Zeta

Sjednica SO Zeta: Demokrate predale set amandmana

Arhiva

Skupština Opštine Zeta danas je započela 25. sjednicu na kojoj odbornici raspravljaju o Predlogu odluke o zabrani realizacije projekta izgradnje Sistema za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu, čiji je predlagač predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović.

Sjednici prisustvuje 20 odbornika, čime je obezbijeđen kvorum za punovažno odlučivanje. Odsustvo su najavili Aleksandra Petričević i Klub odbornika DPS-a, dok je odbornik Marko Vučković najavio kašnjenje. Predloga za izmjenu dnevnog reda nije bilo, a dnevni red je usvojen sa 17 glasova za i tri uzdržana.

Tokom sjednice odbornik Demokrata Luka Krstović predao je set amandmana na predloženu odluku, pozivajući se na poslovničke odredbe i rezultate referenduma održanog u Zeti. Obrazlažući amandmane, Krstović je naveo da se prvi amandman odnosi na brisanje člana 2 predložene odluke, za koji je kazao da je u suprotnosti sa aktima veće pravne snage.

Drugim amandmanom, kako je pojasnio, predlaže se da Skupština Opštine Zeta obaveže predsjednika Opštine da inicira razgovore na svim nivoima vlasti radi ispunjenja slobodno izražene volje građana iskazane na referendumu, dok se trećim amandmanom predviđa obaveza upućivanja zahtjeva Vladi Crne Gore za garanciju da postrojenje za spaljivanje otpadnog mulja neće biti stavljeno u funkciju.

Krstović je naveo i da su radovi na izgradnji započeti i na dijelu teritorije Opštine Zeta, odnosno u katastarskoj opštini Botun, te da se predloženim amandmanima nastoji spriječiti stavljanje u funkciju spalionice, koju je ocijenio kao najopasniji dio planiranog kompleksa. Prema njegovim riječima, amandmanima se predviđa i da se otpadni mulj neće spaljivati u Zeti niti u njenoj blizini.

Četvrtim amandmanom, kako je kazao, Skupština bi obavezala predsjednika Opštine da inicira razgovore o nastavku postupka razgraničenja i podjele imovine između Opštine Zeta i Glavnog grada Podgorice, uz navođenje rokova za završetak razgraničenja do 1. jula 2026. i podjele imovine do 1. januara 2027. godine.

Petim amandmanom predviđeno je solidarno sufinansiranje konverzije dijelova sistema koji bi se, nakon razgraničenja, našli pod administrativnom jurisdikcijom Opštine Zeta, dok se šestim amandmanom od Vlade Crne Gore traži da eventualne garancije pretoči u posebno zakonsko rješenje koje bi usvojila Skupština Crne Gore. Krstović je naveo da predloženi amandmani ne iziskuju dodatna budžetska sredstva i da predstavljaju, kako je rekao, „posljednju šansu“ da se zaštite interesi Opštine Zeta i njenih građana.

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović oštro je reagovao na predložene amandmane, poručivši da oni, prema njegovim riječima, „znače prihvatanje izgradnje postrojenja“. Asanović je ocijenio da se amandmanima pokušava prebaciti odgovornost sa, kako je naveo, odgovornih državnih organa i bezbjednosnog sektora, te podsjetio na intervencije policije tokom protesta građana Zete.

Komentarišući pojedinačne amandmane, Asanović je naveo da obaveza iniciranja razgovora ne treba da bude na Opštini Zeta, već na, kako je kazao, onima koji su ranije obećavali dijalog sa građanima Botuna. Govoreći o trećem amandmanu, Asanović je ocijenio da se njime odustaje od prethodnih političkih stavova i da se građanima nudi projekat uz „garancije“ kojima, kako je rekao, ne treba vjerovati.

On je naveo i da je pitanje razgraničenja između Opštine Zeta i Glavnog grada u nadležnosti Ministarstva javne uprave, tvrdeći da su predstavnici Zete prisustvovali svim sastancima, dok se, prema njegovim riječima, predstavnici Podgorice nijesu odazivali. Asanović je ocijenio i da bi prihvatanje sufinansiranja konverzije sistema značilo da Opština Zeta finansijski učestvuje u projektu kojem se protivi.

Amandmani su, u skladu sa poslovnikom, upućeni na razmatranje Odboru za društvene djelatnosti, Odboru za planiranje prostora i komunalno-stambenu djelatnost i Odboru za statut i propise, koji trenutno odlučuju o njihovoj prihvatljivosti. Rasprava o Predlogu odluke biće nastavljena nakon što odbori dostave svoja mišljenja.

Sledeće

SO Zeta usvojila odluku o zabrani gradnje postrojenja u Botunu, odbornici Demokrata uzdržani

Ne propustite

DPS Zeta: Nećemo učestvovati u prevari Kneževića i DNP-a

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Zeta

Vatrogasni dom u Zeti bliže Zelenici nego Golubovcima

Temelji Vatrogasnog doma Opštine Zeta su izliveni, a lokacija izabrana za ovaj izuzetno važan objekat je naselje Cijevna, u neposrednoj blizini preduzeća Kips. Razgraničenje između Podgorice i Zete još nije završeno i nije isključeno da i ovaj dio nije pod sporom odnosno „čije je ovo naše Ćemovsko polje“.

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, kako je kazao za „Dan“, nema te dileme. Ova lokacija je za tu namjenu predviđena Prostorno-urbanističkim planom Podgorice. A upravo prema PUP-u od 2014. godine granica Glavnog grada sa Zetom, prema mapama iz ovog dokumenta, ide rijekom Cijevnom do mosta i tu se penje ka Botunu tako da su bazeni crvenog mulja, i kompletan kompleks KAP-a i dio Ćemovskog polja gdje se planira stanica u sastavu Podgorice. Ovo je sadržano u karti o administartivnoj podjeli i označeno kao opštinska granica između Podgorice i Zete.

“Lokacija nije odabrana slučajno. Ona je već bila predviđena važećom planskom dokumentacijom, odnosno Prostorno-urbanističkim planom, što nam je omogućilo da bez odlaganja pristupimo realizaciji ovog značajnog projekta. Smatrali smo da nije bilo razloga da čekamo završetak procesa razgraničenja kada su planski i zakonski uslovi za izgradnju već bili obezbijeđeni”, rekao je Asanović.

Asanović je kazao da su u fazi planiranja analizirane različite mogućnosti.

“U fazi planiranja analizirane su različite mogućnosti, međutim upravo je ova lokacija bila definisana planskom dokumentacijom kao odgovarajuća za ovu namjenu”, kaže Asanović.

Lokacija na kojoj se gradi Vatrogasni dom je početna tačka teritorije opštine, te recimo u slučaju intervencija u priobalju jezera mora se proći čitava Zeta. Vatrogascima će recimo, biti bliže Zelenika nego Golubovci. Asanović ne smatra da će to predstavljati problem u radu vatrogasaca.

“Ne smatramo da će lokacija predstavljati prepreku za efikasno djelovanje Službe zaštite i spašavanja. Prilikom planiranja vodilo se računa o saobraćajnoj povezanosti i mogućnosti brzog izlaska vozila na glavne putne pravce. Cilj nije da objekat bude u administrativnom centru, već na lokaciji sa koje će se moći efikasno pokrivati cijela teritorija opštine i omogućiti brz odgovor u svim dijelovima Zete”, kazao je Asanović.

Izvor: DAN

Zeta

Dragan Popović: Uvoz i prekomjerna proizvodnja najveći su problemi zetskih proizvođača lubenice

privatna arhiva

Iako se proizvodnjom lubenice u Zeti bavi već više od 25 godina, Dragan Popović iz Mojanovića kaže da su uslovi rada danas neuporedivo bolji nego u vrijeme kada je počinjao. Napredak tehnologije, sistemi za navodnjavanje olakšali su proizvodnju, ali su se pojavili novi izazovi, prije svega oni koji se odnose na plasman proizvoda.

„Na samom početku mog bavljenja poljoprivredom, pa dugo godina kasnije, otežano je bilo baviti se poljoprivredom. Konkretno, nijeste imali uslove kao danas. Nedostatak sistema za navodnjavanje, folije koja štiti od korova zasad. Navodnjavanje se, u odnosu na danas, vršilo putem kanala, što je znalo da iziskuje velike dodatne napore i trošak vremena koje je bilo potrebno za praćenje i nadgledanje. Takođe, danas imate i hibridne vrste usjeva koji daju poprilično veći rod od onih običnih. Uz to, dostupan je ogroman izbor hibridnog smjena lubenice. Koliko je teže bilo saditi u nekom periodu kada sam ja počinjao da se bavim ovim poslom, govori podatak da je rijetko ko u Zeti sadio lubenicu na više od jednog hekara površine, dok danas ima veliki broj proizvođača koji lubenicu sada na mnogo većoj površini zbog raznih povlastica i poboljšanih uslova“, kazao je Popović za Portal Zeta.

Osim lubenice, godinama je uzgajao i papriku i paradajz, ali je od tih kultura odustao zbog sve manje isplativosti.

„Dugo godina sam uporedo s lubenicama uzgajao paprike i paradajz. To nije slučaj posljednjih 6 ili 7 godina. Kada je počela plastenička proizvodnja paprika više nije mogla da joj po cijeni parira ona s otvorenog, kakvu saam ja sadio, pa je i samim tim zarada u odnosu na trud i rad bila minimalna. Paradajz je veoma zahtjevna kultura, koja traži i ozbiljnu radnu snagu, zalaganje, preparate, što nijesam mogao da ispratim posljednjih godina njegovog uzgajanja, posebno zbog nedostatka radne snage. Sada dominantno sadim lubenice“, istakao je on.

Govoreći o ovogodišnjoj sezoni, Popović kaže da je zadovoljan i kvalitetom i prinosima.

„Izuzetno sam zadovoljan prionosom i kvalitetom ove godine. Mogu to da kažem i za godine prije ove, ali ovogodišnji vremenski uslovi su bili izuzetni. Prije svega mislim na prijatnije temperature u ovom dijelu godine nego što je to bio slučaj prošlih godina. Takođe, nije bilo dužih kišnih intervala, što je takođe velika prednost. Lubenice sam ove godine sadio u tri vremenske etape. Najraniji rod je pristigao 17. juna, a sav poizvod je distribuiran na domaćem tržištu. Godinama u nazad sarađujem sa domaćim preprodavcima, s kojima imam izuzetan odnos. Tu se radi o brojci od oko nekih 70 tona lubenica“, rekao je Popović.

Ipak, smatra da najveći izazov predstavlja neuređeno tržište, zbog čega proizvođači često ostaju bez adekvatne zarade.

„To je strateški problem u čije rješavanje mora aktivno da se uključi država, odnosno resorno ministarstvo. Smatram da bi trebalo regulisati koliko se lubenice sadi u odnosu na potrebe tržišta i njegovu otkupnu moć. Neosporno je da veliki uvoz guši domaće proizvođače i tom pitanju treba ozbiljno pristupiti zajedno sa poljoprivrednicima. Poljoprivreda je oduvijek bila osnov egzistencije u Zeti i zato zaslužuje mnogo veću pažnju“, naglasio je on.

Kada je riječ o trgovačkim lancima i konkurenciji iz uvoza, Popović kaže da lično nema problema sa plasmanom svoje robe, ali upozorava da situacija nije ista kod svih proizvođača.

„Kvalitet moje lubenice je godinama prepoznat i zahvaljujući dobroj saradnji sa domaćim preprodavcima nemam problema sa prodajom. Međutim, ono što čujem od drugih proizvođača jeste da veliki uvoz, ali i ogromna količina zasađene lubenice u kratkom vremenu preplavi tržište. Kada nema dovoljno potražnje, cijena drastično pada, a prodaja staje. Žao mi je zbog toga jer znam koliko truda i rada svaki proizvođač uloži da bi svoj proizvod iznio na tržište“, kazao je Popović.

Uprkos rastu troškova proizvodnje, smatra da se poljoprivreda i dalje može isplatiti, ali uz mnogo rada i rizika.

„Poslije toliko godina iskustva mogu da kažem da je proizvodnja lubenice isplativa. Veoma je teška i zahtjevna, ali se na kraju isplati. Značajno pomažu subvencije Ministarstva poljoprivrede koje ublažavaju dio troškova. Naravno da prostora za veću podršku ima, posebno zbog rasta cijena goriva, đubriva i zaštitnih sredstava. Ovo je posao u kojem jedna vremenska nepogoda može da uništi sav trud, ali vjerujem da se rad na kraju ipak isplati“, rekao je on.

Za kraj poručuje da proizvođači očekuju konkretnije mjere koje bi im omogućile sigurniji plasman proizvoda.

„Sigurno da bi trebala da se koriguje količina uvoza, ali i da se reguliše količina zasađene lubenice kako bi tržište fleksibilno. Subvencije su glavna pomoć koju očekuju poljoprivrednici, kao i njihovo povećanje u odnosu na povećanje cijena preparata i ostalih potreba za proizvodnju“, zaključio je Popović.

Zeta

Zaprašivanje komaraca u srijedu i četvrtak u svim naseljima Zete

Ekipe Instituta za javno zdravlje u srijedu i četvrtak, 29. jula i 30. jula, zaprašivaće komarce u svim naseljima Zete.

Zaprašivanje će, kako su saopštili iz Opštine Zeta, biti obavljeno u večernjim satima, počev od 20 časova, i u pitanju je treći tretman.

“Pozivaju se vlasnici pčelinjih društava da preduzmu odgovarajuće mjere zaštite i obezbijede prostor na kojem se nalaze košnice, kako bi se izbjegle eventualne štete. Za dodatne informacije u vezi sa realizacijom ove aktivnosti, građani se mogu obratiti Sekretarijatu za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i saobraćaj, putem telefona 020 /677- 308 i 068/884- 806, radnim danima od 7 do 15 časova”, saopšteno je iz Opštine Zeta.

Oni su apelovali na građane da, u cilju uspješne realizacije preventivnih mjera zaštite od štetnog dejstva komaraca, ne odlažu komunalni otpad van predviđenih mjesta.

“U dvorištima i na obradivim površinama ne treba ostavljati vodu u buradima i sličnim predmetima, pogodnim za razvoj larvi komaraca”, poručili su iz Opštine Zeta.

U svijetu postoji preko 3.500 vrsta komaraca, a naučnici kažu da oni koji žive na našim prostorima ne vole sunčevu svjetlost, suv vazduh i veliku toplotu i najjaktivniji su od zalaska sunca. Zanimljivo je da pojedine vrste mogu da prelete i do desetine kilometara u potrazi za hranom. Mužjaci komarci hrane se biljnim sokovima, dok je ženka ta koja ujeda i sisa krv koja joj je naophdona za polaganje jaja. Svaki komarac bez obzira kojoj vrsti pripada potencijalni je prenosilac neke opake zarazne bolesti.