Dizel se posljednjih dana u Albaniji prodaje po cijeni od oko 2,20 eura po litru, što je nivo zabilježen tokom energetske krize izazvane tenzijama na Bliskom istoku.

Nakon ukidanja Odbora za transparentnost 19. juna, cijena dizela iznosila je oko 1,88 eura po litru. Međutim, pojačane tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Irana ponovo su uzdrmale svjetska tržišta, što je dovelo do novog rasta cijena nafte. To se odrazilo i na Albaniju – cijena dizela je 20. jula porasla na oko 2,09 eura po litru, a zatim na 2,20 eura.

Ovaj rast prati i kretanja na mediteranskoj berzi Platts, na koju se Albanija oslanja pri formiranju cijena. Dana 14. jula dizel je uvezen po cijeni od 1.206 dolara po toni, dok je 21. jula carinjen po 1.274 dolara po toni. Istovremeno, nafta Brent dostigla je cijenu od 94 dolara po barelu, nastavljajući uzlazni trend.

U takvoj situaciji, Udruženje međugradskih prevoznika saopštilo je za Top Channel da će državnim institucijama uputiti zahtjev za subvencionisanje goriva. Tokom prethodne krize Vlada je gradskim i međugradskim prevoznicima subvencionisala gorivo sa oko 0,53 eura po litru. Ostaje da se vidi da li će slične mjere ponovo biti uvedene ukoliko cijene nastave da rastu.

Poskupljenje goriva prisutno je i u regionu. Srbija je ponovo uvela mjere podrške, uključujući ograničenje maksimalnih cijena goriva nakon što su one dostigle 1,87 eura po litru. Crna Gora je privremeno smanjila akcize na gorivo, pa se dizel prodaje po 1,65 eura po litru, umjesto očekivanih 1,81 euro.

Albanija i dalje ima najvišu cijenu dizela u regionu, što operateri pripisuju velikom poreskom opterećenju – oko polovine maloprodajne cijene čine porezi. Najveći pojedinačni namet je porez na saobraćaj, koji iznosi oko 0,29 eura po litru.

Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske saopštilo je da preostaje tek nekoliko mjeseci do kraja 2026. i stoga pozivaju crnogorsku stranu na konstruktivan dijalog i ubrzavanje rada na otvorenim pitanjima.

“Naša očekivanja su jasna: rješavanje pitanja obeštećenja logoraša, nastavak rada na pronalasku 14 nestalih iz Domovinskog rata, procesuiranje ratnih zločina, rješavanje imovinskopravnih pitanja hrvatskih porodica koje su u Crnoj Gori ostale bez imovine, a čiji su sudski procesi u zastoju, očuvanje spomen-ploče na bivšem logoru Morinj i nužnost promjene imena bazena u Kotoru, nastavak razgovora o granici na moru, te povrat školskog broda Jadran”, navodi se u objavi na mreži X. .

Hrvatska naglašava da je načelo dobrosusjedskih odnosa jedan od ključnih političkih kriterijuma u procesu proširenja EU, koji je  naveden i u Pregovaračkom okviru Crne Gore i drugih država kandidatkinja.

“EU je vrlo jasna u svojim porukama kako ne može i ne želi uvoziti bilateralne sporove i stoga se otvorena pitanja moraju hitno riješiti, kako ona ne bi opterećivala bilateralne odnose kao niti pristupni proces”, kazali su iz MVP Hrvatske. .

Kažu da je, u nastojanju pronalaženja puta za pomak u odnosima i rješavanju otvorenih pitanja, Hrvatska krajem 2024. ponovila poziv Crnoj Gori na dijalog radi rješavanja otvorenih pitanja koja se moraju okončati kako ne bi opterećivala ključnu, završnu fazu pristupnog procesa.

“Hrvatska je tokom cijelog procesa pokazivala stratešku strpljivost i razumijevanje, no sada je vrijeme za odlučne korake crnogorske Vlade. Preostaje tek nekoliko mjeseci do kraja 2026. i stoga ponovno pozivamo crnogorsku stranu na konstruktivan dijalog i ubrzavanje rada na otvorenim pitanjima”, navodi se u objavi.

Italijanska Finansijska policija saopštila je da je u luci Vado Ligure zaplijenila više od 770 kilograma kokaina izuzetno visokog stepena čistoće, pronađenog u 650 paketa.

Izvor: Insaajder.net