Ekonomija

Ustavni sud ukinuo neradnu nedelju

Portparol Ustavnog suda Danilo Ajković saopštio je da je po pitanju ustavnosti odluke o neradnoj nedjelji u trgovinama odlučeno da je odluka neustavna. Kako je objasnio, ovakva odluka je povrijedila ustavne principe jednakosti svih pred zakonom.

Ustavni sud je na današnjoj sjednici ukinuo odredbu 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini kojom je uvedena neradna nedjelja u trgovini kao neustavnu, jer se njome krši sloboda preduzetništva i princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika omogućeno da radi nedjeljom i tokom praznika, a drugoj zabranjeno.

“Sud je ocijenio da se navedenom odredbom krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno. Ustavom su precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda preduzetništva (radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore) i zakonodavac ne može samostalno da propisuje nova ograničenja van tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu”, napomenuli su u obrazloženju odluke.

Pojašnjavaju da time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika (apoteke, poslastičarnice, pekare, kiosci za štampu, suvenirnice, cvjećare, prodavnice za pogrebnu opremu, za zaštitu bilja, benzinske stanice, pijace, itd) dozvolio da radi, a drugoj ne, jednu grupu privrednika je doveo u neravnopravan položaj u odnosu na drugu.

“Ovakva zabrana nema objektivno i razumno opravdanje, s aspekta ustavne obaveze države da svim preduzetnicima obezbijedi jednak položaj na tržištu. Dodatno, zabranom rada nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika samo pojedinim trgovcima došlo je do ograničenja ljudskih prava i sloboda i povrede ustavnog principa saglasnosti pravnih propisa. Ograničenje ljudskih prava i sloboda mora se kretati u granicama Ustava i mora da služi legitimnom cilju u javnom interesu, kao i da postoji odnos proporcionalnosti između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želi utvrditi”, navode u odluci.

Sud je u ustavnosudskom postupku utvrdio da u postupku donošenja ukinute odredbe nije naveden cilj za njeno donošenje, odnosno zbog čega se smatra potrebnim i opravdanim da se zabranjuje rad trgovinama na veliko i malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, kao i izuzetke od te zabrane.

“Ustavni sud ne utiče na pravo zakonodavca da na drugačiji način uredi obavljanje trgovine na veliko i malo nedjeljom, ali uz uvažavanje odgovarajućih osnovnih ustavnih vrijednosti, odnosno zaštićenih ustavnih dobara, na koje je Ustavni sud ukazao u ovoj odluci. Zabrana rada trgovinama nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika ostaje na snazi do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore, o čemu će Sud blagovremeno obavijestiti javnost”, zaključili su obrazloženju odluke.

Ajković je kazao da je odluka donijeta jednoglasno, te da ne postoji jasan rok kada će biti objavljena u Službenom listu.

Unija poslodavaca Crne Gore podnijela je Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je propisano da se trgovina na veliko i na malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, osim malog broja izuzetaka. Taj zakon je usvojen u julu 2019, a ovaj član, kako je određeno, stupio je na snagu 15. oktobra te godine.

Sledeće

Crna Gora jedina u regionu sa padom cijena struje u protekloj deceniji

Ne propustite

Od ponedjeljka moguća nestašica goriva u Crnoj Gori

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Ekonomija

Godišnjica EPCG: Od prvog svjetla do novih megavata

Elektroprivreda Crne Gore danas obilježava 116 godina od trenutka kada je električna energija prvi put osvijetlila Crnu Goru, više od jednog vijeka tradicije sa novim razvojnim ciklusom crnogorske energetike.

“Na današnji dan 1910. godine, puštanjem u rad prve električne centrale na Cetinju, Crna Gora je zakoračila u novo tehnološko doba. Bio je to trenutak mnogo veći od paljenja prvih sijalica -početak preobražaja društva koje je energiju, tehnologiju i infrastrukturu postavilo u temelje modernog razvoja”, saopšteno je iz te kompanije.

Kako su naveli, od tog prvog svjetla na Cetinju do današnjeg elektroenergetskog sistema proteklo je 116 godina izgradnje elektrana, mreže, znanja i institucija. Mijenjali su se tehnologija, tržište i generacije, ali je uloga EPCG ostala ista: da bude jedan od oslonaca razvoja države i garant njene energetske sigurnosti.

“EPCG ovaj jubilej dočekuje u jednom od najintenzivnijih investicionih ciklusa u svojoj istoriji, sa jasnim strateškim pravcem: više domaće proizvodnje, manje zavisnosti od uvoza, modernizacija postojećih kapaciteta i ubrzana izgradnja novih izvora energije”, dodaju u saopštenju.

Kompanija je pokrenula solarne programe koji su obuhvatili hiljade korisnika, dok je vjetroelektrana Gvozd izgrađena i pred početkom je komercijalnog rada. Priprema se i naredna generacija projekata – nove vjetroelektrane i solarne elektrane, modernizacija hidroelektrana, ugradnja novog agregata u HE „Perućica“, razvoj sistema za skladištenje energije i nova strateška partnerstva.

“Energetska tranzicija za EPCG nije samo evropska obaveza niti pitanje jednog poslovnog ciklusa, već razvojna šansa Crne Gore. Zato se paralelno sa izgradnjom novih obnovljivih izvora modernizuju i postojeći proizvodni kapaciteti, uključujući ekološku rekonstrukciju TE „Pljevlja“”, navode iz EPCG.

Kako se ističe, iza svakog megavata stoje ljudi – zaposleni koji svakodnevno održavaju sistem u pogonu i građani uz koje EPCG 116 godina raste, gradeći povjerenje kroz generacije.

“Ova godišnjica zato nije samo obilježavanje tehnološkog napretka, već i zahvalnost svima koji su dio ove zajedničke priče o energiji koja povezuje Crnu Goru” poručuju.

Iz EPCG ističu da je generacija koja je 1910. godine pokrenula prvu centralu otvorila Crnoj Gori vrata električnog doba.

“Generacija koja danas upravlja energetskim sistemom ima odgovornost da otvori vrata novog doba obnovljivih izvora, skladištenja energije i veće energetske nezavisnosti”, zaključuje se.

Ekonomija

Vlada umanjila akcizu na dizel gorivo i ublažila rast cijene

Cijene goriva od ponoći se mijenjaju. Dizel će biti skuplji za šest centi, a benzin za sedam. Vlada Crne Gore večeras je odredila mjeru privremenog smanjenja akciza na dizel kako bi korigovala i ograničila rast maloprodajnih cijena goriva na pumpama, saopšteno je za RTCG nezvanično.

Od ponoći važe sljedeće maksimalne maloprodajne cijene naftnih derivata:

EUROSUPER 98 1,80 eur + 0,07
EUROSUPER 95 1,76 eur + 0,07
EURODIZEL 1,88 eur + 0,06
LOŽ ULJE 1,80 eur + 0,10

Kako su naveli u Ministartsvu energetike navedene cijene naftnih derivata važiće u periodu od 18. do 24. avgusta 2026. godine.

“Obračun je urađen na osnovu Odluke o umanjenju iznosa akcize za promet gasnih ulja, Službeni list Crne Gore, broj 122/26, kao i Uredbe o načinu obračuna maksimalnih maloprodajnih cijena određenih vrsta naftnih derivata, koja je stupila na snagu 24. marta 2026. godine”, navode u saopštenju.

Naredni obračun biće obavljen 24. avgusta 2026. godine, dok će eventualno izmijenjene cijene važiti
od 25. avgusta 2026. godine.

Ekonomija

Zečević: Aerodromi da ostanu u državnom vlasništvu i da se modernizuju

Ministar saobraćaja Radoš Zečević smatra da bi Aerodromi trebalo da ostanu u državnom vlasništvu i da se modernizuju pod rukovodstvom dobrog domaćeg menadžmenta. Ne spori da bi rekonstrukcije puteva trebalo planirati tako da ne remete turističku sezonu ali poziva sve na strpljenje i razumijevanje. Zbog terena i vremenskih prilika kaže da nije moguće uvijek radove izvoditi mimo sezone, baš kao u slučaju rekonstrukcije mosta na Đurđevića Tari.

Nakon što je Vlada krajem jula uputila Skupštini prijedlog da poništi odluku o davanju Aerodroma pod koncesiju, ministar saobraćaja Radoš Zečević nema informaciju kada bi o tome mogli da raspravljaju poslanici. Ipak, kada je u pitanju budućnost vazdušnih luka, Zečević kaže, da zbog skorog preuzimanja funkcije nije uspio da se detaljno upozna sa svim argumentima za i protiv, pa za sada o tome ima samo lični stav.

“Mislim da je to zlatna koka jedne države, da bi u principu trebalo investirati i napraviti komfor za sve putnike koji slijeću i polijeću sa aerodroma Podgorice, podići nivo sa milion, čini mi se, i stotina hiljada na desetak miliona, koliko se i koncesionar bio obavezao u roku od pet godina, i tako dalje. Ja lično mislim da sve može da organizuje dobar menadžment, domaća pamet, što se kaže”, rekao je Zečević.

Komenatrišući to što svake sezone turiste dočekujemo sa radovima na više putnih pravaca Zečević smatra da nije dobra poruka ali poziva sve na strpljenje. Objašnjava da se najnoviji slučaj obustave saobraćaja zbog rekonstrukcije mosta na Đurđevića Tari nije mogao odgoditi kao što su tražili turistički privrednici zbog specifičnosti radova i temperatura na tom području.

“Moramo, nažalost, da trpimo nekad, radi opšteg boljitka. Eto, ja zaista samo želim, apelujem, da izvođači radova to što su dogovorili i argumente koje su nam ovdje plasirali, vjerujem da su tačni, da to što su obećali i ispune, tako da bar imamo čistu situaciju za sljedeću sezonu”, kazao je ministar.

A, u sezoni 2029. na pruzi će biti tri nova voza čime će se, kako su ranije dogovorili Zečevićevi prethodnici, osavremeniti dosadašnji dotrajali vozni park. Očekuje se modernizacija cijele pruge i potpuna rekonstrukcija od Bara do Podgorice, a ministar nije zadovoljan dosadašnjom dinamikom realizacije tih planova.

“Nedopustivo je da su odobrena sredstva od raznih evropskih institucija, banaka, fondova, i tako dalje, a da se tapka u mjestu nekoliko godina zbog, ne znam, neke struke domaće koja, recimo, ne izvršava na vrijeme preuzete obaveze. E sad, znači, ja sam tu, želim dinamiku, da dam dinamiku, novu dinamiku, svim tim poslovima, i zaista mogu slobodno da obećam, sad pitanje je mjeseca, kad će tenderi izaći na vidjelo”, kazao je on.

Na početku mandata Zečević se suočio sa štrajkom upozorenja radnika Željezničkog prevoza. Ne spori da će radnici imati podršku Ministarstva ali poručuje da probleme moraju rješavati u okviru firme s Bordom direktora. Insistiraće kaže na kolektivnom ugovoru na nivou željeznice, kako bi se ujednačili koeficijenti za ista zanimanja u sva četiri željeznička preduzeća.