Zeta

Dragan Popović: Uvoz i prekomjerna proizvodnja najveći su problemi zetskih proizvođača lubenice

privatna arhiva

Iako se proizvodnjom lubenice u Zeti bavi već više od 25 godina, Dragan Popović iz Mojanovića kaže da su uslovi rada danas neuporedivo bolji nego u vrijeme kada je počinjao. Napredak tehnologije, sistemi za navodnjavanje olakšali su proizvodnju, ali su se pojavili novi izazovi, prije svega oni koji se odnose na plasman proizvoda.

„Na samom početku mog bavljenja poljoprivredom, pa dugo godina kasnije, otežano je bilo baviti se poljoprivredom. Konkretno, nijeste imali uslove kao danas. Nedostatak sistema za navodnjavanje, folije koja štiti od korova zasad. Navodnjavanje se, u odnosu na danas, vršilo putem kanala, što je znalo da iziskuje velike dodatne napore i trošak vremena koje je bilo potrebno za praćenje i nadgledanje. Takođe, danas imate i hibridne vrste usjeva koji daju poprilično veći rod od onih običnih. Uz to, dostupan je ogroman izbor hibridnog smjena lubenice. Koliko je teže bilo saditi u nekom periodu kada sam ja počinjao da se bavim ovim poslom, govori podatak da je rijetko ko u Zeti sadio lubenicu na više od jednog hekara površine, dok danas ima veliki broj proizvođača koji lubenicu sada na mnogo većoj površini zbog raznih povlastica i poboljšanih uslova“, kazao je Popović za Portal Zeta.

Osim lubenice, godinama je uzgajao i papriku i paradajz, ali je od tih kultura odustao zbog sve manje isplativosti.

„Dugo godina sam uporedo s lubenicama uzgajao paprike i paradajz. To nije slučaj posljednjih 6 ili 7 godina. Kada je počela plastenička proizvodnja paprika više nije mogla da joj po cijeni parira ona s otvorenog, kakvu saam ja sadio, pa je i samim tim zarada u odnosu na trud i rad bila minimalna. Paradajz je veoma zahtjevna kultura, koja traži i ozbiljnu radnu snagu, zalaganje, preparate, što nijesam mogao da ispratim posljednjih godina njegovog uzgajanja, posebno zbog nedostatka radne snage. Sada dominantno sadim lubenice“, istakao je on.

Govoreći o ovogodišnjoj sezoni, Popović kaže da je zadovoljan i kvalitetom i prinosima.

„Izuzetno sam zadovoljan prionosom i kvalitetom ove godine. Mogu to da kažem i za godine prije ove, ali ovogodišnji vremenski uslovi su bili izuzetni. Prije svega mislim na prijatnije temperature u ovom dijelu godine nego što je to bio slučaj prošlih godina. Takođe, nije bilo dužih kišnih intervala, što je takođe velika prednost. Lubenice sam ove godine sadio u tri vremenske etape. Najraniji rod je pristigao 17. juna, a sav poizvod je distribuiran na domaćem tržištu. Godinama u nazad sarađujem sa domaćim preprodavcima, s kojima imam izuzetan odnos. Tu se radi o brojci od oko nekih 70 tona lubenica“, rekao je Popović.

Ipak, smatra da najveći izazov predstavlja neuređeno tržište, zbog čega proizvođači često ostaju bez adekvatne zarade.

„To je strateški problem u čije rješavanje mora aktivno da se uključi država, odnosno resorno ministarstvo. Smatram da bi trebalo regulisati koliko se lubenice sadi u odnosu na potrebe tržišta i njegovu otkupnu moć. Neosporno je da veliki uvoz guši domaće proizvođače i tom pitanju treba ozbiljno pristupiti zajedno sa poljoprivrednicima. Poljoprivreda je oduvijek bila osnov egzistencije u Zeti i zato zaslužuje mnogo veću pažnju“, naglasio je on.

Kada je riječ o trgovačkim lancima i konkurenciji iz uvoza, Popović kaže da lično nema problema sa plasmanom svoje robe, ali upozorava da situacija nije ista kod svih proizvođača.

„Kvalitet moje lubenice je godinama prepoznat i zahvaljujući dobroj saradnji sa domaćim preprodavcima nemam problema sa prodajom. Međutim, ono što čujem od drugih proizvođača jeste da veliki uvoz, ali i ogromna količina zasađene lubenice u kratkom vremenu preplavi tržište. Kada nema dovoljno potražnje, cijena drastično pada, a prodaja staje. Žao mi je zbog toga jer znam koliko truda i rada svaki proizvođač uloži da bi svoj proizvod iznio na tržište“, kazao je Popović.

Uprkos rastu troškova proizvodnje, smatra da se poljoprivreda i dalje može isplatiti, ali uz mnogo rada i rizika.

„Poslije toliko godina iskustva mogu da kažem da je proizvodnja lubenice isplativa. Veoma je teška i zahtjevna, ali se na kraju isplati. Značajno pomažu subvencije Ministarstva poljoprivrede koje ublažavaju dio troškova. Naravno da prostora za veću podršku ima, posebno zbog rasta cijena goriva, đubriva i zaštitnih sredstava. Ovo je posao u kojem jedna vremenska nepogoda može da uništi sav trud, ali vjerujem da se rad na kraju ipak isplati“, rekao je on.

Za kraj poručuje da proizvođači očekuju konkretnije mjere koje bi im omogućile sigurniji plasman proizvoda.

„Sigurno da bi trebala da se koriguje količina uvoza, ali i da se reguliše količina zasađene lubenice kako bi tržište fleksibilno. Subvencije su glavna pomoć koju očekuju poljoprivrednici, kao i njihovo povećanje u odnosu na povećanje cijena preparata i ostalih potreba za proizvodnju“, zaključio je Popović.

Sledeće

Vatrogasni dom u Zeti bliže Zelenici nego Golubovcima

Ne propustite

Zaprašivanje komaraca u srijedu i četvrtak u svim naseljima Zete

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Zeta

Roditelji đaka iz Zeta najavljuju proteste ukoliko se ne riješi problem prevoza

Arhiva

Roditelji srednjoškolaca iz više zetskih naselja 1. oktobar postavili su kao krajnji rok do kojeg očekuju uvođenje direktne i adekvatne autobuske linije Zeta – Podgorica.

Nakon peticije,sa preko 1.000 potpisa, brojnih obraćanja nadležnim institucijama i urgencija Ministarstvu saobraćaja, poručuju da više ne žele obećanja i načelnu podršku, već konkretan odgovor kada će njihova djeca dobiti bezbjedan i organizovan prevoz. Ukoliko do 1. oktobra direktni autobusi ne počnu saobraćati, ne isključuju mogućnost organizovanja protesta, ističući da su godinu dana čekali rješenje i da djeca zimu sa ovako organizovanim prevozom ne smiju da čekaju.

Gordana Popović iz Balabana, kaže za da očekuju da se do 1. oktobra uvedu direktne linije.

“To je dovoljno vremena da pokrenu izmjenu zakona i da glasaju. Sve što je njima u interesu izglasaju u kratkom roku, čak i putem telefona, tako da mogu i nama građanima, koji su ih doveli na te pozicije, da izađu u susret. Dopise na više adresa poslala sam 8. septembra. Od svih njih odgovorilo je Ministarstvo prosvjete koji kažu da sa tim problemom nemaju ništa, osim što mogu subvencionisati mjesečne karte. Iz Puteva su dogovorili da će raditi onako kako im se naloži i to je logično, to razumijemo. Opština Zeta je poslala apel i na tome se stalo. Od svih ostalih nijesmo dobili odgovor. Očekivali smo da će nam prvo odgovor stići iz Ministarstva saobraćaja, pa da će nas možda i na razgovor pozvati, ali ništa od toga se nije desilo. Zato sam im danas poslala urgenciju jer nama je ovo urgentna situacija. Obratila sam se i Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore, jer smatramo da su prava djece ugrožena”, kaže Popović.

Njoj je neshvatljivo kako se zakon selektivno primjenjuje, pa autobusi mogu da voze za Botun, a za ostala naselja ne.

“Ministarka prosvjete je obilazila Botun i rješava probleme djece tog mjesta, a za našu djecu nije nadležna. Botun je isto dio Zete. Svi su se skoncentrisali na Botun i svi znamo zbog čega je to tako, ali ima djece i mimo Botuna. Zašto da djeca iz Botuna imaju direktnu liniju, a naša da presijedaju i putuju satima?Pozivaju se na zakon, pa zar on nije za sve isti. Što se taj zakon ne promijeni, jer on treba da služi građanima. Do 1. oktobra čekamo da autobus krene. U slučaju da se to ne desi mi ćemo dogovoriti dalje korake, ali ne isključujemo mogućnost organizovanja protesta”, kaže Popović.

Nakon prikupljenog velikog broja potpisa, obraćanja na više adresa institucija, zadovoljna sam što je problem prepoznat i zahtjev uvažen, ali sam nezadovoljna jer konkretnog odgovora nema, kaže Ivana Mijović sa Trešnjice. Ona kaže da je krajnji rok za uvođenje direktne linije 1. oktobar.

“Ne tražimo da nam se govori „biće riješeno“, nego konkretno da nam kažu kada kreću autobusi. Naš krajnji rok je da krenu do 1. oktobra. Ovo je naš zahtjev od kojeg odustati nećemo, a oni sad neka se izjasne konkretno. Očekivali smo odgovor od Ministarstva saobraćaja, a trebala bi i naša Opština sa nama da zastupa ovu priču, a ne da upućuje apel. Treba konkretno i zajednički da se borimo. Nećemo obećanja, nego konkretne poteze. Imaju 15 dana da to završe. Smatramo da im je to dovoljno, ukoliko žele. mi vremena za čekanje nemamo. nama ne treba priča mi ćemo promijeniti zakon u najskorijem vremenu, mi tražimo da prevoz krene od 1. okobra. Kada dobijemo konkretne odgovore mi ćemo odlučiti šta dalje. Ne isključujemo mogućnost protesta”, kaže Mijović.

Izvor: Dan

Zeta

Koliko će koštati legalizacija u Zeti?

Opština Zeta pripremila je Nacrt odluke o naknadi za urbanu sanaciju, kojim su definisane cijene, zone, popusti i način plaćanja za vlasnike bespravnih objekata koji uđu u postupak legalizacije. Prema dokumentu, teritorija opštine podijeljena je u tri zone, a osnovna naknada kreće se od nula do 60 eura po kvadratnom metru neto površine objekta.

Najviša naknada predviđena je za prvu zonu i iznosi 60 eura po kvadratu, dok će u drugoj zoni iznositi 45 eura po kvadratu. Za treću zonu naknada je 0 eura, što znači da vlasnici objekata koji pripadaju toj zoni, prema predloženom modelu, neće imati ovu naknadu za urbanu sanaciju.

Prva zona obuhvata područja definisana nizom planskih dokumenata, među kojima su DUP „Golubovci centar“, izmjene i dopune DUP-a „Mahala“, DUP „Golubovci – dio zone 1.4“, DUP „Balijače – Mojanovići – dio A“, UP „Srednja škola Golubovci“, UP „Sportski tereni Mojanovići“, DUP „Industrijska zona A“, LSL „Aerodrom“ i druga područja navedena u Nacrtu. Druga zona obuhvata ostalo građevinsko zemljište u granicama GUR-a Golubovci i KO Golubovci, osim prostora iz prve zone, kao i koridore magistralnih puteva van zahvata GUR-a Golubovci u širini od 100 metara od osovine puta sa obje strane.

Treća zona obuhvata sva ostala naselja i zemljište na teritoriji opštine Zeta, u skladu sa namjenom površina definisanom planskim dokumentom, a Nacrt posebno navodi da su njome obuhvaćena i plavna područja.

Nacrt predviđa i značajna umanjenja. Za objekte osnovnog stanovanja naknada se umanjuje za 50 odsto, dok je umanjenje od čak 90 odsto predviđeno za određene kategorije građana, među kojima su samohrani roditelji i staratelji, osobe sa invaliditetom, mladi koji su bili djeca bez roditeljskog staranja, porodice sa djecom sa smetnjama u razvoju, kao i pripadnici romske i egipćanske populacije.

To bi, primjera radi, značilo da osnovna naknada za kuću od 100 kvadrata u prvoj zoni iznosi 6.000 eura, ali bi za objekat osnovnog stanovanja, uz predviđeno umanjenje od 50 odsto, iznosila 3.000 eura. U drugoj zoni osnovni obračun za isti objekat bio bi 4.500 eura, odnosno 2.250 eura uz umanjenje za osnovno stanovanje.

Vlasnici će moći da biraju između jednokratnog plaćanja i plaćanja na rate. Nacrtom je za objekte osnovnog stanovanja predviđeno najviše 360 mjesečnih rata, odnosno period do 30 godina, dok se za ostale objekte naknada može platiti u najviše 120 rata. Za hotele, turistička naselja sa četiri ili pet zvjezdica i turističke rizorte predviđeno je najviše 60 rata.

Za jednokratno plaćanje predviđeno je umanjenje od 20 odsto, ali Nacrt izričito propisuje da se različita umanjenja ne mogu sabirati. To znači da vlasnik ne može istovremeno koristiti, na primjer, popust od 50 odsto za osnovno stanovanje i dodatnih 20 odsto zbog jednokratnog plaćanja, već umanjenje može ostvariti samo po jednom osnovu.

Poseban režim predviđen je za hotel ili turističko naselje sa četiri ili pet zvjezdica, kao i turistički rizort, za koje naknada iznosi čak 500 eura po kvadratnom metru izgrađenog prostora.

Da bi vlasnik plaćao naknadu, između ostalog, mora biti pokrenut postupak legalizacije, riješeni imovinsko-pravni odnosi na objektu i zemljištu, objekat mora biti evidentiran na odgovarajućem satelitskom i aerofotogrametrijskom snimku, a ne smije biti izgrađen na prostoru koji je planskim dokumentom namijenjen za infrastrukturu ili druge objekte od opšteg interesa. Naknada se obračunava prema neto površini utvrđenoj elaboratom premjera izvedenog stanja.

Zeta

ZetaCast: Braća Šuković o humoru i pričama iza Mladena i Labuda

Gosti desete epizode podkasta ZetaCast su Igor i Aleksandar Šuković, publici poznati kao Braća Šuković. U razgovoru za ZetaCast govorili su o svojim počecima u medijima i komediji, zajedničkom radu i odnosu dvojice braće na sceni i van nje, ali i o tome kako svakodnevne životne situacije, crnogorski mentalitet i ljudi koji ih okružuju postaju inspiracija za njihov humor.

Poseban dio razgovora posvećen je likovima Mladena i Labuda, koji su u posljednje vrijeme privukli veliku pažnju publike kroz kratke Reels forme na društvenim mrežama. Braća Šuković u ZetaCastu otkrivaju kako su nastali ovi likovi, koga predstavljaju, gdje pronalaze inspiraciju za njihove karaktere i koliko se iza humorističnih situacija zapravo kriju događaji iz svakodnevnog života.

U desetoj epizodi ZetaCasta govorili su i o Zeti, svom rodnom kraju, odrastanju i zetskom mentalitetu, kao i o tome koliko je sredina iz koje dolaze uticala na njihov humor i stvaralaštvo.