Poslanici Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović predali su dopune Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore, s ciljem da se kroz institucije otvori dijalog o mjestu narodne zastave – trobojke u savremenoj Crnoj Gori.

Iz ove partije navode, da trobojka nije „uvezeni“ simbol, već dio istorijskog nasljeđa države, te da je potrebno omogućiti da se prema tom nasljeđu odnosimo s dužnim poštovanjem.

“Trobojka nije “uvezeni” simbol, već istorijska realnost i ponos Crne Gore. Ona je bila zvanična narodna zastava po članu 39 Ustava Knjaževine Crne Gore iz 1905. godine, gdje jasno stoji: “Narodne su boje: crvena, plavetna i bijela”, istakli su Božović i Kaluđerović.

Kako dodaju, trobojka je obilježila različite periode crnogorske istorije – od vladavine kralja Nikole, preko antifašističke borbe, do vremena zajedničke jugoslovenske države i uvođenja višestranačkog sistema.

“Imamo li pravo da sve ovo zaboravimo? Mi smatramo da nemamo i zato je naša obaveza da to nasljeđe čuvamo i da omogućimo da se prema njemu odnosimo sa dužnim poštovanjem”, poručuju iz SNP-a.

Kako ističu, pitanje je istorijske trobojke opravdano otvoriti u trenutku kada se u Crnoj Gori razgovara o ustavnim promjenama, izbornom zakonodavstvu i ostvarivanju prava različitih naroda.

“Onima koji postavljaju pitanje da li je vrijeme za ovu temu odgovaramo – uvijek je pravo vrijeme kada treba uraditi pravu stvar”, navode Božović i Kaluđerović.

Ističu da njihov predlog nije usmjeren protiv važeće državne zastave, već da predstavlja inicijativu za dijalog o očuvanju istorijskog nasljeđa i pronalaženju rješenja koje bi uvažilo različite identitetske i istorijske osjećaje građana.

“SNP ne traži pobjednike i poražene. Mi tražimo dijalog. Tražimo međusobno uvažavanje. Tražimo zakone koji će biti izraz zajedničke volje građana, kako bismo eliminisali trajne društvene podjele”, poručuju.

Iz ove partije navode da bi uvažavanje istorijske trobojke moglo doprinijeti društvu u kojem poštovanje države ne podrazumijeva odricanje od dijela sopstvenog istorijskog nasljeđa.

“Naš cilj je Crna Gora u kojoj niko neće osjećati da mora da se odrekne dijela svog istorijskog nasljeđa da bi poštovao državu u kojoj živi. Uvjereni smo da narodna istorijska trobojka i važeća državna zastava mogu imati svoje mjesto u društvu koje poštuje sopstvenu prošlost, čuva stabilnost i gradi zajedničku evropsku budućnost”, navode Božović i Kaluđerović.

Pozvali su sve političke subjekte da predlog razmotre bez predrasuda, uz ocjenu da je očuvanje istorijskog nasljeđa pitanje poštovanja, a ne podjela.

“To je najmanje što dugujemo građanima Crne Gore, prve naredne članice Evropske unije”, zaključuju oni.

Prepiske iz „Radara“ samo potvrđuju ono što se u Srbiji dugo vremena pretpostavljalo, a to je da je vrh vlasti direktno povezan sa organizovanim kriminalom. To će biti prva stvar koju ćemo rješavati, a to jeste ne borba, nego obračun sa organizovanim kriminalom i visokom korupcijom. To je jedna od ključnih poruka Ilije Srdanovića, nosioca Studentske liste na predstojećim parlamentarnim izborima u Srbiji, koji u razgovoru za Žurnal najavljuje zaokret ka politici međusobnog poštovanja između Srbije i Crne Gore, kao i saradnje i zajedničkih interesa dvije države. Srdanović govori i o očekivanoj izbornoj pobjedi, mogućnosti da režim Aleksandra Vučića odbije da prizna poraz, politički motivisanim hapšenjima, reformi pravosuđa i odlučnom obračunu sa organizovanim kriminalom, uključujući istragu navoda o povezanosti državnog vrha sa Šarićevim kriminalnim klanom.

Kakav izborni rezultat očekujete i ima li Studentska lista snage da odbrani pobjedu ukoliko Vučić, kako upozoravaju analitičari za britanski „Indipendent“, odbije da prizna poraz?

Očekujemo sigurnu pobedu, a to je moguće ako svi koji žele pravednu i dostojanstvenu Srbiju izađu i glasaju na ovim izborima. Očekujemo i pozivamo građane da izađu u najvećem mogućem broju i daju veći legitimitet budućem parlamentu. Imamo snage da branimo izbornu volju građana, a to ćemo raditi jakom kontrolom na sam dan izbora, transparentnim obaveštavanjem javnosti i pravnim sredstvima.

Uoči izbora svjedočimo hapšenjima i zastrašivanju građana. Da li je pojačana represija znak da je režim svjestan predstojećeg poraza?

Povodi i razlozi za hapšenja prilično su nejasni i sve ukazuje na to da je tvrdnja iz Vašeg pitanja osnovana. Režim je već duže vreme svestan da nema većinsku podršku građana, pa je celokupna kampanja bila usmerena na blaćenje protivnika na najgore moguće načine, a ovo je kulminacija svega toga. Mi još jednom pozivamo građane da što ranije izađu na birališta i hemijskom olovkom, mirno, na izborni dan pošalju ovaj režim u prošlost.

Vučićev režim pretvorio je pravosuđe u instrument političke moći. Kako namjeravate da ga oslobodite korupcije i političkog poslušništva?

Oslobađanje pravosuđa biće proces koji će se odvijati u više etapa. Za početak, režim preko policije više neće moći da opstruiše istrage, kao što je bio slučaj sa Generalštabom ili nadstrešnicom. Tužilaštvo za organizovani kriminal moći će da formira udarne grupe po potrebi i da na taj način efikasno istražuje krivična dela. Uvođenjem tužilačke policije trajno ćemo onemogućiti opstrukcije istraga i dati tužiocima alat za obračun sa kriminalom i korupcijom. Naposletku, uskoro nam predstoje izbori članova visokih saveta sudstva i tužilaštva, kao i vrhovnog tužioca, što znači da ćemo imati priliku da dugoročno oslobodimo ovu granu vlasti političkih pritisaka i korupcije.

Nove Skaj prepiske koje je objavio „Radar“ ukazuju na moguće veze Aleksandra Vučića i Šarićevog narko-kartela. Hoće li vaša vlast pokrenuti nezavisnu istragu ovih navoda?

Svakako da hoćemo. Kao što sam rekao, TOK će imati sve potrebne mehanizme, u vidu policajaca, finansijskih stručnjaka i svih drugih koji su mu potrebni da bi sproveo istragu. Prepiske iz „Radara“ samo potvrđuju ono što se u Srbiji dugo vremena pretpostavljalo, a to je da je vrh vlasti direktno povezan sa organizovanim kriminalom. To će biti prva stvar koju ćemo rešavati, a to jeste ne borba, nego obračun sa organizovanim kriminalom i visokom korupcijom.

Dosadašnja politika Beograda produbljivala je podjele među Srbima u Crnoj Gori. Kako namjeravate da promijenite takav odnos Srbije prema Crnoj Gori? Koliki je potencijal da Srbija i Crna Gora postanu dvije najbliže, bratske, nezavisne države?

Građani Srbije i Crne Gore imaju mnogo toga zajedničkog, od porodičnih veza i zajedničke istorije pa nadalje. Ekonomska i turistička razmena između Srbije i Crne Gore svedoče o dubokoj povezanosti ove dve države. Težićemo da vodimo racionalnu spoljnu politiku, zasnovanu na međusobnom poštovanju i saradnji tamo gde obe strane mogu imati koristi od toga. Tenzije koje se stvaraju između država često su bespotrebne i kreirane radi političke koristi nekog od režima. Takvu politiku treba prekinuti i okrenuti novi list, tako da više ne podižemo tenzije u međudržavnim odnosima, već da sarađujemo na što više zajedničkih projekata i u što više oblasti.

Izvor: zurnal.me

Kako je saopšteno, glasanje će biti organizovano u Ambasadi Republike Srbije u Podgorici, na adresi Bulevar Ivana Crnojevića 10, u izbjegličkom naselju Rudeš BB u Beranama, kao i u kancelariji Udruženja „Kosmet“ u Sutomoru, na adresi Stari put BB.

“Glasanje traje 13 časova, od sedam do 20 časova po srednjoevropskom vremenu, odnosno od sedam do 20 časova po lokalnom vremenu u Crnoj Gori”,  navedeno je u obavještenju, uz pozivanje na odluku Republičke izborne komisije od 5. oktobra 2026. godine.

Podsjećaju da pravo glasa na određenom biračkom mjestu imaju isključivo birači koji su upisani u izvod iz biračkog spiska za to biračko mjesto.

“Prilikom dolaska na glasanje potrebno je ponijeti važeću ličnu kartu ili pasoš Republike Srbije”, istaknuto je u obavještenju.

Državljanima Srbije koji planiraju da glasaju u Crnoj Gori preporučuje se da prije dolaska provjere da li su upisani u birački spisak za biračko mjesto na kojem namjeravaju da ostvare svoje biračko pravo.