada na pripremi popisnih aktivnosti radi pet komisija, da su usvojeni svi podzakonski akti potrebni za realizaciju popisa, da su sprovedene sve planirane procedure javnih nabavki i da je započeta njihova realizacija, da su završene sve aktivnosti na pripremi popisnih upitnika i obrazaca, kao i odgovorajuća metodološka uputstva, kao i da su u finalnoj fazi aktivnosti koje se tiču ažuriranja popisnih krugova u okviru prostornog registra lokalnih samouprava.

Iz ove uprave su naveli i da su sopstvenim kapacitetima razvili program za unos i obradu podataka.

Jedna od pripremnih aktivnosti je formiranje popisnih komisija za teritoriju svake opštine.

“Upućen je zahtjev svim jedinicama lokalne samouprave za predlog članova popisnih komisija, shodno članu 15 Zakona o popisu. Takođe, upućen je zahtjev za imenovanje predstavnika Zavoda za zapošljavanje Crne Gore i Uprave za katastar i državnu imovinu za sve jedinice lokalnih samouprava. Shodno rokovniku aktivnosti planirano je da popisne komisije u svim jedinicama lokalne samouprave budu formirane do kraja avgusta tekuće godine”, naveli su iz Monstata.

U skladu sa svojim nadležnostima u pripremi, organizaciji i sprovođenju pojedinih poslova popisa učestvuju ministarstva pravde, vanjskih poslova, odbrane, unutrašnjih poslova, kao i Uprava za katastar i državnu imovinu i drugi organi državne uprave.

“Aktivnosti za koje je predviđena saradnja sa navedenim ministarstvima je uspostavljena tokom aprila i u periodu nakon toga se intenzivno radilo na definisanju organizacije i uputstava za popisivanje lica na izdržavanju kazne zatvora, naših predstavnika u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, lica u mirovnim misijama, kao i stranca koji traže i kojima je odobrena međunarodna i privremena zaštita. Saradnja sa Upravom za katastar i državnu imovinu na izradi registra prostornih jedinica je uspostavljena prije par godina, i kontinuirano je uspješna”, naveli su iz Monstata.

Kako je navedeno iz Monstata, prema planu aktivnosti i metodologiji popisa, planirano je da popisne komisije krajem septembra raspišu javni oglas za zapošljavanje osoba potrebnih za realizaciju popisa, odnosno instruktora i popisivača.

“Javni oglas će trajati osam dana od dana objavljivanja nakon čega će se u utvrđenom roku objaviti lista odabranih kandidata za instruktore i popisivače. Odabrani kandidati će imati obuku u trajanju od tri odnosno dva dana, i nakon testiranja i provjere spremnosti, kandidat potpisuje ugovor sa popisnom komisijom i pristupa aktivnostima popisa. Očekuje se od 4.000 do 4.500 učesnika popisa – popisivača, instruktora, državnih instruktora, kontrolora i drugih lica koja vrše poslove u vezi sa popisom”, naveli su iz Monstata.

”Upitnik za građane sadrži 51 pitanje i potpitanje, kojima se prikupljaju sljedeće karakteristike lica: demografske, geografske, ekonomske, obrazovne, migracione, etničko-kulturološke, invaliditet. Upitnik za stan i domaćinstvo ima 53 pitanja kojima se prikupljaju podaci o karakteristikama stana, domaćinstva i porodice, kao i poljoprivrede”, naveli su iz Monstata na pitanje “Vijesti” koliko će biti pitanja na popisu i na koje će se oblasti odnositi.

Nakon završetka postupka javne nabavke, Monstat je sa firmom “Grafo group” potpisao ugovor o usluzi štampanja, distribucije i dostave obrazaca za popis u iznosu od 126 hiljada eura sa porezom na dodatu vrijednost.

Izvor: Vijesti

Slične teme:Crna gora monstat popis stanovništva

Sledeće

Stajalište “Aerodrom” okrečeno, stižu voda i struja

Ne propustite

Milion eura za 100 beskamatnih kredita za poljoprivredu

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Raspisan konkurs za upis na doktorske studije na Univerzitetu Crne Gore

Centar za doktorske studije Univerziteta Crne Gore danas je raspisao konkurs za upis na doktorske studije u studijskoj 2024/25. godini.

Prijava sa odgovarajućim dokazima se podnosi organizacionim jedinicama Univerziteta Crne Gore 15. i 16. oktobra 2024. godine, do 14 sati. Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore. Na ovaj studijski program mogu konkurisati kandidati čiji su prethodni nivoi studija iz oblasti prirodnih i tehničkih nauka.

Slobodna mjesta Univerziteta Crne Gore na doktorskim studijama su na sljedećim studijskim programima: Biotehnika (5), Elektrotehnika (15), Ekonomija (5), Fizička kultura (10), Turizam (3), Jezik i književnost (10, Filološki fakultet), Političke nauke (3), Medicina (10), Stomatologija (5), Farmacija (5), Filozofija (2), Geografija (2), Istorija (1), Sociologija (1), Pedagogija (2), Građansko-pravni smjer (2), Krivično-pravni smjer (2), Građevinarstvo (10), Mašinstvo (5), Metalurgija i materijali (2), Hemijska tehnologija (2), Pomorske nauke (3), Menadžment u pomorstvu i logistika (3), Biologija (1), Matematika (2) i Održivi razvoj (15).

Pravo prijave na konkurs za upis na doktorske studije imaju kandidati koji su stekli diplomu akademskog naziva magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti nauka/umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisanih profesija, nakon stečenih najmanje 300 ECTS kredita.

Doktorske studije traju tri studijske godine (šest semestara), odnosno obim studijskog programa ovih studija iznosi 180 ECTS kredita. Kandidat za upis dužan je podnijeti prijavu i dokaze o ispunjavanju uslova.

Postupak rangiranja realizuje Komisija za doktorske studije na organizacionoj jedinici Univerziteta.

Upis kandidata obaviće se do 21. oktobra 2024. godine. Početak nastave je 4. novembar 2024. godine.

Više informacija o uslovima upisa i procedurama možete pronaći ovdje.

Konkurs je objavljen u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta Crne Gore.

Priroda i društvo

Kaluđerović: Žene na selu – nevidljive heroine Crne Gore ne smiju ostati prekrivene tišinom

Povodom Međunarodnog dana žena na selu, Slađana Kaluđerović, poslanica u Skupštini Crne Gore, izjavila je da su žene na selu njen svakodnevni izvor inspiracije.

„Žene na selu su one koje me inspirišu svaki dan. Njihove ruke rade bez predaha, a njihova snaga nosi našu zajednicu, tiho ali uporno. Moj zadatak, kao žene i kao poslanice, jeste da danas, na Međunarodni dan žena na selu, kažem ono što se nikada nije čulo u Crnoj Gori– one su izgradile Crnu Goru”, naglasila je Kaluđerović.

Kaluđerović je kazala da svjedoči pričama o tome kako su žene na selu upravljale domaćinstvima, radile na poljima, brinule o djeci i porodici, a da rijetko dobijaju zasluženu zahvalnost.

„Znam koliko je težak njihov rad. Znam koliko su se odricale da bi njihova djeca imala bolji život. Njihov napor, rad i uspjeh i danas su nevidljivi“, rekla je Kaluđerović, dodajući da je njihov doprinos neizmjeran.

Ona se prisjetila priča koje je slušala kao dijete, posebno o „Vilama sa Durmitora“, ženama koje su tokom ratova čuvale porodice dok su muškarci bili na frontu.

“One su stvorile našu istoriju, one su gradile našu budućnost. Danas, žene sa sela, i nasljednice koje će doći posle njih, nastavljaju da rade bez pauze, u teškim uslovima, bez priznanja i podrške”, kazala je.

Kaluđerović je izrazila zabrinutost da moderne žene, kao i muškarci koji žive u gradovima, nisu svjesni svakodnevnog tereta koji žene na selu nose.

“Moderne žene, one koje žive u gradu, ali i njihovi sinovi, očevi, nisu svjesni njihovog svakodnevnog tereta. Uživamo zahvaljujući njima, a one i dalje rade, u tišini, dok naše društvo prelazi preko njihovih napora kao da su nevidljive. Ali ja ih vidim i vjerujem da ćemo ih od danas svi vidjeti. Vidim svaku ženu koja dan započinje prije svitanja, koja brine o svojoj porodici, drži je na okupu, dok ćuteći nosi teret sela na svojim plećima”, objasnila je Kaluđerović.

Kao poslanica i žena koja vjeruje u socijalnu pravdu, Kaluđerović je poručila da stoji uz te žene i da one zaslužuju više od riječi – zaslužuju bolji život, poštovanje i podršku. SNP, kako je rekla, planira posebne mjere koje će uključivati socijalne programe, lakši pristup zdravstvenoj zaštiti i ekonomsku sigurnost za žene sa sela.

Podsjetila je i na svoj amandman na Zakon o popisu poljoprivrede 2024. godine, koji je usvojen, a kojim je osigurano uvođenje rodne perspektive u popis poljoprivrede, što omogućava bolje razumijevanje učešća žena u ovom sektoru.

Kaluđerović je naglasila da žene sa sela ne traže mnogo, ali su dale sve.

“Zato je naša odgovornost da stvorimo društvo u kojem one neće morati da nose sve na svojim leđima. Njihove priče ne smiju ostati neispričane, njihov rad ne smije ostati prekriven tišinom. Na Međunarodni dan žena na selu, zahvaljujem se svim ženama koje nikada ne staju, koje u tišini grade naše selo, našu zemlju, našu Crnu Goru. One su naše nevidljive heroine i ja ću se boriti da budu vidljive i podržane. Jer njihova snaga je snaga svih nas”, zaključila je Kaluđerović.

Priroda i društvo

Od 20. oktobra u Crnoj Gori zabrana i za štapiće za uši, slamčice i čačkalice

Od 20.oktobra stupa na snagu zabrana upotreba plastičnih kesa, laganih kesa za nošenje, debljine zida od 15 – 50 mikrona, dok će u upotrebi i dalje biti tanke kese za pakovanje voća i mesa, kao i kese debljine preko 50 mikrona, koje će kupci moći da kupe na kasi, kazala je šefica odsjeka za upravljanje otpadom u Ministarstvu ekologije, Jasmina Janković Mišnić.

,Biće dozvoljene kese do 15 mikrona, to su one tanje kese u kojima se obično pakuje voće, povrće, sir, kajmak. Dok kese preko 50 mikrona će biti dozvoljene, to su deblje kese koje dobijemo kad kupujemo odjeću i obuću, te kese će biti dozvoljene, međutim, proizvođači tih kesa će plaćati određenu nadoknadu za te kese. Novac od te nadoknade će se uplaćivati u fond za zaštitu životne sredine, odnosno Eko fond, i ta sredstva, od naknade tih kesa će se koristiti za neke kampanje podizanja ekološke svijesti građana, u svakom slučaju ta sredstva mogu jedino da se koriste u ekološke svrhe”, rekla je Mišnić.

Pošto trenutno ne postoji alternativa, ostaće u upotrebi te tanje kese za pakovanje voća i povrća, objašnjava Višnjić, one se ipak mogu razgraditi, što je važno, kako kaže, jer Crna Gora ima veliki problem sa odlaganjem plastike.

,,Pored zabrane upotrebe plastičnih kesa, koje stupa na snagu 20.oktobra, pojedini plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu su, takođe, zabranjeni, kao što su štapići za uši, osim štapića za uši koji se koriste u medicinske svrhe, plastični pribor za jelo, tanjiri, kašike, slamčice, plastične čaše za piće, kao i plastične posude za hranu i piće od ekspandiranog polistirena”, naglasila je Mišnić.

Cilj je bio da se u prirodi nađe manje plastičnog otpada, poručuje Višnjić, te za sve ovo proizvode koji će podleći zabrani upotrebe, kako kaže ona, postoji alternativa u vidu kartonske ambalaže ili drugih biorazgradivih materijala.

,,Uglavnom su pozitivni komentari, jer svima nama je zajednički cilj da nam životna sredina bude zdrava,jer svima nama koristi zdrava životna sredina, međutim, malo ima negativnih komentara što se tiče privrednika, međutim na usvajanje ovoga Zakona se čekalo dvije godine, tako da se o novinama i izmjenama priča odavno”, ističe Mišnić.

Privrednici su imali period od pola godine, podsjeća Mišnjić, te su privrednici imali dovoljno vremena da se prilagode novinama.

Oblast upravljanja otpadom je komplikovan proces, ali, ističe Mišnić, Crna Gora u okviru poglavlja 27 se obvezala da će svoje zakonske regulative uskladiti sa evropskim,i, nada se da će ova zabrana bitijedan koraka ka uspješnom zatvaranju tog poglavlja.