Politika

Đukanović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o predsjedniku

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vratio je Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Predsjedniku Crne Gore.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vratio je Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Predsjedniku Crne Gore.

Zakonom izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore urušava se državni poredak i ne poštuju se ustavne zabrane, tvrdi savjetnik Đukanovića za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijančić.

Saopštenje Bastijančića prenosimo u cjelosti:

Na Trećoj sjednici Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2022. godini, dana 2. novembra 2022. godine, donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Predsjedniku Crne Gore, glasovima 41 poslanika.

Predsjedniku Crne Gore ovaj zakon dostavljen je u četvrtak, 3. novembra u 13 časova. Narednoga dana, nakon što se upoznao sa formom i sadržinom Zakona, podrobno analizirajući njegova sporna rješenja, predsjednik Đukanović odlučio je, saglasno članu 94 stav 1 Ustava Crne Gore, da vrati Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Predsjedniku Crne Gore na ponovno odlučivanje Skupštini Crne Gore.

Dopis Predsjednika Crne Gore dostavljen je danas predsjednici Skupštine, kojim je ukazao da bi se potencijalnim proglašavanjem ovog zakona, stupanjem na snagu istog i postupanjem Predsjednika Crne Gore saglasno njegovom tekstu, dejstvu, smislu i duhu neminovno otvorilo pitanje očuvanja ustavnosti i zakonitosti, te pravne sigurnosti u političkom i pravnom sistemu Države, pod okriljem međuinstitucionalne nomotehničke kontaminacije i konfuzije ustavnih nadležnosti najvažnijih državnih organa, koji zasnivaju svoj legitimitet vlasti na volji građana iskazanoj kroz odvojene izborne procese održane u određenim vremenskim intervalima po ustanovljenim i pouzdanim procedurama.

Dalje navodeći razloge vraćanja Zakona Skupštini na ponovno odlučivanje, Predsjednik Crne Gore je konstatovao da bi se stvorile očito nedemokratske pretpostavke za uništavanje ustavnog dobra kakvo je princip podjele vlasti zasnovan na ravnoteži i međusobnoj kontroli, a ne na uzurpaciji jednog dijela izvršne vlasti čiji je nosilac Predsjednik Crne Gore, i to od strane Skupštine Crne Gore kao najvišeg doma državnih legislativnih aktivnosti, čemu bi se, inače, u konačnom pristupilo predmetnim zakonskim inženjeringom.

Jednako tako, neosnovano bi se krenulo ka nepoštovanju ustavne zabrane retroaktivnog dejstva zakona i drugih propisa, uz dirketnu refleksiju na polje crnogorskog ustavnog sistema i postulata ustavnog prava uopšte, sa najvišim stepenom opasnosti od izglednog urušavanja državnopravnog poretka, razgradnje institucija i flagrantnog nipodaštavanja univerzalnih pravnih vrijednosti savremenih demokratskih sistema vlasti, na šta proaktivno, jasno i zabrinuto ukazuje domaća stručna javnost, nevladin sektor, kao i predstavnici respektabilnih međunarodnih subjekata i partnera.

Zatim, parlamentarna organizacija vlasti, koja je na snazi u našoj Državi, kao jedan od klasifikovanih državnih oblika u ustavnoj i opštoj teoriji prava, te u pravnoj i političkoj praksi, suštinski bi skliznuo i faktički se transformisao u centralizovani skupštinski sistem, i to ne kroz unaprijed predviđenu i poznatu kompleksnu ustavnu proceduru revizije našeg najvišeg pravnog akta, već nedopustivim derogiranjem ustavnih normi zakonskim, odnosno normatvnim zahvatom nepoznatom i neprihvatljivom evropsko-kontinentalnom sistemu prava – sistemu čije tekovine baštini i crnogorsko pravno podneblje.

Na kraju, Predsjednik je stao na stanovište, da sagledano kroz prizmu vladavine prava, sve to bi neizbježno vodilo konstituisanju pogodnog ambijenta da se, zajedno sa dosadašnjim upitnim i atipičnim postupanjima skupštinskog rukovodstva i promjenljive parlamentarne većine prenebregne imperativ trajnog afirmisanja standarda bezlične strukrture vlasti, zatim neophodnog supstancijalnog i proceduralnog legitimiteta zakona, kao obilježja po čijem se postojanju pravno uređene države i organizovana društva upečatljivo razlikuju i odvajaju od onih koja to nijesu.

Izvor: Dan

Sledeće

Đurović pozvala na sastanak parlamentarne partije

Ne propustite

DPS: Pozvaćemo građane na veliki protest

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Spajić: Onome ko savjesno obavlja dužnost nije potreban imunitet

Onome ko savjesno obavlja dužnost nije potreban imunitet koji će ga štititi od odgovornosti pred zakonom, napisao je na mreži X premijer Milojko Spajić.

On je to kazao nakon što je Vlada juče usvojila Informaciju o upućivanju Prijedloga za izmjenu člana 86 Ustava na mišljenje Evropskoj komisiji i Venecijanskoj komisiji, čime se otvara put da predsjednik i članovi Vlade ostanu bez imuniteta za krivična djela povezana sa korupcijom.

Politika

Mujović: Neprihvatljivo da radovi u Botunu budu obustavljeni do razgraničenja Podgorice i Zete

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović za RTCG je istakao da radovi na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu moraju biti nastavljeni i Glavnom gradu je potpuno neprihvatljiv stav da budu obustavljeni do momenta razgraničenja Podgorice i Zete.

“Proces razgraničenja je vremenski zahtjevan, a mi vremena za čekanje i oklijevanje nemamo. Imam osjećaj dubokog poštovanja prema mještanima Botuna i svom snagom se zalažem za napredak Podgorice, ali ne po cijenu ugrožavanja bilo koga ili nanošenja štete bilo kome. Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda je ključ razvoja Podgorice i Crne Gore. Civilizacijski iskorak prisutan u svim evropskim gradovima i samo jedno od postrojenja koje će biti izgrađeno u našoj zemlji do 2035. godine. Postrojenje je u potpunosti bezbjedno i savremeno i ne postoji niti jedan validni stav koji bi išao u korist opravdanosti protesta protiv izgradnje istog”, naglasio je Mujović.

Vremena da se čeka razgraničenje opština, kako je naglasio nema.

“Za dijalog sa građanima – da, ali u kontekstu datih garancija i pomoći države oko izgradnje infrastrukturnih objekata za selo”, naveo je Mujović.

Napomenuo je i da ovo postrojenje ima ozbiljan značaj za Zetu, te da je nedavno imao sastanak sa predstavnicima EU i kompanije Fichtner oko načina konkurisanja za sredstva kako bi mogli uraditi kanalizacionu mrežu kroz oko 30% teritorije Zete, a koju bi priključili na novo postrojenje u Botunu.

“Konačno, ostajemo pri čvrstom stavu da se radi sanacija bazena crvenog mulja. S tim u vezi, Vlada je već proglasila javni interes i sljedeći korak se tiče otkupa ili oduzimanja zemljišta od vlasnika. Dakle, Zaključci Vlade se moraju poštovati i sa tog aspekta mještani nemau razloga za zabrinutost”, poručio je Mujović.

Politika

Borovinić Bojović: Rješenje za Botun je dijalog, ne novi izbori

Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović, gostujući u emisiji Stav regiona na Newsmax Balkans TV , govoreći o aktuelnoj situaciji u Botunu i ponovnim okupljanjima mještana, kazala da su građani Zete godinama bili marginalizovani, te da sa njima nije vođena adekvatna komunikacija, što je, kako je istakla, dovelo do problema sa kojima se danas suočavamo.

“To je naslijeđeni problem koji je decenijama guran pod tepih. Sada smo u situaciji da zbog evropskih integracija i potrebe za savremenim ekološkim rješenjima ovo pitanje mora da se rješava. Vjerujem da rješenje može da se pronađe, ali isključivo kroz adekvatan dogovor, u interesu i Zete i Podgorice”, poručila je Borovinić Bojović.

Istakla je da se slična postrojenja grade širom i regiona i Evrope, te da će takvi projekti biti realizovani i u drugim gradovima Crne Gore, zbog čega smatra da je dijalog jedini održiv put.

Osvrnula se i na političke posljedice dešavanja u Botunu, podsjećajući da je nakon izlaska odbornika DNP-a iz vlasti Skupština Glavnog grada ušla u, kako je navela, „sivu zonu funkcionisanja“.

“Očekujem odgovornost svih odbornika, bez obzira na političke razlike. Interes građana Podgorice i stabilnost grada moraju biti iznad svega”, naglasila je ona.