Sport
Studio „Ballhouse“ gradi novu kulturnu priču u Zeti
Pripremila: Tamara Raičević
Baletski studio „Ballhouse“, pod vođstvom Jane Kilibarde Rešetar, predstavlja prvu i jedinstvenu priliku da se djeca u Zeti upoznaju sa baletom i klasičnom plesnom umjetnošću. Kroz rad sa tri starosne grupe, studio razvija disciplinu, zajedništvo, ali i ljubav prema plesnoj umjetnosti. Sa Janom smo razgovarali o nastanku studija, izazovima rada u sredini gdje balet nema tradiciju, kao i o viziji budućeg razvoja baleta u Zeti.
Ideja o osnivanju sopstvenog baletskog studija, kako ističe Jana Kilibarda Rešetar, pratila ju je još od tinejdžerskih dana, kada je shvatila da balet ne želi da zadrži samo kao hobi, već kao životni poziv. Godine plesa, scenskog iskustva i pedagoškog rada dodatno su učvrstile njenu metodologiju i viziju. Iako tada nije ni slutila da će se taj san ostvariti upravo u Zeti, danas ističe da joj je neizmjerno drago što je tako. Nakon preseljenja u Zetu, shvatila je da je ova sredina nepravedno zanemarena kada je riječ o baletskom obrazovanju, te je odlučila da vjeruje svom osjećaju i ponudi djeci ono što do tada nijesu imala.
„Studio je za jako kratko vrijeme naišao na predivan odziv roditelja i djece, i svima sam neizmjerno zahvalna“, kaže Jana, dodajući da joj je Zeta omogućila da spoji porodicu, ljubav i posao.
Svoje prve korake u baletu Jana veže za majku, koja ju je odvela na prijemnu audiciju u vrijeme kada sadržaji nijesu bili dostupni kao danas. „Bila sam suviše mala da bih tada znala šta je pravi balet, ali sam imala građu, fleksibilnost i želju da se oprobam“, prisjeća se. Opstanak u baletu, naglašava, zahtijeva izuzetnu mentalnu i fizičku snagu. „Balet gradi nepokolebljive ličnosti. Volim osjećaj pobjede nad samom sobom – kad misliš da ne možeš više, ti vježbaš još jače“, ističe ona. Kako je sazrijevala, umjetnički izraz preuzeo je primat, a mogućnost da se emocije izraze kroz pokret postala je nezamjenjiva. „To liječi dušu. To je katarza.“
Rad u sredini u kojoj balet nema tradiciju nosio je određene izazove, ali Jana smatra da su najteži upravo oni subjektivne prirode. „Pokrenuti se, napraviti prvi korak i ostati čista srca u onome što radiš – to je najvažnije. Kada to posložiš, stvari se same nadovezuju“, kaže ona. Iako balet ranije nije postojao u Zeti, radoznalost i otvorenost ljudi bili su dovoljni da se interesovanje brzo probudi.
Poseban akcenat u svom radu Jana stavlja na odnos sa djecom i roditeljima. Smatra da balet, iako često ide u krajnost perfekcionizma, ne smije da naruši djetinjstvo i najranije uspomene djece. „Najvažnije mi je da su djeca zadovoljna, a da pritom napreduju. To je pravi pedagoški balans“, naglašava Jana. Povjerenje roditelja vidi kao najveću potvrdu svog rada, jer, kako kaže, „dati nekome svoje dijete je ogromna stvar“.
Danas Ballhouse okuplja tri starosne grupe, sa pažljivo osmišljenim programom koji se postepeno nadograđuje. Najmlađi kroz igru uče osnove discipline i motorike, srednja grupa razvija memoriju i samostalnost, dok se u starijoj grupi poseban akcenat stavlja na baletsku tehniku i umjetnički izraz.
„Balet nije samo fizička forma lijepih linija tijela – to je umjetnost i doprinos“, ističe Jana, uvjerena da će djeca iz ovog studija vremenom pokazati puni potencijal.
Govoreći o benefitima baleta, Jana naglašava da on utiče na pravilno držanje tijela, koordinaciju, koncentraciju, ali i na razvoj samopouzdanja. Posebnu pažnju posvećuje razvoju zdravog unutrašnjeg dijaloga kod djece, kroz koji uče da negativne misli zamijene realnim i podsticajnim.
„Uz vrijeme, vježbu i zdravu percepciju, samopouzdanje je zagarantovano“, kaže ona.
Posebno ističe da djeca dolaze na balet iz različitih razloga – nekima je to buduća profesija, nekima hobi ili prostor za druženje. „Svi razlozi su jednako validni“, naglašava Jana. Ipak, ono što želi da sve polaznice ponesu sa sobom jesu snaga duha, vrijednosti i norme.
U narednom periodu Ballhouse očekuje važan iskorak – prvi samostalni koncert studija, koji je planiran za početak februara u Kulturno-informativni centar Zeta.
„Ovo je veliki korak za nas i sa nestrpljenjem čekamo da pokažemo na čemu smo radili“, kaže Jana, pozivajući sve građane Zete i ljubitelje baleta da prisustvuju događaju.
Na pitanje na šta je posebno ponosna, Jana bez zadrške odgovara da je to sam početak. Ponosna je što njen san nije ostao samo dječija maštarija, što uspijeva da balansira porodicu i posao, ali i što je imala privilegiju da postane dio djetinjstva mnogih mališana.
„Ako moj lik ostane u njihovim sjećanjima kao nešto toplo i lijepo – to će biti moj najveći uspjeh“, zaključuje ona.
Fudbalski klub Zeta nastavio je da radi na dovođenju pojačanja. U redove kluba sa Trešnjice pristigli su Miro Tomić, Ivan Šoć i Petar Radičković.
- REGISTRUJTE SE i pratite svoju omiljenu ponudu na jednom mjestu.
Novo pojačanje kluba je Miro Tomić (27), fudbaler koji u Zetu stiže iz redova drugoligaša FK Internacional, gdje je imao zapažene nastupe. Riječ je fudbaleru koji pokriva poziciju štopera, a osim Internacionala u dosadašnjoj karijeri nastupao je za Ibar, Adriju, Drezgu i Fans junajted.
Pored Tomića, na Trešnjicu se vraća i Ivan Šoć (19), mladi fudbaler koji ponovo oblači dres Zete. Šoć je prethodnu polusezonu proveo u FK Lovćen, takođe drugoligašu, gdje je sticao dragocjeno seniorsko iskustvo.
Kao veliko pojačanje iz tabora danilovgradske Iskre došao je Radičković. U pitanju je 22-godišnjak koji igra na poziciji desnog krila, a tokom polusezone odigrao je 12 utakmica za Iskru. Osim drugoligaša iz Danilovgrada, mladi napadač je branio boje Koma, Lovćena i Ibra.
Dolaskom ova tri igrača, FK Zeta jasno pokazuje ambiciju i želju da dodatno osnaži ekipu u borbi za zacrtane ciljeve u nastavku takmičenja–baraž za dopunu Druge lige.
Sport
Preminuo mladi fudbaler Zete
Mladi fudbaler Zete Nemanja Ulićević je preminuo u 18. godini, objavio je crnogorski trećeligaš.
Ulićević je dijete kluba sa Trešnjice, vjerovalo se da je pred njim svjetla budućnost.
“Sa velikom tugom obavještavamo da je preminuo naš igrač Nemanja Ulićević”, saopštila je FK Zeta na društvenim mrežama.
Ulićević je igrao za omladinsku ekipu Golubovčana.
Priroda i društvo
Zašto je Novak Đoković od nacionalnog heroja postao državni neprijatelj?
Od sportskog simbola koji je godinama prevazilazio političke i društvene podjele do javne ličnosti čiji se stavovi i gestovi sve češće tumače kao društveno relevantan čin, promjena odnosa dijela vlasti i medija prema Novaku Đokoviću oslikava širi kontekst polarizacije u savremenoj Srbiji.
Novak Đoković je više od dvije decenije važio za gotovo nesporni nacionalni simbol – sportistu koji je svojim rezultatima Srbiju pozicionirao na svjetsku mapu i predstavljao jednu od rijetkih figura oko koje je postojao širok društveni konsenzus. Njegovi uspjesi tumačeni su kao dio državnog identiteta, a lični imidž građen kao primjer discipline, istrajnosti i nacionalnog ponosa. Međutim, u periodu pojačanih društvenih tenzija u Srbiji, odnos prema Đokoviću u dijelu političkog i medijskog prostora doživio je vidljivu promjenu.
Prema analizama stranih i domaćih medija, prelomni trenutak nastupio je kada je Đoković javno iskazao solidarnost sa studentima i građanskim protestima u Srbiji. Njegovi gestovi podrške, koji su uslijedili nakon tragedije u Novom Sadu, u dijelu provladinih medija protumačeni su kao političko svrstavanje. Time je, prema takvom narativu, napustio ulogu sportiste koji stoji izvan društvenih sukoba i postao javni akter čiji se stavovi otvoreno problematizuju. Đoković je tako u kratkom roku postao je meta optužbi da se miješa u politiku i utiče na javno mnjenje.
Promjena tona brzo je postala uočljiva u tabloidima i medijima bliskim vlastima. Nekadašnji slavljenik naslovnih strana počeo je da se prikazuje kroz negativan ili omalovažavajući diskurs, dok su njegovi sportski uspjesi relativizovani ili potiskivani u drugi plan. Pojavili su se i otvoreno podrugljivi izrazi, iako je Đoković u tom periodu i dalje bilježio rezultate na najvišem svjetskom nivou. Takav pristup dodatno je produbio jaz između podrške koju uživa u značajnom dijelu javnosti i odnosa koji prema njemu imaju pojedini centri političke i medijske moći.
Dodatnu pažnju izazvala je i poruka „Nešto ste rekli?“, koju je Đoković ispisao na kameri nakon jednog od mečeva na Australijan openu. U domaćoj javnosti ta poruka protumačena je kao indirektan odgovor na učestale kritike i omalovažavanja kojima je bio izložen u pojedinim medijima u Srbiji. Iako nije precizirao kome je poruka bila upućena, dio analitičara smatra da se radilo o simboličnoj reakciji na narativ o njegovom navodnom sportskom padu, pri čemu je dodatnu težinu dobila jer je uslijedila nakon još jedne ubjedljive pobjede, naglašavajući odgovor rezultatima, a ne polemikama.

Ne možemo zaboraviti i njegove poruke sa međunarodnih turnira, prije svega izjava „Kosovo je srce Srbije“, ispisana tokom Rolan Garosa. Đoković je kasnije istakao da je tom porukom izrazio lično patriotsko uvjerenje i osjećaj nacionalne pripadnosti, naglašavajući da bi isti gest ponovio jer ga doživljava kao pravo na slobodno izražavanje sopstvenog identiteta. U domaćoj javnosti poruka je dominantno tumačena kao izraz patriotizma i emotivne veze sa nacionalnim pitanjima koja imaju duboko ukorijenjeno mjesto u društvenom i istorijskom kontekstu Srbije.
Danas uprkos pritiscima i promijenjenom odnosu dijela medija, Đoković je nastavio da sportskim rezultatima potvrđuje kontinuitet vrhunskog nivoa igre. Pobjedama nad mlađim rivalima i zapaženim nastupima na najvećim turnirima demantovao je tvrdnje o završetku karijere, dok su emotivne reakcije na terenu i nakon mečeva često tumačene kao odgovor na višegodišnje osporavanje koje prevazilazi isključivo sportski okvir.

Atmosfera na Australijan openu ove godine pokazala je da Đoković i dalje uživa snažnu podršku publike, i to u razmjerama koje su, prema zapažanjima medija, rijetko viđene čak i u njegovoj matičnoj zemlji. Tokom mečeva, tribine su bile ispunjene navijačima koji su ga pozdravljali ovacijama i skandiranjem, što je predstavljeno kao dokaz da njegova globalna popularnost ostaje netaknuta, uprkos pokušajima da se njegov značaj i uticaj u domaćem javnom prostoru umanje ili politički reinterpretiraju.
Novak je bio i ostao srpski teniser najveći svih vremena.
-
Politika2 дана ranijeMujović: Čestitam Kneževiću odlazak u političku penziju
-
Zeta18 сати ranijeAsanović: Pečat bez papira, građevinska inspekcija bez rješenja o zabrani izvođenja radova
-
Politika3 дана ranijeKnežević: Miloš Medenica se javio iz Botuna
-
Politika2 дана ranijeBešić: Izlazak DNP-a strateška odluka, raskol koalicije ZBCG nepovratan
-
Politika21 сат ranijeMandić pozvao sve partijske funkcionere na sastanak, tema koalicija ZBCG?
-
Politika2 дана ranijeSkupština konstatovala ostavke Zogovića i Vukićević
-
Politika3 дана ranijeDNP predao predlog Skupštini – trobojka da bude “narodna i istorijska” zastava
-
Zeta21 сат ranijeU februaru druga Raštanijada u Zeti


