Politika

Ploča u Morinju će biti zamijenjena onom koja neće falsifikovati istoriju

Abazović tvrdi da Vlada nije bila upoznata sa tim da će ploča biti postavljena i odbacuje interpretacije da je protiv obilježavanja zločina postavljanjem ploče.

Premijer Dritan Abazović najavio je da će sadašnju ploču u Morinju zamijeniti novom na kojoj će činjenično biti navedeno ko je odgovoran za ratni zločin počinjen na mjestu nekadašnjeg vojnog objekta.

Abazović tvrdi da Vlada nije bila upoznata sa tim da će ploča biti postavljena i odbacuje interpretacije da je protiv obilježavanja zločina postavljanjem ploče.

”Mi smo za to da se ploča postavi u skladu sa zakonom, ovo što je sad postavljeno, postavljeno je suprotno zakonu bez znanja Vlade i Opštine Kotor i saglasnosti Ministarstva kulture. Ljudi (bivši ministri vanjskih poslova Ranko Krivokapić i odbrane Raško Konjević) počinili su krivično djelo. Imali su politički interes i učinili su takvu stvar”, kazao je Abazović.

Dodaje da je zvanična Hrvatska obaviještena i da je prilikom susreta sa premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem pokušao da objasni da nema problema sa obilježavanjem, ali da to nije urađeno u skladu sa procedurama.

”Razgovarali smo sa predsjednikom Opštine Kotor Vladimirom Jokićem, oni samo treba da upute dopis prema Vladi da su spremni da se tu postavi obilježje. Ne možemo sa tekstom koji su oni (Krivokapić i Konjević) tu postavili amnestirati tadašnju vlast u Crnoj Gori. Ne možemo stavljati da je to radio neko u ime Crne Gore, a da Crna Gora o tome nije imala pojma, to je taj narativ. Tako se falsifikuje istorija, nego činjenično navesti ko je bio i ko je odgovoran i zamijeniti tablu. Biće postavljena u skladu sa zakonom i odgovarajućim tekstom i mislim da te radnje treba da završimo u nekom narednom periodu”, zaključio je Abazović.

Uprava za inspekcijske poslove (UIP) podnijela je krajem novembra Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv Krivokapića i Konjevića, zbog postavljanja spomen-ploče u Morinju.

Postupajući inspektor prijavu je podnio zbog, kako je u njoj precizirano, povrede člana 411a Krivičnog zakonika, koji se odnosi na povredu i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja.

”Ko ošteti, uništi, neovlašćeno izmijeni, doradi, izmjesti, zamijeni ili ukloni spomen-obilježje, ili podigne ili organizuje podizanje spomen-obilježja čije podizanje nije dozvoljeno, kazniće se zatvorom od jedne do tri godine”, navodi se u toj odredbi Krivičnog zakonika.

Spomen obilježje postavljeno je u znak sjećanja na činjenicu da je u Morinju 1991-92. nekoliko mjeseci funkcionisao tzv. Sabirni centar za ratne zarobljenike sa dubrovačkog ratišta, a u kojem su bili zatočeni brojni zarobljeni pripadnici hrvatskih snaga koje su branile Konavle i Dubrovnik od pljačkaškog naleta crnogorskih rezervista u uniformama JNA, kao i mnogi hrvatski civili sa te teritorije.

Crnogorsko pravosuđe je prije nekoliko godina donijelo više osuđujućih presuda protiv bivših stražara u tom Sabirnom centru, konstatujući da su oni počinili krivična djela ratnih zločina jer su tukli i zlostavljali zatočenike.

MVP, odnosno MO Crne Gore koje su tada vodili u međuvremenu razriješeni ministri iz redova SDP-a Krivokapić i Konjević, 10. oktobra su ovdje postavili spomen-ploču, u društvu hrvatskih kolega – ministra vanjskih i evropskih poslova Gorana Grlića Radmana i ministra hrvatskih branitelja Toma Medveda.

To je urađeno mimo zakonske procedure predviđene Zakonom o spomen-obilježjima i bez odluke Vlade Crne Gore, odnosno zakonom neophodne saglasnosti Opštine Kotor. Zbog toga je UIP nekoliko dana kasnije donio rješenje o uklanjanju nelegalne spomen-table i obavezao Opštinu Kotor da ga sprovede u djelo, ali je intervenciju Komunalne inspekcije i Komunalne policije Kotora 24. oktobra spriječila Vojska Crne Gore čiji pripadnici od postavljanja spomen-table, čuvaju do tada potpuno napušteni bivši vojni objekat u Morinju i nikome ne dozvoljavaju da uđe u njegov krug.

Vojnici koji 24 sata dnevno čuvaju zaključanu kapiju na ulazu u kompleks, to čine po usmenoj naredbi koju su dobili od svojih pretpostavljenih u lancu komandovanja na čijem je vrhu aktuelni načelnik Generalštaba VCG, brigadni general Zoran Lazović.

Naredba po kojoj uniformisani i naoružani vojnici 24 sata moraju obezbjeđivati napušteni nekadašnji vojni objekat u kome nema struje, vode, ni elementarnih uslova za život pa stražari naizmjenično spavaju u vojnom vozilu parkiranom u krugu objekta, a fiziološke potrebe vrše u obližnjoj šumi, izdata je dok je na čelu Ministrarstva odbrane bio Raško Konjević. Naredba, međutim, nije poništena nakon Konjevićeve smjene sa čela MO, čijim radom od tada, zvanično, koordinira ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić (URA).

Izvor: Vijesti

Sledeće

Pobjeda poraženih avgusta 2020-te, nova Vlada Crne Gore neće biti sastavljena

Ne propustite

Medojević: Osnovati regionalnu mrežu za borbu protiv mafije

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Knežević: Nisu svi Srbi glasali ZBCG, značajan broj glasao Demokrate i PES

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević izjavio je da eventualni izlazak koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) iz Vlade ne bi izazvao vanredne izbore, već bi otvorio prostor za povratak Demokratske partije socijalista (DPS) u izvršnu vlast.

„Izlazak DNP-a i NSD-a bi doveo koaliciju na 39 [poslanika], ali ja sam uvjeren da ne bi bilo vanrednih izbora, već da bi DPS i SD uskočili da ih zakrpe“, kazao je Knežević u emisiji Slobodna zona.

On je istakao da DNP i koalicija ZBCG trpe određene poteze Vlade Milojka Spajića, ali da neće dozvoliti nacionalna i politička poniženja.

„Ukoliko se nastavi sa realizacijom antisrpske politike, nevezano samo za Ranka Krivokapića… mi ćemo redefinisati odnos prema Vladi“, poručio je Knežević.

Posebno je kritikovao imenovanje Ranka Krivokapića i podršku prijemu tzv. Kosova u Savjet Evrope, nazivajući ih potezima koji prelaze crvene linije za DNP.

„Ako Vlada Milojka Spajića ili njeni djelovi budu insistirali na pomoći tzv. državi Kosovo… DNP će imati egzaktan odgovor, pa će Spajić morati da se izjasni – ili mi ili Ervin Ibrahimović“, naglasio je Knežević.

U kontekstu političke snage koalicije ZBCG, Knežević je rekao da je važno shvatiti da „nisu svi Srbi glasali ZBCG, te da je značajan broj glasao Demokrate i PES“. Prema njegovim riječima, koalicija sa 15% podrške ne može sama rješavati sva nacionalna pitanja srpskog naroda u Crnoj Gori.

Komentarišući dinamiku unutar vladajuće strukture, Knežević je naveo: „Nemam namjeru da rušim Vladu, da remetim koalicioni sporazum, ali je ovdje pitanje kako ko tumači koalicioni sporazum?“ Takođe je ukazao na nepoštovanje dogovora sa Bošnjačkom strankom (BS) u Bijelom Polju kao razlog što DNP nije podržala rekonstrukciju Vlade.

Zaključno, Knežević je poručio da će, ukoliko se nastavi ignorisanje stavova DNP-a i antisrpski narativ, njegova partija preduzeti konkretne političke inicijative: „Onda će DNP da podnosi političke atomske bombe u vidu inicijativa prema Vladi, kad to svi drugi mogu da rade.“

Politika

Mandić: Ibrahimović prekršio dogovor vladajuće koalicije

Ova Vlada se zalaže za ulazak Crne Gore u EU, a ne za ispunjavanje spoljnopolitičkih ambicija albanskih političara sa Kosova i Metohije, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić.

„Mi sa koalicionim partnerima imamo jasan dogovor o funkcionisanju izvršne vlasti: zajednički radimo na realizaciji spoljnopolitičkog prioriteta – učlanjenju Crne Gore u EU i zbog toga stavljamo moratorijum na pitanja o kojima ne postoji saglasnost unutar parlamentarne većine. Vlada vodi unutrašnju i spoljašnju politiku Crne Gore i jedino mjesto gdje se utvrđuje poštovanje tih principa su odluke na sjednicama Vlade. Jučerašnjim glasanjem na sastanku Komiteta ministara Savjeta Evrope ministar vanjskih poslova Evrin Ibrahimović, narušio je oba principa“, objavio je Madnić na društvenoj mreži „X“.

On smatra da ministar ne smije da zastupa ono što bi lično želio, već je dužan da izvršava politiku koju vodi Vlada.

„Ova Vlada se zalaže za ulazak Crne Gore u EU, a ne za ispunjavanje spoljnopolitičkih ambicija albanskih političara sa Kosova i Metohije. Jednostranom odlukom da se glasa u Savjetu Evrope, bez ikakvih konsultacija sa koalicionim partnerima, a posebno bez odluke Vlade, ministar vanjskih poslova, direktno je osporio naše dogovore i koalicioni sporazum, ugrozio dobrosusjedske odnose sa Srbijom i pokušao da skrene Crnu Goru sa EU puta. U krajnjem, očekujem da se Vlada Crne Gore jasno odredi prema ovom glasanju. Najnoviji postupci su suprotni dogovorima i potpisanom koalicionom sporazumu i predstavljaju samo kontinuitet pogrešnih politika koje su vodile ranije vlasti, a koje su poražene na izborima 2020. i 2023. godine“, zaključio je Mandić.

Politika

Pejović: Izvještaj Evropskog parlamenta potvrda uspješnog rada

Generalni sekretar Pokreta Evropa sad i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović saopštio je da je izvještaj Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta još jedna potvrda uspješnog rada Crne Gore na putu ka EU.

„U juče usvojenom Izvještaju o Crnoj Gori, članovi Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta su još jednom istakli da naša država ostaje najnapredniji kandidat za članstvo među zemljama regiona“, rekao je Pejović.

U tom dokumentu Evropski parlament je, kako navodi Pejović, posebno pohvalio značajan napredak u usklađivanju sa pravnim okvirom EU, stabilnu i visoku podršku građana koji prepoznaju koristi članstva u EU i jasnu ambiciju da do 2028. postanemo punopravna članica Unije.

Zatvaranjem tri poglavlja krajem prošle godine, prvi put nakon sedam godina, Vlada predvođena Pokretom Evropa sad! potvrdila je odlučnost i sposobnost da u ambicioznom roku ostvari mjerljive rezultate“, istakao je Pejović.

Ovo priznanje, kako navodi, potkrepljuje naš model vođenja politike usmjeren na jačanje ekonomskog standarda, ubrzanje evropskih integracija i unaprjeđenje vladavine prava.

„Ta tri međusobno isprepletana cilja čine i činiće glavni pravac kretanja Pokreta Evropa sad!“, dodao je Pejović.