Connect with us

Region

Čupić izabran za predsjednika Skupštine Srbije

Foto Tanjug/Amir Hamzagić

Kandidat Studentske liste Aleksandar Čupić izabran je za predsjednika Narodne skupštine Srbije.

Za Čupića je glasalo 140 poslanika, dok je njegov protivkandidat iz opozicione liste “Srbija pobjeđuje” Stojan Radenović dobio podršku 97 poslanika, prenosi N1.

Do predsjedničkih izbora, Čupić će obnašati i dužnost vršioca dužnosti predsjednika Srbije, jer se prethodno Aleksandar Vučić povukao s te pozicije.

Čupić je u obraćanju, nakon što je preuzeo predsjedavanje sjednicom parlamenta, rekao da mu je povjerena čast i ogromna odgovornost.

On je pozvao poslanike da urade sve što je u njihovoj moći da na zakonski način vrate dostojanstvo najvećem zakonodavnom organu, ali i da vode računa o dostojanstvu poslanika i svakoj izgovorenoj riječi, prenosi MINA.

“Građani koji su nas izabrali očekuju od svih nas da u ovom domu vodimo računa o svakoj izgovorenoj riječi, zato dijalog i tolerancija moraju postati obrazac političke kulture svakog od nas”, poručio je Čupić.

U nastvaku sjednice se očekuje izbor potpredsjednika parlamenta, imenovanje generalnog sekretara, izbor članova skupštinskih radnih tijela i stalnih parlamentarnih delegacija u međunarodnim institucijama.

Čupić je docent na Katedri beogradskog Saobraćajnog fakulteta za poštanski saobraćaj i mreže.

U njegovoj biografiji se navodi da je mu je stručna oblast eksploatacija, automatizacija i informatizacija poštanskog saobraćaja, a bavi se i višekriterijumskim odlučivanjem, optimizacijom i primjenom naprednih metoda u poštanskom saobraćaju i logistici.

Autor je i koautor više naučnih radova koji se bave optimizacijom poštanskih sistema, automatizacijom i primjenom višekriterijumskih metoda odlučivanja.

Otac je šestoro djece, a sa suprugom vodi porodično domaćinstvo u Sopotu, gdje se bave organskom proizvodnjom.

Region

Grlić Radman: Hrvatska neće podržati zatvaranje poglavlja Crne Gore sa EU

Foto Vlada Crne Gore

Hrvatska neće pristati na članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, odnosno na zatvaranje otvorenih poglavlja dok se ne riješe vrijednosna pitanja, poručio je ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman.

Govoreći o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, Grlić Radman je tokom Kolone sjećanja u Vukovaru, poručio da Hrvatska neće pristati na zatvaranje otvorenih pregovaračkih poglavlja ukoliko ne budu riješena pitanja koja smatra vrijednosnim.

“Nije stvar u popuštanju ili ne. Mi nećemo pristati na članstvo, odnosno na zatvaranje otvorenih poglavlja dok se ne riješe ta vrijednosna pitanja”,  kazao je Grlić Radman.

Grlić Radman je razgovarao s reporterkom N1 Katarinom Plantak o obilježavanju godišnjice pada tog grada, potrazi za nestalim osobama i očekivanjima od nove vlasti u Srbiji.

“Novembar je najtužniji mjesec u godini, a današnji dan najtužniji u tom mjesecu. U Koloni odajemo počast žrtvama, stradalima, ubijenima i nestalima, ne samo hrvatskim braniteljima već i nasilno odvedenim civilima”, rekao je Grlić Radman.

Istakao je da učesnici Kolone sjećanja nastoje da barem dijelom osjete bol i patnju koju su proživljavali stanovnici Vukovara i podijele te teške trenutke. Naglasio je i da neriješeno pitanje nestalih osoba i dalje predstavlja veliko opterećenje za hrvatsko društvo.

“Teško je, to opterećuje društvo. Još tragamo za nestalima. Očekujemo od nove srpske vlasti više razumijevanja i konkretnu saradnju”,  poručio je ministar.

Govoreći o saradnji sa Srbijom, Grlić Radman naglasio je da Hrvatska ne čeka političke promjene u susjednoj zemlji kako bi nastavila aktivnosti na rasvjetljavanju sudbine nestalih osoba.

“Mi ne čekamo promjene vlasti kako bismo se bavili tim pitanjem. Koristimo i naše aktivnosti u međunarodnoj zajednici, bilo kroz tijela Ujedinjenih nacija za ljudska prava, Savjet Evrope ili Evropsku uniju”,  rekao je.

Podsjetio je da je Srbija država kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji i da je pitanje nestalih povezano i sa pregovaračkim poglavljem 23, koje obuhvata pravosuđe i temeljna prava.

“To je pitanje koje je na dnevnom redu i mora biti riješeno. Sada je na Srbiji i njenim institucijama da nastave da rade i sarađuju kako bismo pronašli nestale osobe, čije porodice još čekaju odgovore”,  poručio je Grlić Radman.

Ministar je naglasio da pronalazak nestalih nije samo politička i društvena obaveza već i dug prema njihovim najbližima.

“Nemamo dug samo prema društvu i zajednici već i prema porodicama koje ih traže – zaključio je Grlić Radman, dodajući da pitanje nestalih „nije otvoreno pitanje, već obaveza“.

Continue Reading

Region

Studentska lista: Zalagaćemo se za rješavanje pitanja dvojnog državljanstva sa Crnom Gorom

shutterstock

Studentska lista objavila je dugo očekivani program koji se tiče unutrašnje i spoljne politike, a u ovom dokumentu su, između ostalog, najavili da će se zalagati za “rješavanje pitanja dvojnog državljanstva sa Crnom Gorom”, zaključivanjem bilateralnog sporazuma ili pronalaženjem “drugog odgovarajućeg pravnog rješenja kojim bi se omogućilo rješavanje pitanja dvojnog državljanstva na obostranu korist”.

Očuvanje vojne neutralnosti, zaštita državnih i nacionalnih interesa, unapređenje položaja Srba u regionu i jačanje međunarodne saradnje neki su od ključnih spoljnopolitičkih prioriteta navedenih u dokumentu “Spoljni poslovi i nacionalni interesi“.

U dokumentu se navodi da će se spoljna politika Srbije voditi u skladu sa Ustavom, uz očuvanje vojne neutralnosti kao strateškog opredjeljenja.

Najavljena je i reforma kadrovske politike u Ministarstvu spoljnih poslova i diplomatsko-konzularnim predstavništvima, kako bi se prekinula praksa partijskog zapošljavanja, nepotizma i imenovanja bez odgovarajućih stručnih kvalifikacija.

“Uz novu bezbjednosnu i reputacionu procjenu, u što kraćem roku preispitaće se diskrecioni prijemi u državljanstvo, izdati pasoši, naročito kod osnovane sumnje na korupciju“, navodi se u dokumentu.

Kada je riječ o Kosovu, ističe se opredjeljenje za njegovo očuvanje u sastavu Srbije, u skladu sa Ustavom i Rezolucijom 1244 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

Najavljeno je protivljenje nezavisnosti Kosova i njegovom članstvu u međunarodnim organizacijama, kao i zalaganje za unapređenje položaja Srba, očuvanje institucija i kulturne i vjerske baštine.

Posebna pažnja posvećena je položaju Srba u Crnoj Gori

“Zalagaćemo se za unapređenje statusa srpskog naroda u Crnoj Gori i ostvarivanje prava zajemčenih ustavnopravnim garancijama koje uređuju zaštitu identiteta i zabranu asimilacije, kao i rješavanje pitanja dvojnog državljanstva, zaključivanjem bilateralnog sporazuma ili pronalaženjem drugog odgovarajućeg pravnog rješenja kojim bi se omogućilo rješavanje pitanja dvojnog državljanstva na obostranu korist“, navodi se u dokumentu.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, najavljeno je očuvanje ustavnog položaja i nadležnosti Republike Srpske, uključujući njeno pravo veta u zajedničkim institucijama i pravo na imovinu.

U dokumentu se ističe i potreba unapređenja položaja srpskog naroda u Hrvatskoj, uz zaštitu nacionalnog, kulturnog i jezičkog identiteta.

U odnosima sa Evropskom unijom najavljeno je produbljivanje strateških partnerstava, kao i napredak u oblastima pravosuđa, osnovnih prava, pravde, slobode i bezbjednosti, sa ciljem sticanja IBAR statusa.

Srbija će, kako se navodi, nastaviti da razvija odnose sa Rusijom, uz zadržavanje stava o neuvođenju sankcija toj državi.

“Republika Srbija će zadržati principijelno stanovište o neuvođenju restriktivnih mjera prema Ruskoj Federaciji“, ističe se u dokumentu.

Istovremeno se naglašava poštovanje teritorijalnog integriteta svih suverenih država, uključujući Ukrajinu, uz zalaganje za okončanje ratnih sukoba i mirno rješavanje sporova.

Najavljeno je i jačanje saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama u oblasti energetike, telekomunikacija, saobraćaja, vještačke inteligencije i odbrane, kao i nastavak strateškog partnerstva sa Kinom.

Među prioritetima su i otvaranje novih tržišta za srpski izvoz, obnavljanje diplomatskog prisustva u Latinskoj Americi, Indiji i Africi, kao i povećanje humanitarne pomoći Palestini.

“Naš narod dobro zna šta znači biti žrtva genocida i etničkog čišćenja, i zato ćemo se protiviti svakom obliku tlačenja slabijih od strane jačih. U skladu sa time, nećemo biti saučesnici u sistematskom pokušaju uništenja palestinskog naroda koji Izrael sprovodi na teritoriji Gaze i intenziviraćemo slanje humanitarne pomoći u Palestinu kako bi se spasili ljudski životi i umanjio broj žrtava”, navedeno je u ovom dokumentu.

Continue Reading

Region

(VIDEO) Srpska pjesma “Oj, Kosovo, Kosovo” odjeknula u Briselu na otvaranju Foruma o proširenju EU

Foto: Shutterstock

Na otvaranju Foruma o proširenju Evropske unije u Briselu izvedena je srpska rodoljubiva pjesma “Oj, Kosovo, Kosovo”, što je izazvalo oštre reakcije predstavnika Prištine.

Oni su zatražili objašnjenje od Evropske komisije i komesarke za proširenje Marte Kos.

Pjesma je izvedena tokom muzičkog programa kojim je u nedjelju uveče otvoren dvodnevni forum “Wider Europe – Stronger Europe”. Nastupili su slovenački sastav “Kopabanda” i Orkestar mladih Zapadnog Balkana, koji okuplja muzičare iz Srbije, Albanije, Severne Makedonije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i sa Kosova.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Portal Zeta (@portalzeta.me)

Izvođenje pjesme izazvalo je nezadovoljstvo među predstavnicima Prištine, koji su ocijenili da je riječ o politički neprihvatljivom sadržaju na događaju posvećenom evropskom proširenju i regionalnoj saradnji.

Među prvima je reagovao Agron Bajrami, glavni pregovarač Prištine u dijalogu sa Beogradom. On je na društvenoj mreži X ocijenio da je izvođenje srpske pjesme neprihvatljivo i zatražio objašnjenje od Evropske komisije.

Bajrami tvrdi da pjesma promoviše političke zahtjeve u vezi sa teritorijom Kosova i da njeno izvođenje nije u skladu sa ciljevima skupa posvećenog proširenju EU, jedinstvu i dobrosusjedskim odnosima. On je zatražio da Evropska komisija i komesarka Marta Kos objasne kako je repertoar odabran i odobren.

Pjesma “Sa Kosova zora sviće”, poznata i po refrenu “Oj, Kosovo, Kosovo”, nije tradicionalna narodna pjesma, kako se često misli. Prema dostupnim podacima, nastala je 1989. godine, povodom obilježavanja 600 godina od Kosovske bitke. Autor je kompozitor Ljubomir Manasijević, a pjesma je tokom godina postala prepoznatljiva u srpskom rodoljubivom muzičkom repertoaru.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto