Ekonomija
CG ekonomija će u ovoj godini rasti 3,4 odsto
Svjetska banka (SB) nije u najnovijem izvještaju mijenjala prognoze rasta crnogorske ekonomije za ovu i narednu godinu.
Crnogorska ekonomija bi, kako je SB prognozirala i u januarskom izvještaju, u ovoj godini trebalo da ojača 3,4 odsto, a u narednoj 3,1 odsto.
U najnovijem proljećnom izvještaju o ekonomskim izgledima u regiji Evrope i centralne Azije, u koji je agencija Mina-business imala uvid, SB je povisila prošlogodišnji rast crnogorske ekonomije za 0,2 procentna poena, odnosno sa 5,9 odsto na 6,1 odsto.
U dijelu dokumenta koji se odnosi na Crnu Goru, navodi se da nepovoljni globalni ekonomski izgledi i visoka domaća neizvjesnost opterećuju inače pozitivne izglede Crne Gore.
“Tokom perioda od ove do 2025. godine, predviđa se da će rast u prosjeku iznositi 3,1 odsto, pošto rast privatne potrošnje usporava, dok se očekuje da će investicije dati marginalno pozitivan doprinos rastu”, objasnili su iz SB.
Turizam će, kako procjenjuju u SB, vjerovatno nastaviti da se oporavlja u ovoj godini kako bi dostigao nivo iz 2019. godine, iako pogoršanje izgleda za rast u Evropskoj uniji (EU) i regionu može imati negativan uticaj, kako na turizam, tako i na šire izglede rasta.
Predviđa se da će siromaštvo pasti na 16,6 odsto, dok bi inflacija trebalo da uspori na 7,9 odsto u ovoj godini i dalje na četiri odsto u narednoj.
Iako više cijene energije nesrazmjerno utiču na siromašne, one takođe podržavaju izvoz električne energije Crne Gore, uz pomoć povećanja proizvodnih kapaciteta.
Predviđeno je da će ovi faktori, zajedno sa izvozom turističkih i transportnih usluga, podržati smanjenje deficita tekućeg računa na 11,1 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) 2025. godine.
Očekuje se da će fiskalni bilans u srednjem roku biti umjeren, ali će ostati povišen na 4,9 odsto BDP-a u ovoj godini i 4,5 odsto u narednoj, zbog viših plata, socijalnih i kapitalnih troškova.
Kao rezultat toga, javni dug će ostati visok na oko 70 odsto BDP-a u periodu od ove do 2025. Dodatne mjere fiskalne konsolidacije bi, međutim, dovele do boljeg fiskalnog učinka.
Zbog pooštravanja globalnih finansijskih uslova i značajnih finansijskih potreba Crne Gore od oko deset odsto BDP-a u ovoj godini, zemlji će biti potrebno veoma pažljivo fiskalno upravljanje i jača kontrola nad svojim rashodima.
Izgledi su okruženi višestrukim negativnim rizicima.
Visoka geopolitička neizvjesnost i globalna inflacija mogu oslabiti izglede za rast u glavnim trgovinskim partnerima Crne Gore.
“Inflatorni pritisci ubrzavaju monetarno zaoštravanje, što se pretvara u skuplje spoljno finansiranje. Politička nestabilnost i kašnjenja u rješavanju institucionalnog zastoja su glavni domaći rizici. Ozbiljnost predstojećih izazova zahtijeva snažnu političku posvećenost i akcije za ublažavanje ovih rizika”, zaključili su iz SB.
Ekonomija
Euro model mogao bi dodatno opteretiti domaće poljoprivrednike
Najavljeno povećanje minimalnih zarada kroz Euro model moglo bi dodatno opteretiti domaće poljoprivrednike i prehrambenu industriju, ukoliko reforma ne bude praćena konkretnim mjerama za jačanje domaće proizvodnje, organizovanje otkupa i obezbjeđivanje sigurnog plasmana proizvoda.
To je ocijenio sudski vještak poljoprivredne struke Dejan Zejak u autorskom tekstu objavljenom na sajtu Akademskog foruma Crna Gora.
Zejak upozorava da povećanje plata ne znači automatski i rast životnog standarda, posebno ukoliko istovremeno dođe do poskupljenja hrane i drugih osnovnih proizvoda.
„Veće zarade mogu povećati kupovnu moć i tražnju za kvalitetnom domaćom hranom, ali rast troškova rada i drugih proizvodnih inputa istovremeno može dodatno opteretiti gazdinstva i prerađivače“, navodi Zejak.
Prema podacima MONSTAT-a koje je predstavio, Crna Gora je u prvih devet mjeseci 2026. godine uvezla hrane i živih životinja u vrijednosti od 644,8 miliona eura, dok je izvoz iznosio svega 48,5 miliona eura.
On smatra da bi buduća agrarna politika trebalo da bude usmjerena na povećanje domaće proizvodnje hrane za potrebe stanovništva, ali i na bolje povezivanje poljoprivrednika sa turističkim sektorom.
„Veće plate ne mogu same povećati domaću proizvodnju. Za to su potrebni konkurentna gazdinstva, organizovan otkup, siguran plasman, dostupno finansiranje i ulaganja koja zaista povećavaju produktivnost“, ističe Zejak.
Posebno upozorava na položaj porodičnih gazdinstava, čiji prihodi, za razliku od zarada zaposlenih, ne rastu automatski sa povećanjem zakonskog minimuma.
Zejak zaključuje da ekonomska politika mora istovremeno voditi računa o kupovnoj moći građana i održivosti domaće proizvodnje.
„Građanin će reformu mjeriti onim što može da kupi. Poljoprivrednik će je mjeriti onim što mu ostane kada plati troškove. Ekonomska politika mora položiti oba ispita“, poručuje Zejak.
Ekonomija
Vuković: Euro model usmjeren na očuvanje radne snage
Najavljeni program povećanja minimalnih zarada Euro model mogao bi se posmatrati kao preventivna mjera, kojom se prije pristupanja EU nastoji sačuvati radna snaga na kojoj počiva budući rast, saopštio je ministar finansija, Novica Vuković. On je na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, na kojoj se raspravljalo o rebalansu budžeta, kazao da u prilog Euro modelu ide i njegov mogući doprinos ublažavanju odliva radne snage nakon pristupanja Crne Gora EU.
“Takođe, ako Crna Gora izgubi značajan dio radno sposobnog stanovništva, posljedice uključuju manju raspoloživost radne snage, niži potencijalni rast, pritisak na javne finansije i slabije izglede za dugoročni rast. Euro model bi stoga trebalo posmatrati i kao preventivni odgovor na potencijalne ekonomske troškove odlaska stanovništva u inostranstvo povezane sa pristupanjem EU”, rekao je Vuković.
Zadržavanje radnika, prema njegovim riječima, nije samo socijalni ili demografski cilj, već ima i makroekonomsku dimenziju.
“Ukoliko značajan broj mladih i kvalifikovanih ljudi napusti Crnu Goru, preduzeća bi se mogla suočiti sa nedostatkom radnika, smanjenjem proizvodnih kapaciteta i samim ograničenjima za dalji rast. Istovremeno, država bi na taj način izgubila poreske obveznike”, upozorio je Vuković.
On je kazao i da Euro model ne smanjuje politike koje podižu produktivnost, već ih dopunjuje, jer stvara uslove da radna snaga ostane u zemlji dok se te politike i sprovode.
Vuković je objasnio da reforma ima dvije komponente.
“Smanjenje poreskog opterećenja rada koje povećava neto zarade bez rasta troškova poslodavca i povećanje minimalne zarade koje podiže troškove rada u poslovima sa niskim platama”, saopštio je Vuković.
On smatra da sve treba posmatrati odvojeno, kroz tri pitanja – odliv radne snage, odnos neto zarada i konkurentnosti i deficit tekućeg računa, odnosno ono što crnogorsku ekonomiju muči 30 godina.
Vuković je kazao da Ministarstvo pravi stabilne izvore finansiranja, jer se sve reforme – Evropa sad 1 i 2, a sada i Euro model, odnose na stabilizaciju prihoda.
On je dodao i da rast zarada koji nije praćen rastom produktivnosti može oslabiti konkurentnost ekonomije.
“Taj argument je opravdan kada rast zarada podiže ukupne troškove rada koje snose poslodavci. Ali rast neto zarada nije isto što i rast ukupnog troška rada. Za ocjenu konkurentnosti nije presudan rast neto zarada, već kretanje ukupnih troškova rada u odnosu na produktivnost. Zato je ključno da se prati ono što utiče na ukupni trošak rada, a ne samo na neto zaradu”, objasnio je Vuković.
Takođe, kada zaposleni imaju veće neto zarade, raste njihov raspoloživ dohodak, a time i potrošnja.
Vuković je, odgovarajući na pitanja poslanika, kazao da usvajanje i primjena Euro modela ne zavisi od Ministarstva finansija, nego od poslanika u parlamentu, te da vjeruje da su imali dovoljno vremena da se upoznaju sa svim što taj program predviđa.
„Sljedeći korak je ispostavljanje zakonskih rješenja ispred poslanika, i odluka je vaša da li ćete nastaviti da štitite interes i standard građana“, rekao je Vuković.
Kad je riječ o eventualnom zaduživanju za potrebe isplate svega što je najavljeno, on je kazao da do toga neće doći, jer se suficit tekuće potrošnje zadržava do kraja godine, odnodno sve tekuće obaveze se finansiraju iz tekućih prihoda.
Ekonomija
Vuković budžetom za narednu godinu brani Euro model
Ministarstvo finansija predstaviće zvaničan stav o “Euro modelu” i precizne pokazatelje njegovih fiskalnih efekata kroz Predlog zakona o budžetu za 2027. godinu, najavio je ministar Novica Vuković.
Odgovarajući na poslaničko pitanje Nikole Milovića, nije se izričito izjasnio da li bi podnio ostavku ukoliko model ugrozi javne finansije, penzioni sistem i radna mjesta, već je poručio da se odgovornost dokazuje odlukama i rezultatima.
Milović je pitao kada će Ministarstvo iznijeti zvaničan stav o euro modelu i da li će Vuković preuzeti političku i profesionalnu odgovornost, uključujući ostavku, ukoliko se pokaže da njegove posljedice ugrožavaju javne finansije, održivost penzionog sistema, konkurentnost, privredu i radna mjesta u Crnoj Gori.
“O ovom pitanju govorićemo kroz brojke, analize i mjere, a ne kroz političke konstrukcije”, naveo je Vuković u pisanom odgovoru dostavljenom Skupštini 28. oktobra.
Istakao je da Ministarstvo finansija svakodnevno nosi punu profesionalnu i institucionalnu odgovornost za upravljanje javnim finansijama.
“Odgovornost se ne mjeri političkim izjavama niti najavama ostavki, već je to obaveza koja se dokazuje kvalitetom odluka i ostvarenim rezultatima. Upravo zato”, na konkretne bojazni, odgovaramo činjenicama – poručio je ministar.
Prema njegovim riječima, stabilnost javnih finansija osigurana je novim fiskalnim okvirom, fiskalnim pravilima i nezavisnim Fiskalnim savjetom, rekordnom naplatom budžetskih prihoda i unapređenjem kreditnog rejtinga države. U tom kontekstu naveo je da je agencija „Mudis” podigla kreditni rejting Crne Gore na nivo Ba2, uz pozitivne izglede.
Vuković tvrdi da održivost penzionog sistema ostaje zaštićena redovnim usklađivanjem penzija i mjerama kojima se čuva realna vrijednost primanja penzionera.
Objasnio je da je jedna od svrha euro modela sprečavanje odliva radne snage nakon otvaranja evropskog tržišta rada.
“Pri tome je rast zarada uravnotežen rasterećenjem troškova rada i prilagođavanjem poreskih opterećenja kako bi se očuvala pozicija privrede”, naveo je Vuković.
Podsjetio je da su, kako je kazao, gotovo identični scenariji najavljivani prilikom uvođenja programa „Evropa sad 1 i 2”, kada se govorilo o bankrotu i takozvanom grčkom scenariju. Nasuprot tim prognozama, tvrdi ministar, javne finansije pokazale su se izrazito stabilnim, uz kontinuirani rast prihoda, suficit tekuće potrošnje i deficit manji od planiranog.
“Zato je legitimno postaviti i pitanje odgovornosti onih koji su samouvjereno najavljivali ekonomski slom. Ne sjećam se da je neko od zagovornika takvog narativa u prethodnom periodu preuzeo odgovornost, bilo političku ili profesionalnu, za dezinformisanje javnosti i to što su javnim tvrdnjama pokušavali da stvore pogrešnu ekonomsku sliku države”, naveo je Vuković.
Najavio je da će Ministarstvo kroz budžetski dokument i prateće analize detaljno obrazložiti model pred Skupštinom.
“Naš odgovor biće konkretne brojke, ostvareni i očekivani rezultati. Javnim finansijama se ne upravlja na osnovu političkih prognoza, već mjerljivim rezultatima”, zaključio je Vuković.
-
Politika3 дана ranijePejović: Za DPS i URA povećanje plata je izvodljivo samo kada ga oni predlažu
-
Zeta2 дана ranijeBudžet Opštine Zeta za narednu godinu projektovan na 17,3 miliona eura, zarade po Euro modelu
-
Ekonomija3 дана ranijeAnketa: Zbog Euro modela zaposleni između očekivanja većih plata i straha od otkaza
-
Priroda i društvo3 дана ranijeSkupštini podnijeta peticija da se srpski jezik izjednači sa crnogorskim
-
Ekonomija3 дана ranijeVuković budžetom za narednu godinu brani Euro model
-
Region3 дана ranije(VIDEO) Srpska pjesma “Oj, Kosovo, Kosovo” odjeknula u Briselu na otvaranju Foruma o proširenju EU
-
Ekonomija3 дана ranijeVuković: Euro model usmjeren na očuvanje radne snage
-
Region1 дан ranijeGrlić Radman: Hrvatska neće podržati zatvaranje poglavlja Crne Gore sa EU


You must be logged in to post a comment Login