Politika

Đukanović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o predsjedniku

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vratio je Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Predsjedniku Crne Gore.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vratio je Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Predsjedniku Crne Gore.

Zakonom izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore urušava se državni poredak i ne poštuju se ustavne zabrane, tvrdi savjetnik Đukanovića za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijančić.

Saopštenje Bastijančića prenosimo u cjelosti:

Na Trećoj sjednici Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2022. godini, dana 2. novembra 2022. godine, donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Predsjedniku Crne Gore, glasovima 41 poslanika.

Predsjedniku Crne Gore ovaj zakon dostavljen je u četvrtak, 3. novembra u 13 časova. Narednoga dana, nakon što se upoznao sa formom i sadržinom Zakona, podrobno analizirajući njegova sporna rješenja, predsjednik Đukanović odlučio je, saglasno članu 94 stav 1 Ustava Crne Gore, da vrati Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Predsjedniku Crne Gore na ponovno odlučivanje Skupštini Crne Gore.

Dopis Predsjednika Crne Gore dostavljen je danas predsjednici Skupštine, kojim je ukazao da bi se potencijalnim proglašavanjem ovog zakona, stupanjem na snagu istog i postupanjem Predsjednika Crne Gore saglasno njegovom tekstu, dejstvu, smislu i duhu neminovno otvorilo pitanje očuvanja ustavnosti i zakonitosti, te pravne sigurnosti u političkom i pravnom sistemu Države, pod okriljem međuinstitucionalne nomotehničke kontaminacije i konfuzije ustavnih nadležnosti najvažnijih državnih organa, koji zasnivaju svoj legitimitet vlasti na volji građana iskazanoj kroz odvojene izborne procese održane u određenim vremenskim intervalima po ustanovljenim i pouzdanim procedurama.

Dalje navodeći razloge vraćanja Zakona Skupštini na ponovno odlučivanje, Predsjednik Crne Gore je konstatovao da bi se stvorile očito nedemokratske pretpostavke za uništavanje ustavnog dobra kakvo je princip podjele vlasti zasnovan na ravnoteži i međusobnoj kontroli, a ne na uzurpaciji jednog dijela izvršne vlasti čiji je nosilac Predsjednik Crne Gore, i to od strane Skupštine Crne Gore kao najvišeg doma državnih legislativnih aktivnosti, čemu bi se, inače, u konačnom pristupilo predmetnim zakonskim inženjeringom.

Jednako tako, neosnovano bi se krenulo ka nepoštovanju ustavne zabrane retroaktivnog dejstva zakona i drugih propisa, uz dirketnu refleksiju na polje crnogorskog ustavnog sistema i postulata ustavnog prava uopšte, sa najvišim stepenom opasnosti od izglednog urušavanja državnopravnog poretka, razgradnje institucija i flagrantnog nipodaštavanja univerzalnih pravnih vrijednosti savremenih demokratskih sistema vlasti, na šta proaktivno, jasno i zabrinuto ukazuje domaća stručna javnost, nevladin sektor, kao i predstavnici respektabilnih međunarodnih subjekata i partnera.

Zatim, parlamentarna organizacija vlasti, koja je na snazi u našoj Državi, kao jedan od klasifikovanih državnih oblika u ustavnoj i opštoj teoriji prava, te u pravnoj i političkoj praksi, suštinski bi skliznuo i faktički se transformisao u centralizovani skupštinski sistem, i to ne kroz unaprijed predviđenu i poznatu kompleksnu ustavnu proceduru revizije našeg najvišeg pravnog akta, već nedopustivim derogiranjem ustavnih normi zakonskim, odnosno normatvnim zahvatom nepoznatom i neprihvatljivom evropsko-kontinentalnom sistemu prava – sistemu čije tekovine baštini i crnogorsko pravno podneblje.

Na kraju, Predsjednik je stao na stanovište, da sagledano kroz prizmu vladavine prava, sve to bi neizbježno vodilo konstituisanju pogodnog ambijenta da se, zajedno sa dosadašnjim upitnim i atipičnim postupanjima skupštinskog rukovodstva i promjenljive parlamentarne većine prenebregne imperativ trajnog afirmisanja standarda bezlične strukrture vlasti, zatim neophodnog supstancijalnog i proceduralnog legitimiteta zakona, kao obilježja po čijem se postojanju pravno uređene države i organizovana društva upečatljivo razlikuju i odvajaju od onih koja to nijesu.

Izvor: Dan

Sledeće

Đurović pozvala na sastanak parlamentarne partije

Ne propustite

DPS: Pozvaćemo građane na veliki protest

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Mujović o gradnji kolektora u Botunu: Nećemo ići silom na taj narod

Tokom prvih 100 dana bilo je toliko problema, nejasnoća, neadekvatnih zakonskih rješenja potrebama modernog grada, da mogu reći da je svaki dan za mene bi dio test fizičke i mentalne snage, saopštio je Saša Mujović, gradonačelik Podgorice, na pres konferenciji povodom 100 dana rada gradske uprave.

On se osvrnuo i na pitanje kolektora u Botunu.

,,Ovo je najveći izazov gradske administracije i u rješavanje smo krenuli od prvog dana. Mislim da sam projekat nije dobro sa mještanima iskomuniciran, jer nije na pravi način odgovoreno na sumnje na koje su isticali. Obavezao sam se da uradim sve da se ovo pitanje riješi i da se pronađe eventualno alternativna lokacija. Na sastanku sa KWF bankom mi je predočeno da nije poželjno mijenjati lokaciju. Ako bi se promijenila lokacija postoji mogućnost da nas turska kompanija Kuzu grup, koja je nabavila opremu, tuži. Od strane Agencije za zaštitu životne sredine urađena je procjena i sada je taj dokument u dvorištu Vodovoda, odnosno Vodovod je taj koji treba da odagna sve sumnje i komentare u narednih 90 dana da li je to postrojenje štetno i u kojoj mjeri. Kakav će biti finalni izvještaj biti ostaje da vidimo. Nećemo ići silom na taj narod“, rekao je Mujović.

On je naveo da razmatraju mogućnost još jedne nove lokacije za izmještanje postrojenja ali nije želio da otkrije detalje poručujući da će u dogledno vrijeme govoriti o tome.

Politika

Knežević: Počeo lov na Srbe

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je da da mafija i pojedini političari ne žele stabilnu Crnu Goru i da koriste priliku da destabilizuju pojedine opštine, aludirajući na sinoćnja dešavanja u Nikšiću kada su zapaljena dva automobila BiH registarskih oznaka, a kamenovano vozilo gradonačelnika Trebinja Mirka Ćurića.

Mandić je na pres konferenciji pozvao policiju i tužilaštvo da brzo reaguju i dodao da ne misli da će „mafija stati na ovome“.

Poručio je da će koalicija koju predvodi Marko Kovačević ubjedljivo pobijediti, i naveo da će to biti najjača lista.

„To je ono što žulja sve. Pozivam tužilaštvo i policiju jer ne mislim da će mafija stati na ovome i potrebna nam je brza reakcija. Mislimo da je Nikšić veliki izazov za naše bezbjednosne službe. Dobili smo informacije da isti onaj koji je 2021. planirao da daje novac da se pale auta i danas radi iste stvari. Ako neko pali vozila to treba da bude prioritet u radu tužilaštva „, istakao je Mandić, prenosi portal RTCG.

Nosilac liste „Za budućnost Nikšića“ Marko Kovačević kazao je da je gradonačelnik Trebinja bio gost na njihovom predizbornom skupu, kada mu je kamenovan automobil.

„Nemile scene nakon skupa u Nikšiću. Kamenovan auto gradonačelnika Trebinja koji je bio gost na skupu. Ubrzo dobili informaciju da su još dva vozila takođe kamenovana, slomljena stakla a imali smo i pokušaj spaljivanja vozila. Vatrogasna služba je brzo reagovala. U pitanju je organizovana akcija od DPS-a i kriminalnih struktura“, istakao je Kovačević.

Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević kazao je da je sinoć zvanično počeo lov na Srbe iz Hercegovine, Zete, Podgorice, Crne Gore po, kako je rekao, jasnom obrascu koji je Đukanović saopštavao.

„A sve je dobilo kulminaciju nakon što je Andrija Nikolić predao spisak ljudi koji su navodno upisani u biračke spiskove Crne Gore i Bosne i Hercegovine“, dodao je Knežević, prenosi RTCG.

Politika

Nikolić predao spisak duplih birača

Šef Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić, kao što je i najavio, danas je, u svojstvu građanina, Područnoj jedinici MUP-a u Nikšiću, predao spisak od 206 lica, za koje osnovano sumnja, da se nalaze u biračkom spisku Bosne i Hercegovine, i Crne Gore.

„Očekujemo od nadležnih državnih organa, da u najhitnijem roku sprovedu istragu i da nas o tome detaljno obavijeste. Takođe, želim ovom prilikom da kažem da je MUP nakon izjave koju smo dali, bio u obavezi da, kao nadležni organ koji prati birački spisak, po službenoj dužnosti preuzme određene radnje, i provjeri navode o tome da u biračkom spisku Nikšić, imamo nelegalno upisana lica, koja po tom osnovu, i nelegalno ostvaruju biračko pravo. Međutim, umjesto toga, dobili smo prvu reakciju MUP-a, koja je bila više političko istrčavanje, nego odgovoran odgovor nadležne institucije, zadužene za praćenje i kontrolu biračkog spiska. MUP je nadležni državni organ, koji je zadužen da prati birački spisak, a ne da daje političke kvalifikacije o navodima koji su izneseni bez prethodne provjere. U tome je suština, a kao odgovorni ljudi, želimo da vjerujemo da će institucije države Crne Gore, ipak ovoga puta dati određeni doprinos u tom pravcu. U svakom slučaju, još jednom apelujemo na sve koji ne žive u Nikšiću, i ne žive u Crnoj Gori da tog dana ostanu svojim kućama, i da ostave Nikšićanima da odlučuju o svojoj sudbini“, konstatovao je između ostalog Andija Nikolić.

Kako ocjenjuje šef kluba poslanika DPS-a, ovo nije i konačan broj duplih birača.

Na pitanje, da li mu je poznato kada su te osobe upisane u birački spisak, Nikolić je odgovorio:

„Nemam pouzdanu informaciju, kada su birači upisani, Smatam i da taj, podatak nije relevantan, u ovom trenutku. Ono što je relevantno sada, i ono što treba da zabrine svakog građanina je da li postoje lica u biračkom spisku, koja su nelegalno upisana. A to znači, da po tom osnovu imaju dva mjesta prebivališta. Ne možete imati dva mjesta prebivališta, i ne možete glasati u dvije različite države po tom osnovu. To je ono što je za nas u ovom trenutku presudno važno i zbog toga smo pokrenuli ovu inicijativu“, zaključio je šef poslanika DPS-a Andrija Nikolić.