Vaskršnju poruku mitropolita Joanikija prenosimo u cjelosti.

„Priđite primite svjetlost od nezalazne svjetlosti (Pashalno jutrenje). Ovim riječima Crkva poziva sve vjerne na saborno i svenarodno proslavljanje svijetlog i sveradosnog praznika Hristovog Vaskrsenja iz mrtvih i njegove pobjede nad smrću. Gospod je svojim Krstom razorio državu grijeha, đavola i smrti, a svojim vaskrsenjem iz mrtvih obasjao gornje i donje svjetove. Iz njegovog živonosnog groba, zasija svjetlost i radost novog života. Smrt je pobijeđena Vaskrsenjem Bogočovjeka Isusa, svjetlošću njegovog Božanstva uništena je tama ada. Dobrovoljnom smrću svojom Spasitelj je razorio vratnice ada da otuda svojim vaskrsenjem oslobodi one koje je pakao držao u svojoj vlasti. Uklonjena je žaoka smrti iz ljudske prirode primljena prvorodnim grijehom. Iz njenog ožiljka Vaskrsenjem Hristovim nabuja nepresušni izvor vode koja teče u život vječni (Jn 4, 14). Ispuni se Isaijino proroštvo koje ukazuje na Mesiju i njegovo djelo spasenja: ranom njegovom mi se iscijelismo (Is 53:4-5; 1Pt 2:24).

Hristova Bogočovječanska ličnost poistovjećuje se sa njegovim Vaskrsenjem. Cjelokupno Hristovo djelo spasenja vrhuni u ovom događaju. On sam reče: Ja sam vaskrsenje i život (Jn 11, 25). Vaskrsenje je Pasha – prelazak iz smrti u život. Starozavjetna pasha temelji se na događaju iz sveštene istorije koji je bio privremeno izbavljenje od smrti, a novozavjetna na Hristovoj pobjedi nad smrću i razaranjem njene sile. Vaskrsenje je nova stvarnost, a ne samo jedan od velikih događaja iz daleke prošlosti koga se sa pijetetom sjećamo. Vrijeme ga ne može obuhvatiti jer vaskrsenje svojim spasonosnim dejstvom prožima dane i godine, vrijeme i vječnost, a ponajviše duše vjernih sve ispunjujući božanskom svjetlošću i vječnim smislom. Naše vaskršnje slavlje ovdje i sada je živo učešće u sveštenoj i novoj Pashi Gospodnjoj. U prethodnim danima posta i pokajanja ispisivali smo stradanja Hristova na svojim srcima, a danas smo se sabrali na ovu pashalnu radost kao saučesnici njegovog Vaskrsenja. Mi koji smo svojim duhovnim očima vidjeli poniženje i smrt Gospodnju na Krstu sada u svjelosti Vaskrsenja cjelivamo Krsno Znamenje kao znak pobjede i vječne Hristove slave. Spasitelj je ustao iz groba kao prvjenac iz mrtvih (Otk. 1, 5) za kojim sljeduju svi oni koji u njega vjeruju. Iako smrt i dalje postoji ona je pobijeđena i obesnažena. Prestala je biti prokletstvo, izgubila je silu i postala privremena, kao san i kapija prelaska u život vječni i netruležni.

Učestvujući svim srcem zajedno i saborno u ovom pashalnom slavlju, najprije u hramu sjedinjujući se sa vaskrslim Gospodom kroz svete tajne njegove, sjedinjujemo se i jedni sa drugima u bratskom miru i ljubavi Božijoj. Od toga, draga braćo i sestre, nema ničeg prečeg ni važnijeg. Bratsko izmirenje, međusobno razumijevanje i ljubav čine nas prijemčivim, za Božiju blagodat koja se uvijek izliva na sabor vjernih u Crkvi, a preko nje i na cio svijet. Gospod nam je otkrio da se smisao života postiže služenjem i ljubavlju koja se žrtvuje za spasenje bližnjih: Sin Čovječiji nije došao da mu služe nego da služi i dade život svoj u otkup za mnoge (Mt 20, 28). Iz našeg vjekovnog hrišćanskog iskustva znamo da je u svemu što je vrijedno pomena i pohvale utkana žrtva i ljubav. Naši veliki preci su izgrađivali i živjeli hrišćansku etiku vjekovima njegujući vrijednosti čojstva i junaštva. Oni su svjedočili da je za opstanak porodice naroda i države pored materijalnog bogatstva važno i duhovno, stim što je ovo drugo važnije i trajnije. To veliko nasljeđe djeluje na nas kao unutrašnji pokretač da u ovom vremenu stvaralači i istrajno umnožavamo dobro u ovom svijetu svjedočeći svoju vjeru ne samo riječima nego i bogougodnim djelima.

U ove svijetle dane radujemo se što se sa više strana iz naše otadžbine čuju pozivi na svenarodno pomirenje i nadamo se da će nove generacije, uz Božiju pomoć, uspjeti da prevaziđu stare, najčešće vještački izazvane, podjele i razdore u našem narodu. Važan korak u tom pravcu već je učinjen donošenjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti i potpisivanjem Temeljnog ugovora između Srpske Pravoslavne Crkve i Crne Gore. Sveopšta sloboda vjere i ravnopravnost svih crkava i vjerskih zajednica su važni preduslovi za unutrašnju stabilnost i harmoniju svake države, naročito Crne Gore koja baštini bogato nasljeđe različitih vjera i kultura. Ukoliko se najistaknutiji i najodgovorniji ljudi u našoj otadžbini stvarno budu zauzeli, a nadamo se da hoće, za prevazilaženje rečenih podjela i bratsko pomirenje uvjereni smo da će ih ogromna većina naroda Crne Gore i sve vjerske zajednice koje u njoj djeluju iskreno podržati.

Pozivamo sve vjerne da na ovaj veliki praznik prinesu Bogu svoje tople molitve za prekid rata i prolivanja bratske krvi u Ukrajini. Sa velikom zabrinutošću gledamo kako ukrajinske vlasti, za interes jedne raskolničke i nekanonske grupe sumnjivog vjerskog identiteta otimaju drevne i znamenite svetinje Ukrajinske Pravoslavne Crkve na čijem je čelu Njegovo Blaženstvo Mitropolit kijevski i sve Ukrajine gospodin Onufrije. To nije samo kršenje vjerskih prava i sloboda, nego, nažalost, državni teror i pokušaj zatiranja izvornog pravoslavlja u Ukrajini. Gledajući kako ova raspeta Crkva počevši od njenog poglavara, arhijerejâ, sveštenstva, monaštva i vjernog naroda smireno i hrabro trpi uvrede, klevete, pljačke i otimanje hramova, istrajavajući na golgotskom putu Hristovom uvjereni smo da će Gospod na nju izliti svoju milost i da će ona poslije ljutih stradanja i gonjenja izaći pred licem cijelog svijeta ojačana hiljadama novih ispovjednika i mučenika.

Stradanja koja danas trpi Ukrajinska Pravoslavna Crkva pretrpjela je i naša sveta Crkva mnogo puta u svojoj istoriji. Ista takva stradanja, ako ne i gora, pretrpjeli su pravoslavni Srbi na Kosovu i Metohiji, od strane albanskih terorista od 1999. do 2004. godine. Nesumnjivo da je to vrijeme rodilo mnoge srpske kosovsko – metohijske mučenike postradale za ime Božije i vjeru pravoslavnu koji će u budućnosti, kad Bogu bude ugodno, zablistati svetošću svoje žrtve na nebu naše Crkve. Stradanje našeg naroda na svetoj zavjetnoj srpskoj zemlji produžilo se do dana današnjeg i ko zna kad će prestati. Vidimo, međutim da se istovremeno cio srpski narod sve više vezuje za svoju raspetu braću i svetinje. Svjedoci smo da naša blagočestiva duhovna čeda iz Crne Gore naročito mladi redovno odlaze na svete službe i poklonjenje svetima u Pećku Patrijaršiju, Visoke Dečane, Gračanicu, Devič i ostale nemanjićke kosovsko – metohijske svetinje. Svi vjerni znaju da je Kosovo naš sveti i nepokolebljivi presto. Što smo bliži njemu bliži smo Bogu. Ako ga svagda imamo u svome srcu, ako ga se ne odrečemo, bez obzira na prijetnje i pritiske imaćemo dostojno mjesto pod kapom nebeskom, rame uz rame sa ostalim istorijskim i prosvećenim narodima.

Objedinjeni i ojačani našim zajedništvom u Hristu Vaskrslome dužni smo njegovati sabornost i boriti se za što bolji kvalitet života. Da bismo to postigli treba sa najvišeg nivoa obratiti punu pažnju na obrazovanje i vaspitanje djece i omladine. Svetoj Pravoslavnoj vjeri je svojstveno da se pored njegovanja duhovnosti bavi prosvjetom i kulturom. Kao što smo to radili u prošlosti nastavićemo i ubuduće. Ponosno ističemo da ćemo ove godine proslaviti veliki jubilej cetinjske Bogoslovije, 160. godišnjicu od njenog osnivanja. Njen značaj je toliki da se istorija crnogorskog školstva srednjeg i visokog nivoa ne može bez nje zamisliti. Božijim promislom, baš na ovu jubilarnu godišnjicu, ove 2023. godine počeće sa radom akreditovana Pravoslavna gimnazija Svetog Save u Podgorici. Uvjereni smo da će naša gimnazija svojim radom pokazati kako se najkvalitetnije svjetsko i vjersko obrazovanje međusobno ne isključuju nego dopunjuju, da molitva ne ograničava nego pospješuje učenje i razmišljanje.

Prosvijetljeni pashalnom radošću pozvani smo da oplemenjujemo društvo, širimo optimizam i ljubav, da budemo svjetlost svijetu (Mt 5, 14). Osnažimo se bratskim jedinstvom u ljubavi Hristovoj, čuvajmo duhovno nasljeđe Svetog Save i NJegoša, Svetog Vasilija ostroškog i Svetog Petra cetinjskog. Pomolimo se svi zajedno u slobodi slave djece Božije da Gospod izlije svoj mir i blagodat na djecu i omladinu, na stare i mlade, na cijelu svoju Crkvu i na sve one kojima je milost i pomoć Božija potrebna. Dijeleći sa vama draga braćo i sestre, sveopštu pashalnu radost srdačno vam čestitamo svijetli praznik Vaskrsenja Hristovog sa vječno radosnim pozdravom:

Hristos vaskrse!

Vaistinu vaskrse“.