Politika

Mladen Grdinić novi predsjednik Privrednog suda

mladen grdinić predsjednik privrednog suda

Sudski savjet donio je odluku da se za predsjednika Privrednog suda izabere Mladen Grdinić, dosadašnji sudija Osnovnog suda u Podgorici.

“Savjet je na sedmoj sjednici, održanoj 31.3. i 3.4.2023.godine, shodno zakonskoj proceduri sproveo intervju sa kandidatima koji su se prijavili na javni oglas broj: 01-313/23 od 24.01.2023.godine, za izbor predsjednika Privrednog suda Crne Gore, Draganom Babovićem i Mladenom Grdinićem, sudijama Osnovnog suda u Podgorici”, ističu iz Sudskog savjeta.

Savjet je, kako su kazali, obavio i intervju sa kandidatima koji su se prijavili na javni oglas broj: 01-6441/22 od 31.10.2022. godine, za izbor dvoje sudija viših sudova i donio odluku da se za sudije Višeg suda u Podgorici izaberu Amir Đokaj, dosadašnji predsjednik Osnovnog suda u Ulcinju i Ana Delić, dosadašnja sutkinja Osnovnog suda u Podgorici.

“Na osnovu već utvrđene ocjene za vrijeme trajanja teorijskog i praktičnog dijela inicijalne obuke, od 04.10.2022.godine, Savjet je donio odluku o izboru Magdalene Mijić i Anke Kekić za sudije za prekršaje, i na osnovu člana 60 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, donijeta je odluka o raspoređivanju novoizabranih sutkinja u Sud za prekršaje u Budvi”, stoji u saopštenju.

Ističu da će novoimenovani predsjednik Privrednog suda CG, sudije Višeg suda u Podgorici, i sutkinje Suda za prekršaje u Budvi položiće 04.04.2023.godine, svečanu zakletvu pred Sudskim savjetom.

Savjet je, kako kažu, konstatovao prestanak sudijske funkcije Vojinu Lazoviću, sudiji Vrhovnog suda Crne Gore, zbog ispunjavanja uslova na ostvarivanje prava na starosnu penziju.

“Donijeta je odluka o raspisivanju javnog oglasa za izbor predsjednika Osnovnog suda u Ulcinju, kao i odluka o raspisivanju internog oglasa za popunjavanje dva slobodna sudijska mjesta u Osnovnom sudu u Podgorici”, poručuju iz Sudskog savjeta.

DF: Izbor Grdinića nastavak uticaja Vesne Medenice

Demokratski front (DF)je ranije pozivao minstra pravde Marka Kovača da upotrijebi institucionalni uticaj i odloži glasanje za izbor predsjednika Privrednog suda dok se ne kompletira Sudski savjet, saopšteno je iz te koalicije.

“Eventualni izbor Mladena Grdinića za predsjednika Privrednog suda značio bi nastavak uticaja Vesne Medenice i Ane Đukanović na crnogorsko pravosudje, ali i jasnu poruku da DPS i dalje dominantno upravlja ključnim procesima u crnogorskom društvu. Ako se tome doda da je supruga sudije Mladena Grdinića nedavno izabrana za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za krivično i građansko zakondavstvo u Ministarstvu pravde, s pravom se postavlja pitanje koji su to kriterijumi opredjeljivali ovakve predloge i izbore”, poručili su iz DF-a.

Navode da je brat sudije Grdinića bio “visoko kotiran” na odborničkoj listi DPS-a na lokalnim izborima u Kolašinu.

“Vjerovatno je suvišno, ali želimo potencirati i činjenicu da je rođeni brat sudije Grdinića bio visoko kotiran na odborničkoj listi DPS-a na lokalnim izborima u Kolašinu. Javnosti posebno želimo skrenuti pažnju da je sudija Grdinić jedan od glavnih junaka knjige “Mobing u Crnoj Gori” koju je finansirala Evropska komisija, a u kojoj se jasno vidi uticaj Vesne Medenice na Grdinića u sporovima u kojima je Medenica i s njom povezana lica imala interes”, kazali su iz DF-a.

Kažu i da je posebno zanimljivo istražiti na koji način je sudija Grdinić “dopunjavao” svoj imovinski karton od 2018.

Sledeće

Suspendovati službenike protiv kojih se vodi krivični postupak

Ne propustite

Đukanović čestitao Milatoviću: Da bude uspješan i dostojan povjerenja

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlast se ne odriče službenih putovanja, radi veće socijale

Glasovima 50 poslanika vladajuće koalicije usvojen je rebalans budžeta. Izmjene zakona o budžetu, koje su tehničke prirode i koje neće dovesti do promjene budžetskog rezultata, predložene su u cilju tehničkog usaglašavanja, usljed donošenja i primjene nove uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, odnosno formiranja novog resora Ministarstva javne uprave i spajanja u jedan resor energetike i rudarstva.

Rebalans budžeta će stupiti na snagu dan nakon dana objavljivanja u Službenom listu.

Predlogom zakona, primici u iznosu od 4,03 milijarde eura raspoređuju se na tekući budžet 1,5 milijardi eura, fondove 1,3 milijarde, kapitalni budžet 280 miliona, budžetsku rezervu 43 miliona i transakcije finansiranja 890 miliona. U odnosu na prvobitni zakon, došlo je do uvećanja ukupnog budžeta za svega sedam eura, usljed potrebe otvaranja pojedinih budžetskih pozicija neophodnih za adekvatnu evidenciju izdataka. U strukturi je došlo do uvećanja tekućeg budžeta za 409 hiljada eura. Za isti iznos umanjena su sredstva tekuće rezerve, dok su kapitalni i budžet državnih fondova, kao i transakcije finansiranja, ostali nepromijenjeni.

Sastavni dio budžeta nisu postali amandmani SD-a, koje je juče obrazlagao na Odboru za ekonomiju, a potom i na plenumu Boris Mugoša (SD). Opoziciona partija je predložila četiri amandmana, kojima bi se za ukupno 5,5 miliona umanjila službena putovanja, reprezentacija, konsultantske usluge, advokatske usluge i ugovori o djelu, zarad povećanja materijalnog obezbjeđenja, unapređenja konkurentnosti privrede, ostalih prava iz oblasti socijalne zaštite, direktnog otvaranja radnih mjesta i podsticaja za zapošljavanje nezaposlenih lica. Preciznije, predložili su da se smanje izdaci za službena putovanja za milion, reprezentacije za pola miliona, konsultantskih usluga za dva miliona, advokatske usluge i za ugovore o djelu po milion.

Amandmane na Odboru za ekonomiju nije prihvatio pomoćnik ministra finansija za budžet Bojan Paunović, njih nije podržala ni većina članova Odbora, kao ni većina poslanika vladajuće koalicije. Paunović je kazao da se ne mogu smanjiti izdvajnja za pomenute stavke, jer su ona već uračunata u planirane aktivnosti državnih funkcionera i državnih službi.

Poslanici vladajuće koalicije nisu imali sluha za smanjenje izdataka za beneficije funkcionera, na račun uvećanja socijalnih davanja i otvaranja novih radnih mjesta, ali jesu za zaključak uz rebalans koji je predložio Dejan Đurović (NSD). Đurovićev zaključak kojim se 50 hiljada iz sredstava budžetske rezerve daje za finansiranje rada Naučne ustanove Institut za srpsku kulturu Nikšić, podržala je većina poslanika, iako Paunović na Odboru nije podržao zaključak. Na Odboru zaključak nije podržala ni većina poslanika.

Poslanici vladajuće većine usvojili su i zaključak poslanika BS-a da se iz budžetske rezerve izdvoji 50 hiljada za podršku programu DENEYAP Fondacije T3 u saradnji sa opštinom Ulcinj.

Izvor: Dan

Politika

Božović: Dosljedno ka cilju – izbori objedinjeni, obećanja ispunjena

Socijalistička narodna partija Crne Gore pozdravlja odluku da se svi lokalni izbori u Crnoj Gori održe u jednom danu, 13. juna 2027. godine, jer se radi o još jednom važnom koraku ka jačanju političke stabilnosti i funkcionalnosti izbornog procesa, kazao je poslanik SNP CG Bogdan Božović.

Ovo je bila jedna od naših ključnih programskih odrednica i višegodišnja inicijativa za koju smo se dosljedno zalagali, i danas možemo reći da je još jedan cilj naše politike ispunjen, naveo je Božović.

“Zajednički datum lokalnih izbora doprinosi racionalizaciji troškova, većoj izlaznosti građana, boljoj kontroli izbornog procesa i smanjenju političkih tenzija koje su često potpirivane parcijalnim, razvučenim izbornim ciklusima. Ova promjena nije samo tehničko, već i suštinsko demokratsko unapređenje, koje donosi konkretnu korist svim građanima”, ističe Božović.

Nakon što su, kako je kazao, u prethodnom periodu realizovane dvije velike tačke iz našeg političkog programa – sprovođenje popisa stanovništva i potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom – ova odluka predstavlja treći važan uspjeh koji potvrđuje našu posvećenost datim obećanjima.

“Građani Crne Gore mogu biti sigurni da SNP ostaje dosljedan svojim principima i obećanjima. Ne mijenjamo stavove zarad političkih poena, već istrajno radimo na ostvarivanju onoga za šta smo se obavezali pred našim narodom”, poručuje Božović.

Politika

Svi lokalni izbori 13. juna 2027.

Prema načelnom dogovoru parlamentarne većine i opozicije, 13. juna 2027. godine bili bi održani objedinjeni lokalni izbori

Time bi se ispunila preporuka Evropske unije (EU) da se lokalni izbori održavaju u jednom danu.

Pošto je to termin redovnih parlamentarnih izbora, planirano je da tada budu održani i parlamentarni izbori zajedno sa lokalnim.

Ovaj dogovor tek treba da bude politički ozvaničen, saopšteno je Portalu RTCG.

Podsjetimo, parlamentarna većina i opozicija načelno su dogovorili da svi lokalni izbori u državi budu održani u jednom danu 2027. godine, te ostaje još da se utvrdi precizno kada u toku te godine.

Osim toga, razmatraće se i opcija da se istog dana kada se budu održavali lokalni, održe i parlamentarni izbori, ukoliko politički uslovi to dozvole, s obzirom da je 2027. godina redovan termin njihovog održavanja. O tome će se, kako se očekuje, razgovarati u okviru nastavka rada na izbornoj reformi.