Priroda i društvo
Poziv gradovima i opštinama za ligu šampiona lokalnog razvoja

Lokalne samouprave iz regiona od danas se mogu prijaviti za učešće u Programu sertifikacije gradova i opština s povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Evropi (BFC SEE), kako bi sistemski unaprijedile uslove za privlačenje investicija i brži razvoj postojeće privrede.
Partnerstvo za konkurentni region (CORE Partnership) u saradnji s Njemačkom razvojnom saradnjom, koju sprovodi GIZ, raspisalo je javni poziv čelnicima lokalnih samouprava da prateći kriterijume BFC SEE sertifikacije unaprijede rad i efikasnost lokalne administracije i tako zavrijede epitet grada po mjeri privrede.
“Poziv je otvoren za ukupno 50 lokalnih samouprava iz regiona, koje do sada nijesu učestvovale u BFC SEE programu”, navodi se u saopštenju.
Predsjednica Privredne komore (PKCG), Nina Drakić, kazala je da se poziv upućuje reformski orijentisanim lokalnim liderima koji učešćem u programu ulaze u regionalnu utakmicu za održive investicije i bolji životni standard.
“Početni korak u ovom procesu je da lokalna zajednica prepozna jedinstvene potencijale i ulogu privrede u kreiranju održive strategije razvoja. BFC SEE program u tome pomaže jer daje jasne smjernice za očuvanje zaposlenosti i otvaranje radnih mjesta, kroz jačanje partnerstva s lokalnom privredom”, rekla je Drakić.
Prema njenim riječima, kriterijumi prate razvojne i prostorne planove i pomažu da se unaprijedi organizacioni kapacitet, efikasnost i nivo digitalizacije opštinskih usluga.
“Standard rangira i konkurentnost u pogledu lokalnih nameta i posebno vrednuje podršku preduzetništvu, inovacijama i zelenoj ekonomiji”, dodala je Drakić.
BFC SEE program se sprovodi od 2012. godine i do sada je više od 100 gradova i opština prošlo kroz proces sertifikacije. Trenutno 45 lokalnih samouprava posjeduje sertifikat koji predstavlja pečat kvaliteta njihovog poslovnog okruženja.
Rezultati istraživanja, koje je sproveo CORE Partnership, pokazuju da više od tri četvrtine lokalnih samouprava, koje su prošle kroz ovaj proces, smatra da je bio koristan i ističu da ih je najviše motivisalo unapređenje efikasnosti rada administracije, privlačenje novih investicija i prepoznatljivost lokalne samouprave.
Njih 98 odsto bi BFC SEE preporučili i drugim gradovima i opštinama.
Proces sertifikacije traje 12 mjeseci i počinje obukom tima lokalne samouprave koji je zadužen za ispunjavanje postavljenih kriterijuma.
Slijedi proces evaluacije, u kojem se ocjenjuje trenutno stanje u gradu ili opštini, nakon čega se rukovodstvu dostavlja izvještaj s konkretnim preporukama za unapređenje koje je potrebno primijeniti u zadatom periodu.
Na kraju procesa, nezavisna verifikaciona komisija procjenjuje da li lokalna samouprava ispunjava uslove da stekne BFC SEE sertifikat.
Drakić je saopštila da su u Crnoj Gori BFC sertifikat zavrijedili Podgorica, Tivat, Žabljak, Danilovgrad i Bijelo Polje i oni su među najuspješnijim lokalnim samoupravama kada je riječ o privlačenju ulaganja i razvoju lokalne privrede.
“Želimo da i druge motivišemo da se pridruže tom klubu najboljih. Sertifikat BFC donosi prepoznatljivost u odnosu na druge lokalne samouprave, uz bolju poziciju na investicionoj mapi jugoistočne Evrope i veće šanse za privlačenje ulaganja”, navela je Drakić.
Takođe, kako je objasnila, lokalne samouprave dobijaju i priliku za učešće u regionalnim projektima koje finansiraju međunarodni donatori i mogućnost za razmjenu znanja s najuspješnijim lokalnim samoupravama.
“Sve to na kraju vodi do novih radnih mjesta i boljeg kvaliteta života građana”, tvrdi Darkić.
Za učešće u programu, zainteresovani gradovi i opštine mogu dostaviti prijavu putem sajta www.bfc-see.org ili se obratiti PKCG, kao nadležnom Tehničkom sekretarijatu za sprovođenje BFC SEE programa u Crnoj Gori.
U narednom periodu biće organizovana i info sesija pod nazivom Kako dostići standarde međunarodne BFC SEE sertifikacije. Tom prilikom, svi zainteresovani učesnici, predstavnici gradova i opština, moći će da se dodatno informišu o detaljima i uslovima učešća u BFC SEE programu.
CORE Partnership okuplja više od 20 institucija i organizacija iz jugoistočne Evrope. Sprovođenje BFC SEE programa podržava GIZ Otvoreni regionalni fond za modernizaciju opštinskih usluga (GIZ ORF MMS).
Kvalitet lokalnog poslovnog okruženja ocjenjuje se na osnovu više od 60 kriterijuma koji su grupisani u deset kategorija.
To su, najprije, posjedovanje strateškog plana razvoja sa planom kapitalnih infrastrukturnih ulaganja, postojanje funkcionalne Kancelarije za lokalni ekonomski razvoj, kao i Privrednog savjeta za stalnu komunikaciju i saradnju s privredom u cilju kreiranja boljih uslova poslovanja.
Za svaku modernu lokalnu samoupravu neophdno je i da ima efikasan sistem izdavanja građevinskih dozvola, da raspolaže informacijama gdje je moguće ulagati i koje povoljnosti za investiranje nudi, te da je transparentna po pitanju troškova poslovanja za privredu.
Potrebno je i da posjeduje programe prekvalifikacije radne snage prema potrebama investitora.
Posebno se vrednuje stimulisanje razvoja preduzetništva kroz finansijske i nefinansijske podsticaje i olakšice, posvećenost zaštiti životne sredine, kao i digitalizaciji administrativnih procedura i rješenja za efikasnije informisanje građana i privrede.
Izvor: RTCG
Priroda i društvo
Crna Gora bez planova za gradnju novih zatvora

U najvažnijim planskim dokumentima države, poput Prostornog plana Crne Gore do 2040. i prostorno-urbanističkih planova opština, ne prepoznaje se potreba za izgradnjom novih zatvora. Umjesto toga, prioriteti su usmjereni na urbanistički razvoj, zaštitu prostora i unapređenje infrastrukture, dok se sistem izvršenja krivičnih sankcija rješava kroz reforme i alternativne kazne.
Jedini projekat koji se u posljednjih nekoliko godina pominjao kao investicija od značaja jeste zatvor u Mojkovcu, kapaciteta oko 250 mjesta. Taj objekat trebalo je da rastereti postojeće kapacitete i da posluži kao regionalni zatvor za sjever, ali njegova realizacija kasni, a država nije najavila gradnju novih sličnih objekata u drugim krajevima.
Nadležne institucije sve češće ističu da je cilj smanjenje broja zatvorenika kroz veću primjenu alternativnih sankcija, poput rada u javnom interesu ili kućnog pritvora, kao i poboljšanje uslova u već postojećim zatvorskim ustanovama. Na taj način, problem prenatrpanosti pokušava se rješavati upravljačkim mjerama, a ne širenjem kapaciteta.
Ni Prostorni plan Crne Gore do 2040, niti PUP-ovi opština, ne sadrže smjernice za gradnju zatvora. Fokus je na stambenom razvoju, turističkim zonama, saobraćajnoj infrastrukturi i očuvanju prirodnih resursa. Organizacije civilnog društva koje su pratile izradu planskih dokumenata takođe ukazuju da se prenamjena zemljišta i razvojna politika vode prema ekonomskim i ekološkim prioritetima, dok zatvori ne figuriraju kao tema od značaja.
Izgradnja zatvora zahtijeva velike zemljišne površine i prateću infrastrukturu, što u Crnoj Gori, zemlji sa ograničenim prostorom i velikim pritiskom turizma i stanogradnje, nije lako obezbijediti. Zato vlasti očigledno procjenjuju da postojeći kapaciteti, uz reforme i alternative, mogu biti dovoljni da sistem funkcioniše.
Postojeći projekti tretiraju se kao pojedinačni slučajevi, a strategija se oslanja na alternativne sankcije i poboljšanje postojećih kapaciteta. Prema važećim planskim dokumentima, država jednostavno ne vidi potrebu za novim zatvorima dok su se alternative kao što su kućni pritvori i ograničavanje kretanja pokazali kao neadekvatni, što je u praksi proizvelo više primjera kada su članovi organizovanih kriminalnih grupa prekršili kaznu kućnog pritvora i ograničavanje kretanja.
Priroda i društvo
Univerzitet Crne Gore raspisao konkurse za upis na master i specijalističke studije

Konkursi za upis na master i specijalističke studije Univerziteta Crne Gore, za studijsku 2025/26. godinu, biće raspisani danas 22. septembra i objavljeni na sajtu Univerziteta Crne Gore i u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori.
Za upis na master studije Univerziteta Crne Gore u studijskoj 2025/26. godini predviđeno je 2.010 mjesta, na specijalističkim 1.225.
Prijave na oba konkursa se podnose 23. septembra 2025. godine studentskoj službi organizacione jedinice, u okviru radnog vremena te službe.
Za upis na master programe obavezan je prijemni ispit, koji će se održati 24. i 25. septembra 2025. godine. Način polaganja, struktura i sadržina ispita, kao i raspored, biće objavljeni na oglasnim tablama i internet stranicama organizacionih jedinica. Master studije se finansiraju iz Budžeta Crne Gore i besplatne su za studente, osim dva programa na engleskom jeziku koji su samofinansirajući – program Zaštita i upravljanje morskom sredinom i program Informaciona bezbjednost.
Uslovi, kriterijumi i postupak upisa na master i specijalističke studije biće detaljno precizirani u konkursima, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerziteta Crne Gore, Pravilnikom o upisu u prvu godinu master studija i Pravilima studiranja na postdiplomskim studijama, dostupnim na internet stranici Univerziteta Crne Gore.
Upis kandidata obaviće se zaključno sa 26. septembrom 2025. godine.
Priroda i društvo
Rekordna ljetnja sezona 2025: Istorijske isporučene količine vode u Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje

Regionalni vodovod Crnogorsko primorje ostvario je istorijske količine isporučene vode tokom ljetnjih mjeseci 2025. godine. Ovi impresivni rezultati jasno potvrđuju izvanrednu pripremljenost, profesionalizam i efikasnu organizaciju kako Odbora direktora, tako i menadžmenta preduzeća.
Isporuka vode u junu, julu i avgustu 2025. nadmašila je sve prethodne godine, kao i ugovorene količine, što predstavlja rekord u istoriji Regionalnog vodovoda. Ukupno za ove tri mjeseca ostvareno je više 132% u odnosu na 2024., 148% u odnosu na 2023. i 163% u odnosu na ugovorene količine.
Ako uzmemo u obzir podatke iz prethodnih godina, vidimo da je u toku ova tri mjeseca 2025. isporučeno 5.935.172 metra kubna vode, što je skoro 2 miliona više u odnosu na isti period 2023. godine, čime je postignuta rekordna sezona za Regionalni vodovod.Ovi izvanredni rezultati su direktna posljedica pažljive pripreme, strateškog vođenja Odbora direktora i predanog rada menadžmenta, koji su omogućili da sistem vodosnabdijevanja funkcioniše besprekorno čak i u najzahtjevnijem ljetnjem periodu.
Trend visokih isporuka nastavljen je i u septembru, sa ostvarenom isporukom od 97% u odnosu na 2024., 64% u odnosu na 2023. i 96% u odnosu na ugovorene količine.
Ukupno za period juni–septembar 2025., ostvareno je 137% u odnosu na 2024., 150% u odnosu na 2023. i 166% u odnosu na ugovorene količine.
Ovi rezultati potvrđuju da je Regionalni vodovod Crnogorsko primorje neprekidno unapređuje svoje kapacitete, obezbjeđujući stabilno i sigurno vodosnabdijevanje, čak i tokom zahtjevnih ljetnjih mjeseci, čime ljeto 2025. postaje najuspješnija sezona u istoriji preduzeća.
-
Politika3 дана ranije
PES Podgorica: Zdravlje Botunjana ugrožava crveni mulj, a ne kolektor koji ne postoji
-
Hronika1 дан ranije
Uhapšen Predrag Bošković
-
Hronika2 дана ranije
Ubijen Boban Sjekloća: “Škaljarac” za kojim je tragala policija slobodno se kretao Crnom Gorom
-
Sport12 сати ranije
MATIJA RADOVIĆ ZA PORTAL ZETA: Kik-boks volim sve više i više
-
Sport1 дан ranije
Budućnost Voli najbolja na II Memorijalnom turniru „Dušan Đuretić“
-
Hronika2 дана ranije
Ubistvo u Kotoru: Policija utvrđuje da li se radi o sukobu klanova
-
Sport3 дана ranije
Goleada Zete, Ilarion siguran
-
Zeta4 сата ranije
Stanovnici sela Srpska traže hitnu sanaciju bazena crvenog mulja i reakciju Vlade