Priroda i društvo

Šta je lov danas?

Kroz civilizaciju čovek je naučio da lovi, ali kako mu priroda nije podarila jak njuh, brzinu kretanja, mogućnost letenja ili snažne kandže, čovek je morao da u lovu koristi i razvija svoj intelekt!
Takođe se civilizacijski menjala i svrha lova, u početku je čovek lovio zbog mesa, kako bi prehranio svoju porodicu, što je i danas prisutno u nerazvijenim društvenim zajednicama, kasnije je lov bio privilegija bogatih.

Dvadeseti vek je doneo čovečanstvu najveći napredak u svakom smislu, gde je opet čovek pronašao primenu tekovina civilizacije i u lovu. Međutim zec je zec! Retke su vrste divljih životinja koje su postigle neki vid unapređenja i prilagođavanja novim uslovima staništa. Divlje životinje se i dalje oslanjaju na urođene osobine.

Lov se danas svrstava u više kategorija, a samim tim i ljudi koji se bave lovom. Preciznu podelu je veoma teško napraviti, ali jedno je sigurno da je lov danas dostupan širokim narodnim masama. Pomenuo bih neke upečatljive karakteristike današnjih lovaca, gde je osnovna podela na lovce na krupnu i sitnu divljač, gde opet dosta lovaca podjednako voli da lovi prepelicu kao i kapitalnog vepra.

Neko u lov ide isključivo zbog druženja, neko zbog hrane i pića, jer uglavnom lovce prati priča da su hedonisti u hrani i piću, što se opet ne može generalizovati. Veliki broj lovaca su lovci u oktobru i novembru, kada se love zec i fazan, za njih lov ne postoji pre a ni posle ovog perioda. Za nekoga lov počinje kada padne sneg, jer tada ne može da obavlja svoje poslove koji su prioritet, a lov dođe kao razonoda.

Takođe postoje lovci, koji u lov idu zbog svojih pasa, njima je važnije uživanje u radu svojih ljubimaca, pa je sve ostalo u drugom planu. Verovali ili ne i danas deo lovaca lovi zbog mesa, proporcionalno svom ulaganju kroz kupovinu oružja, plaćanje članarine i ostalog, očekuju zauzvrat „refundiranje“ u vidu mesa divljači, pa je uglavnom njihova filozofija „cilj opravdava sredstvo“.

Suprotno ovoj pojavi su lovci na „statusni simbol“, gde je neko stekao određenu materijalnu sigurnost, njemu meso divljači nije neophodno, ali to nije dovoljno, potrebno je to materijalno ispoljiti na neki način. Pošto se uglavnom radi o ljudima sa dosta para i manjkom slobodnog vremena, lov se svodi na odstrel velikog broja životinja u kratkom vremenskom periodu, kako bi se nadoknadilo propušteno, ili lov na trofejna grla, čija cena više puta prelazi nečiju godišnju zaradu. Nezahvalno je iznositi neku procenu broja pripadnika određenoj kategoriji, ne čine većinu, a to je ono što je važno!

Kada počinje lov?

Lov se nikad ne završava i ne počinje! Da krenemo od početka, a to je brojanje divljači (mislim na sitnu divljač) koje se obavlja u martu mesecu, u skladu sa tim se preve planska dokumenta, na osnovu kojih se planira unos divljači, a kasnije i odstrel, kod krupne divljači brojanje se vrši tokom cele godine. Do kraja marta se vrši obuka pasa ptičara, naravno ko čuva takve pse, posle marta psi miruju do avgusta.

Već od 15.aprila kreće lov trofejnih srndaća, to je lov uglavnom rezervisan za one sa dubljim džepom. Prosečan lovac ima priliku da odstreli svog srndaća do medalje tek u maju ili junu, a onda od jula kreće lov divlje svinje čekanjem, vepra i nazime je moguće loviti i ranije, ali je ipak sigurnije loviti kada je dozvoljeno odstreliti i krmaču.

Od avgusta kreće „prepeličija groznica“, većina divljači je završila svoj reproduktivni ciklus, sada je moguće koristiti pse u lovu. Lov traje kratko, pa je dobar za sticenje kondicija kod lovaca a i kod pasa. Od septembra kreće lov divlje plovke, dosta lovaca lov plovke smatra svojim omiljenim, jer zahteva dobru veštinu pucanja.

Pored plovke, počinje i lov divlje svinje sa psima, sve je više ljubitelja ovog lova, koje trese groznica pri samoj pomisli da će svoje ljubimce pustiti na trag divljači, krajem septembra kreće i rika jelena, ovaj lov sebi može da priušti tek mali broj lovaca. Sve tako do sredine oktobra, kada u većini lovačkih udruženja kreće lova fazana i zeca, za većinu lovaca „glavna sezona“, koja traje u zavisnosti od broja divljači u lovištu nekada i do januara meseca.

Strastveni lovci divlju svinju love do kraja januara, dok za lovce na plovku i gusku, pravi lov kreće sa prvim jakim mrazom. Pre tog prvog mraza i snežnih padavina, neophodno je napuniti hranilice namenjene divljači, vrlo važan segment lova, da ne kažem najvažniji!

Februar je rezervisan za lov predatora, kada se uglavnom organizuju masovni lovovi, gde je akcenat na druženju, sabiranju utisaka iz prethodne lovne sezone, ali padne i koji predator, koji se inače love uporedo sa svim navedenim vrstama divljači, tokom cele godine.Tako prođe godina i sve u krug…

Za nekoga je lov sport, drugima je hobi, dok je nekome život! Lovac se ne postaje lovac se rađa!

Izvor: lorist.co.rs

Slične teme:istorija lova krivolov lov i ribolov razvoj lova

Sledeće

Preko 200.000 građana prima socijalna davanja

Ne propustite

Rok za upis obradivih površina u SIZEP je 30. april

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Večeras i u petak nevrijeme, očekuju se obilne padavine i olujni vjetrovi

Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore MUP obavještava javnost da prostrani i duboki visinski ciklon sa sjevera, pruža dolinu do Mediterana u sklopu kojeg se širi hladna vazdušna masa koja će sa toplim i vlažnim vazduhom sa vodenih površina izazivati frontogenetske procese sa obilnim padavinama i jakim vjetrovima.

“Prvi talas, koji se očekuje u srijedu, obilovaće čestom i jakom kišom i jakim južnim vjetrom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći, a usljed prodora hladnog vazduha u noćnim satima na sjeveru kiša će preći u snijeg, a vjetar skrenuti na sjeverni smjer. U četvrtak kratkotrajna stabilizacija vremena, dok se u petak očekuje novi talas sa još intenzivnijim padavinama i jačim vjetrom, tako da se lokalno očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer”, saopšteno je iz MUP-a.

Umjerene do obilne sniježne padavine koje se očekuju u srijedu veče, vjerovatno će se dobrim dijelom u petak otopiti, dok će se snijeg u noći između petka i subote zadržati.

“Ovaj period će obilježiti velika temperaturna kolebanja – u četvrtak i subotu će biti znatno hladnije, dok se u srijedu i petak očekuje dosta toplije vrijeme. Za dane vikenda bez padavina, u subotu nešto više oblaka naročito u sjevernim predjelima uz umjeren do jak sjeverni vjetar u cijeloj zemlji. Tokom nedjelje sunčano ili pretežno sunčano uz osjetan porast dnevne temperature vazduha”, navodi se u saopštenju.

U danima sa obilnim padavinama i jakim vjetrom očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto, u petak i uzburkano.

Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti.

Priroda i društvo

Srpskim jezikom govori skoro 60.000 Crnogoraca

Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.

To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.

U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.

Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.

Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.

Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.

S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.

Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.

Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.

Priroda i društvo

Zakon o igrama na sreću direktno utiče na poslovanje medija

Ministarstvo finansija Crne Gore objavilo je nacrt novog zakona o igrama na sreću, koji je otvoren za javnu raspravu do 18. novembra. Predložene izmjene uključuju značajna ograničenja reklamiranja igara na sreću, koja se mogu sprovoditi samo na sportskim portalima i tokom prenosa sportskih događaja. Takođe, uvode se stroži uslovi za priređivače, poput dodatnih naknada, mehanizama za zaštitu maloljetnika i sprečavanje pranja novca, kao i obaveze edukacije zaposlenih u prevenciji zavisnosti kod igrača.

Međutim, ovakve odredbe izazvale su kontroverze, jer se navodi da određene zabrane oglašavanja, predviđene članovima 17, 18 i 19 nacrta zakona, nisu u skladu s Ustavom Crne Gore, Zakonom o medijima, Zakonom o audio-vizuelnim medijskim uslugama, kao ni Poveljom o osnovnim pravima Evropske unije. Iz Ministarstva kulture i medija ističu da međunarodni standardi, uključujući EU Direktivu o audiovizuelnim medijskim uslugama, ne propisuju posebna ograničenja za oglašavanje igara na sreću.

Konflikt sa postojećim zakonodavstvom

U Direktivama EU jasno su definisana pravila oglašavanja proizvoda poput alkohola, duvana i lekova, s posebnim akcentom na zaštitu maloljetnika. Zabranjeno je oglašavanje koje bi moglo nanijeti fizičku, psihičku ili moralnu štetu toj osjetljivoj populaciji. Međutim, igre na sreću nisu eksplicitno obuhvaćene ovim regulativama, već su prepuštene nacionalnim zakonodavstvima. Iz Ministarstva kulture i medija napominju da nijedna inicijativa tokom izrade novih medijskih zakona nije bila usmjerena na ovu oblast, a dodatna ograničenja oglašavanja igara na sreću nisu uvrštena u Zakon o medijima ni Zakon o AVMU.

Zabrane predviđene nacrtom zakona narušavaju slobodu poslovanja medija i priređivača, te da je nelogično ovu oblast regulisati kroz Zakon o igrama na sreću, s obzirom na to da postojeći zakoni o medijima i audiovizuelnim uslugama ne prepoznaju ovakve restrikcije.

Posljedice po medije

Iz Ministarstva finansija poručuju da cilj zakona nije ugrožavanje poslovanja priređivača i medija, već regulisanje oblasti igara na sreću u interesu države i igrača. Ipak, predložene formulacije zabrana oglašavanja značajno utiču na medije, kojima je oglašavanje igara na sreću značajan izvor prihoda. Ograničavanje ovih aktivnosti samo na sportske portale i prenose smanjuje potencijalno tržište i nameće dodatne izazove za opstanak mnogih medija.

Stručna javnost i privrednici pozivaju na pažljivo razmatranje predloženih izmjena, kako bi se osigurao balans između zaštite javnog interesa i očuvanja slobode medija i poslovanja. U suprotnom, zakon bi mogao izazvati ekonomske posljedice koje nadilaze njegovu primarnu namjenu.