Politika

Jakov Milatović ukazao na svoj opozicioni stav i poziva na međusobno uvažavanje

Predsjednički kandidat Pokreta „Evropa sad“ Jakov Milatović kazao je da je njegova porodica od 1997. godine bila opoziciono nastrojena, te da je njegov otac jedan od osnivača Socijalističke narodne partije (SNP). Osim za SNP, priznaje da je glasao i za Demokrate, kao i 30. avgusta 2020. za koaliciju „Za budućnost Crne Gore“, ističući da je ponosan na svoj opozicioni glas.

„Nekad sam glasao za SNP, i za Demokrate čini mi se, 30. avgusta 2020. sam glasao za koaliciju „Za budućnost Crne Gore“. Apsolutno sam ponosan na svoj opozicioni glas. Dolazim iz porodice koja je od 1997. bila opoziciona. Moj otac je jedan od osnivača SNP-a, prošli smo i neke teške porodične dane zbog toga. Isto tako, uvažavam sve koji su svojim motivima glasali neke druge partije. Mi u Crnoj Gori nemamo previše prostora da sudimo jedni drugima i treba malo više da spustimo loptu i pokažemo veću dozu međusobnog poštovanja i povjerenja. Neki ljudi sa naše scene se moraju penzionisati i moraju biti pobijeđeni. Tu mislim na gospodina Mila Đukanovića“, kazao je Milatović za Prvu TV.

DF nije isto što i DPS

Njegovi partneri na političkoj sceni su, kako navodi, građani i građanke Crne Gore. Na pitanje da li je za njega DF isto što i Demokratska partija socijalista (DPS), Milatović je odgovorio da postoje korelacije u pojedinim situacijama, poput posljednje kad je u pitanju odbacivanje kandidature lidera Pokreta Evrope sad Milojka Spajića, ali da su velike razlike između ta dva politička subjekta.

„Za mene DF nije isto što i DPS, pogotovo imajući u vidu ljude koji su glasali Front, mnoge njihove članove koji je u jednom periodu za Crnu Goru, jednog represivnog režima koji nije birao sredstva da sadrži vlast, odabrao teži put. Neke njihove postupke, između ostalog ovaj na DIK-u, možemo dovesti u smislu korelacija DPS-a i DF-a, ali sve ostalo ne stoji. Volio bih i podržavam ovo što vidim i u predsjedničkoj kampanji Andrije Mandića, određene pomiriteljske poruke. Mislim da bi za Crnu Goru bilo bolje da su takve riječi su trebale došle mnogo ranije. Za DF bi to bilo puno bolje. Mnogi ljudi se u DF-u vjerovatno osjećaju zbunjeno, nisu sigurni da je to dovoljno iskreno u ovom trenutku. Mislim i na ljude sa druge strane, ali nikada nije kasno, to je generalno za sve procese koji će doći Predsjednički izbori nisu poslednji u Crnoj Gori, doći će brzo i parlamentarnih izbora, a vjerujem i do reforme DPS-a“, istakao je Milatović.

On, kako ističe, ne povlači ni znak jednakosti između Mila Đukanovića i DPS-a.

„Znam da i u toj partiji postoje časni ljudi koji su u tom trenutku mislili da je to najbolja opcija za Crnu Goru. Imamo ih među svojim rođacima, prijateljima, kumova… Ja sam čovjek koji želi da spusti loptu i vrati teme na sferu ekonomije, unapređenja vladavine prava i teme od životnog značaja“, poručio je Milatović.

Na pitanje da li će, ukoliko ne uđe u drugi krug predsjedničkih izbora, podržati svakog kandidata naspram Đukanovića, Milatović nije konkretno odgovorio. Uvjeren je da ne postoji mogućnost da ne ne dobije dovoljno glasova za nastavak predsjedničke trke.

„Svaku stvar koju sam uzeo da radim doveo sam je do kraja. Ne bih ni ulazio u ovu priču i ne bih ostavio čistu pobjedu u Podgorici da nisam siguran da garantujem Đukanovićev poraz na predsjedničkim izborima. Sve ostalo su manje važne stvari“, zaključio je Milatović.

Sledeće

Kandidatkinja SDP-a za predsjednika Crne Gore obećava da će zemlju braniti pošteno

Ne propustite

Aleksa Bečić obećava da će biti dostojan predsjednik Crne Gore

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Veliki red za glasanje ispred Ambasade Srbije u Podgorici (VIDEO)

screenshot

Ispred Ambasade Republike Srbije u Podgorici danas su se formirali veliki redovi građana koji čekaju da ostvare svoje biračko pravo na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji, koji se održavaju danas, 25. oktobra.

Velika zainteresovanost birača obilježila je početak izbornog dana, a dugačke kolone zabilježene su ispred brojnih biračkih mjesta širom Srbije, ali i u dijaspori. Redovi su formirani još prije otvaranja birališta, dok se na pojedinim lokacijama u inostranstvu na glasanje čeka i po nekoliko sati.

Prema podacima Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA), izlaznost do 10 časova iznosila je 19,8 odsto, dok je na izborima 2023. godine u istom periodu glasalo 9,8 odsto birača. To znači da je izlaznost u prvim satima glasanja više nego udvostručena u odnosu na prethodne parlamentarne izbore.

Glavna politička borba vodi se između dvije izborne liste – „Studentska lista – Studenti pobeđuju“, nastale iz studentskog pokreta koji je predvodio višemjesečne proteste u Srbiji, i liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“, koju predvodi dosadašnji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Današnji izbori održavaju se u atmosferi pojačanog političkog interesovanja, nakon gotovo dvije godine studentskih protesta i političkih sukobljavanja. Ishod glasanja odrediće novi sastav Narodne skupštine Srbije, koja broji 250 poslanika.

Pravo glasa ima 6.451.292 birača, koji mogu glasati na ukupno 8.392 biračka mjesta, uključujući 93 biračka mjesta u inostranstvu. Na izborima učestvuje 18 izbornih lista, a birališta će biti otvorena do 20 časova, kada se očekuju prve informacije o rezultatima glasanja.

Politika

Knežević: Biću u štabu SNS-a sa svojim prijateljem Aleksandrom Vučićem

photo by Boris Pejović

Predsjednik DNP-a Milan Knežević poručio je na kraju emisije „Slobodna zona“ da će danas biti u Beogradu, u štabu SNS-a, sa svojim prijateljem Aleksandrom Vučićem, i da će s njim slaviti pobjedu. „Vidimo se sjutra u Beogradu, biću u štabu SNS-a sa svojim prijateljem Aleksandrom Vučićem i slaviti pobjedu“, rekao je voditelju Draženu Živković.

Govoreći o kampanji u Srbiji, Knežević je rekao da je boravio u Vojvodini i Nišu, gdje je, kako kaže, sreo mnogo ljudi porijeklom iz Crne Gore, iz Kolašina i Berana, koji će glasati za Aleksandra Vučića, bez obzira na to da li se izjašnjavaju kao Srbi ili Crnogorci.

Ispričao je da mu je tokom jednog fotografisanja prišao čovjek u majici s crnogorskim grbom, koji je rekao da ga podržava i pitao može li kao Crnogorac to da kaže.

Knežević mu je, kako navodi, odgovorio da je njegov brat i da razliku pravi samo prema onima koji „ugrađuju“ svoj nacionalni identitet u antisrpski narativ. Tvrdio je da će dominantno Srbi i Crnogorci porijeklom iz Crne Gore koji žive u Srbiji glasati za Vučića, i odbacio optužbe da vodi anticrnogorsku kampanju.

Politika

SNP želi trobojku u Zakon o državnim simbolima

Foto SNP

Poslanici Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović predali su dopune Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore, s ciljem da se kroz institucije otvori dijalog o mjestu narodne zastave – trobojke u savremenoj Crnoj Gori.

Iz ove partije navode, da trobojka nije „uvezeni“ simbol, već dio istorijskog nasljeđa države, te da je potrebno omogućiti da se prema tom nasljeđu odnosimo s dužnim poštovanjem.

“Trobojka nije “uvezeni” simbol, već istorijska realnost i ponos Crne Gore. Ona je bila zvanična narodna zastava po članu 39 Ustava Knjaževine Crne Gore iz 1905. godine, gdje jasno stoji: “Narodne su boje: crvena, plavetna i bijela”, istakli su Božović i Kaluđerović.

Kako dodaju, trobojka je obilježila različite periode crnogorske istorije – od vladavine kralja Nikole, preko antifašističke borbe, do vremena zajedničke jugoslovenske države i uvođenja višestranačkog sistema.

“Imamo li pravo da sve ovo zaboravimo? Mi smatramo da nemamo i zato je naša obaveza da to nasljeđe čuvamo i da omogućimo da se prema njemu odnosimo sa dužnim poštovanjem”, poručuju iz SNP-a.

Kako ističu, pitanje je istorijske trobojke opravdano otvoriti u trenutku kada se u Crnoj Gori razgovara o ustavnim promjenama, izbornom zakonodavstvu i ostvarivanju prava različitih naroda.

“Onima koji postavljaju pitanje da li je vrijeme za ovu temu odgovaramo – uvijek je pravo vrijeme kada treba uraditi pravu stvar”, navode Božović i Kaluđerović.

Ističu da njihov predlog nije usmjeren protiv važeće državne zastave, već da predstavlja inicijativu za dijalog o očuvanju istorijskog nasljeđa i pronalaženju rješenja koje bi uvažilo različite identitetske i istorijske osjećaje građana.

“SNP ne traži pobjednike i poražene. Mi tražimo dijalog. Tražimo međusobno uvažavanje. Tražimo zakone koji će biti izraz zajedničke volje građana, kako bismo eliminisali trajne društvene podjele”, poručuju.

Iz ove partije navode da bi uvažavanje istorijske trobojke moglo doprinijeti društvu u kojem poštovanje države ne podrazumijeva odricanje od dijela sopstvenog istorijskog nasljeđa.

“Naš cilj je Crna Gora u kojoj niko neće osjećati da mora da se odrekne dijela svog istorijskog nasljeđa da bi poštovao državu u kojoj živi. Uvjereni smo da narodna istorijska trobojka i važeća državna zastava mogu imati svoje mjesto u društvu koje poštuje sopstvenu prošlost, čuva stabilnost i gradi zajedničku evropsku budućnost”, navode Božović i Kaluđerović.

Pozvali su sve političke subjekte da predlog razmotre bez predrasuda, uz ocjenu da je očuvanje istorijskog nasljeđa pitanje poštovanja, a ne podjela.

“To je najmanje što dugujemo građanima Crne Gore, prve naredne članice Evropske unije”, zaključuju oni.