Slučaj troje maloljetne djece koja su nakon femicida majke smještena u hraniteljsku porodicu na Cetinju otvorio je ozbiljna pitanja o funkcionisanju sistema socijalne zaštite u Crnoj Gori. Iako su nadležne institucije još u februaru 2022. godine dobijale prijave o njihovom mogućem zanemarivanju i zlostavljanju, stručni radnici centara za socijalni rad u Baru i na Cetinju tokom naredne četiri godine nijesu evidentirali okolnosti koje bi ukazivale na ugroženost djece.

Tek u septembru 2026. godine uslijedilo je hapšenje hranitelja, zbog sumnje da su djeca bila izložena zlostavljanju i prinudnom radu. Slučaj je ponovo otvorio pitanje ne samo efikasnosti institucija, već i moralne i profesionalne odgovornosti onih koji su bili zaduženi da štite najranjivije članove društva.

Umjesto jasnog odgovora na pitanje kako su prijave godinama ostajale bez rezultata koji bi doveo do zaštitnih mjera, javnost je tokom skupštinske rasprave čula objašnjenja o sprovedenim procedurama, službenim zabilješkama i nadzorima.

Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić, odgovarajući na poslaničko pitanje poslanice Građanskog pokreta URA Milene Vuković, saopštio je da su nalazi Komisije za vršenje nadzora nad radom centara za socijalni rad za Bar i Ulcinj i za Cetinje pokazali da su socijalni radnici bez odlaganja obilazili hraniteljsku porodicu nakon prijava o zanemarivanju djece.

Prema njegovim riječima, obavljani su individualni razgovori sa hraniteljkom, ali i sa svakim djetetom pojedinačno, bez prisustva hranitelja.

“Sadržaj službenih zabilješki nije ukazivao na ugroženost dobrobiti djece”, rekao je Gutić, dodajući da se ljudi ne mogu osuđivati prije nego što se utvrdi da li se nešto zaista dogodilo.

Poslanica Milena Vuković ocijenila je da je riječ o jednom od najskandaloznijih slučajeva u oblasti socijalne politike, ukazujući na činjenicu da su upozorenja nadležnima dostavljana još 2022. godine.

“Kako je moguće da su djeca ostala bez adekvatne institucionalne zaštite uprkos upozorenjima koja su nadležnim dostavljena još 2022. i ko će snositi odgovornost ako se utvrdi da su institucije propustile da zaštite djecu?”, pitala je Vuković.

Ministar Gutić naveo je da su djeca u hraniteljsku porodicu smještena u januaru 2022. godine i da su socijalni radnici barskog Centra za socijalni rad pratili njihovu adaptaciju i integraciju u novo okruženje.

“Imajući u vidu ozbiljnost situacije i naknadno utvrđene okolnosti zbog kojih su djeca izmještena iz hraniteljske porodice, ministarstvo će posebnu pažnju posvetiti preporukama komisije, uz dalje unapređenje mehanizma praćenja hraniteljskih porodica, procjene rizika i pravovremenog reagovanja na svaku indiciju koja može ukazati na ugrožavanje djeteta. Eventualna odgovornost pojedinaca i institucija biće utvrđena na osnovu činjenica, postupaka i nalaza nadležnih organa, a ne unaprijed”, poručio je Gutić.

Ipak, najava unapređenja mehanizama nadzora ne daje odgovor na pitanje zašto postojeći mehanizmi nijesu doveli do ranijeg otkrivanja mogućeg zlostavljanja, niti da li će neko od odgovornih u institucijama preuzeti makar moralnu odgovornost.

Vuković je ministrov odgovor ocijenila kao neempatičan i birokratski, postavljajući pitanje kako je moguće da su nalazi nadležnih institucija bili pozitivni ako su se istovremeno pojavljivale ozbiljne sumnje u bezbjednost djece.

“Ta djeca su zlostavljana. Očigledno da nešto ne funkcioniše u sistemu socijalne zaštite ako je ovakav slučaj dobijao pozitivne ocjene socijalnih radnika”, ocijenila je Vuković.

Gutić je odgovorio da su djeca sada na sigurnom mjestu, da su izmještena u sklonište i da nijesu pretrpjela posljedice.

Procedura ispoštovana, ali ko preuzima odgovornost?

Slučaj sa Cetinja pokazuje koliko je važno razlikovati formalno sprovođenje procedura od njihove stvarne djelotvornosti. Činjenica da su socijalni radnici obilazili hraniteljsku porodicu i sastavljali službene zabilješke sama po sebi ne dokazuje da je sistem adekvatno procjenjivao rizike kojima su djeca mogla biti izložena.

Posebno zabrinjava to što su prijave postojale gotovo od samog početka njihovog boravka u hraniteljskoj porodici, dok je do hapšenja hranitelja prošlo više od četiri godine.

Upravo zbog toga javnost ima pravo da zna da li su nadzori bili dovoljno temeljni, jesu li upozorenja ozbiljno razmatrana i da li su postojali propusti u radu stručnih službi.

Pored eventualne disciplinske ili krivične odgovornosti, koja se može utvrđivati isključivo u nadležnim postupcima, ostaje i pitanje moralne odgovornosti rukovodilaca institucija zaduženih za zaštitu djece.

Za sada, iz odgovora iznijetih tokom skupštinske rasprave ne proizilazi da će neko preuzeti takvu odgovornost, posebno ne ministar Gutic .

Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić upozorila je u Bojama jutra na TV Vijesti da nasilje nad zdravstvenim radnicima nije izolovan problem, već odraz šireg društvenog obrasca u kojem se nezadovoljstvo često iskaljuje na zaposlenima koji najmanje utiču na funkcionisanje zdravstvenog sistema. Ističe da je zakonska zaštita dala rezultate, ali da su neophodne sistemske promjene, bolja organizacija rada i odgovornost institucija.

Nedavni fizički napad na doktoricu Zavoda za hitnu medicinsku pomoć tokom transporta pacijenta ponovo je otvorio pitanje bezbjednosti zdravstvenih radnika u Crnoj Gori. Govoreći o ovom problemu, Popović Samardžić ocijenila je da su nezadovoljstvo građana i brojni problemi zdravstvenog sistema često okidač za agresiju, ali da nasilje nikako ne može biti opravdano.

„Mi smo jedno društvo koje prilično njeguje taj neki oblik ponašanja – agresiju, nasilje i rješavanje problema na taj način“, kazala je Popović Samardžić.

Popović Samardžić je ukazala i na, kako je navela, primjer nasilja nad zdravstvenim radnicima koje dolazi iz samih institucija. Ona je iznijela tvrdnje da je Kenan Kurtagić, vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za kontrolu kvaliteta i nadzor zdravstvene zaštite u Ministarstvu zdravlja, prošle sedmice u jednoj zdravstvenoj ustanovi vrijeđao i verbalno maltretirao zaposlene.

Prema njenim riječima, Kurtagić je imao zakazan tretman na fizikalnoj medicini, ali se nije pojavio u predviđenom terminu, već je došao kasnije, nakon čega je, kako tvrdi, zdravstveno osoblje izložio uvredama, prijetnjama i ozbiljnom psihičkom pritisku.

„Nasilje nije prisutno u našim zdravstvenim ustanovama samo sa strane nezadovoljnog pacijenta. Zdravstveni radnici trpe ozbiljno nasilje i od strane ljudi koji su u institucijama“, kazala je Popović Samardžić.

Ona je navela da je slučaj prijavljen nadležnim institucijama i pozvala ministra zdravlja Vojislava Šimuna da se oglasi i saopšti kako je Ministarstvo reagovalo. Kako je istakla, prošlo je sedam dana, a njoj, prema njenim saznanjima, još nije poznato da li je bilo konkretne reakcije.

Kao jedan od problema izdvojila je i najavljenu praksu prema kojoj zdravstveni radnici moraju pribaviti saglasnost Ministarstva zdravlja prije gostovanja u medijima.

Ocijenila je da takva ograničenja predstavljaju vid cenzure i otežavaju pravovremeno informisanje javnosti o problemima u zdravstvu.

„To je jedno uvođenje cenzure“, zaključila je Popović Samardžić.

Izvor: Vijesti

Ministarstvo zdravlja je saopštilo da pokreće kampanju usmjerenu na provjeru i ažuriranje podataka o pacijentima koji su registrovani u zdravstvenom sistemu, sa posebnim fokusom na tačnost i ažurnost kontakt telefona, kako bi se unaprijedila komunikacija između izabranih doktora i građana.

U okviru kampanje pozivaju sve građane da prilikom posjete svom izabranom doktoru provjere tačnost svojih ličnih i kontakt podataka da bi se, ukoliko je potrebno, izvršilo njihovo ažuriranje.

“Posebno je važno da broj telefona evidentiran u zdravstvenom kartonu bude ispravan i aktivan, kako bi zdravstveni radnici mogli pravovremeno stupiti u kontakt sa pacijentima. Tačni podaci predstavljaju važan preduslov za efikasno funkcionisanje zdravstvenog sistema, posebno u dijelu organizacije i sprovođenja preventivnih pregleda i nacionalnih skrining programa. Pravovremena komunikacija omogućava da pozivi za preventivne preglede i skrining budu dostupni građanima, čime se doprinosi većem odzivu, ranom otkrivanju bolesti i očuvanju zdravlja stanovništva”,  kazali su u saopštenju.

Cilj kampanje je, kako ističu, da se kroz zajedničko djelovanje zdravstvenih ustanova i građana obezbijedi pouzdana baza kontakt podataka, unaprijedi dostupnost zdravstvenih usluga i dodatno osnaži preventivna zdravstvena zaštita.

“Ministarstvo zdravlja poziva građane da odgovornim odnosom prema sopstvenim zdravstvenim podacima daju doprinos uspjehu ove aktivnosti, kao važan korak ka pravovremenoj zdravstvenoj zaštiti. Stoga upućujemo apel svim građanima da provjere svoj broj telefona kod izabranog doktora i budu dostupni za poziv, koji može biti važan za vaše zdravlje”, zaključuje se.