Politika

Đurović pozvala na sastanak parlamentarne partije

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović pozvala je predsjednike parlamentarnih partija na sastanak u srijedu, radi prevazilaženja političke i društvene krize u Crnoj Gori.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović pozvala je predsjednike parlamentarnih partija na sastanak u srijedu, radi prevazilaženja političke i društvene krize u Crnoj Gori. Istakla je da je najviše brinu pitanja imenovanja u pravosuđu, pitanja ugrožene bezbjednosti, a smatra da na tom sastanku treba razgovarati i o Zakonu o predsjedniku.

“Imajući u vidu da se država nalazi u političkoj krizi, smatrala sam neophodnim da ponovo otvorim politički dijalog u kom će učestvovati svi predsjednici parlamentarnih partija”, kazala je ona.

Posebno je brine, kako kaže, da smo u ovom izazovnom trenutku ponašanjem i postupanjem svih političkih subjekata došli u situaciju gdje je dovedena u pitanju i bezbjednost u Crnoj Gori.

“Smatram da to izuzetno velikim problemom, i smatram obavezom svih političkih subjekata da nađemo načina da se dogovorimo oko vrlo važnih pitanja koje optetećuju naše društvo. Samom činjenicom da nemamo funkcionalan Ustavni sud lokalni izbori održani u 14 opština još su u fazi čekanja i postoje problemi oko proglašenja rezultata i funkcionalnosti lokalnih samouprava”, poručila je ona.

Naglasila je da je u pitanju jedna od najvažnijih institucija u državi, i da je pred njom više od 3.700 ustavnih žalbi.

Đurović ističe da činjenicom da nemamo Ustavni sud ne postoji adekvatna institucionalna instanca koja će dati odgovore na preispitivanje postupaka i zakonskih rješenja.

“Upravo je to razlog zašto sam ponovo apelovala da sjednemo i pokušamo da nađemo rješenje i kompromis u izazovnom trenutku. Naqjviše me brine pitanje ugrožene bezbjednosti u Crnoj Gori. Krajnji je trenutak da zajedno sjednemo i da nađemo rješenje da izađemo iz ove situacije”, kazala je ona.

Đurović je kazala da je informisana putem medija o predlogu Predsjedništva DPS-a da se odustane od izmjena Zakona o predsjedniku i da se proces izbora sudija Ustavnog suda vrati na početak, te da bi pitanje Zakona o predsjedniku trebalo da bude tema dijaloga.

“Što se tiče vraćanja postupka o izboru sudija na početak, to je nemoguće”, istakla je ona.

Sledeće

Kovačević: Izborom sudija Ustavnog suda smanjiti tenzije

Ne propustite

Đukanović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o predsjedniku

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Poslanica Jevrosima Pejović najviše putovala o trošku građana

U protekle nepune tri godine, otkad je konstituisan aktuelni 28. saziv Skupštine Crne Gore, predstavnici političkih opcija raspoređeni na 81 poslaničko mjesto imali su 888 službenih putovanja, koja su građane zbirno koštala čak 1,01 milion eura, podaci su Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Iz ove nevladine organizacije ukazuju i da je samo tokom prvih šest mjeseci ove godine za iste potrebe utrošeno skoro 213.000 eura.

Prema dobijenim podacima, poslanica Posebnog kluba poslanika Jevrosima Pejović nastavlja da bude u samom vrhu među kolegama koje putuju. Ona je u prvih šest mjeseci ove godine imala 11 putovanja, te najveći pojedinačni trošak od blizu 20.000 eura. Destinacije su bile Budva, Vašington, Beč, Tbilisi, Budimpešta, Istanbul, Kopenhagen, Strazbur, Rim i Jerevan.

Sa znatno manjim iznosom od skoro 13.000 eura, ali čak 16 putovanja, prati je potpredsjednik parlamenta Nikola Camaj iz Albanskog foruma. Uz Budvu, on je poslom u ovoj godini već stizao u Strazbur, Prištinu, Budimpeštu, Zagreb, Pariz, Beč, Skoplje, Kristijansand, Talin, Vatikan i Istanbul.

Za osam službenih putovanja poslanice Pokreta Evropa sad (PES) Nađe Laković izdvojeno je 11.600 eura (Budva, Strazbur, Pariz, Monako i Budimpeštu), dok je pet putovanja predsjednika Građanskog pokreta URA Dritana Abazovića koštalo 11.300 eura (Ljubljana, Vašington, Groseto, Berlin i Njujork). Među poslanicima sa najvećim troškovima su i Gordan Stojović iz PES-a, sa 10.000 eura za šest putovanja (Madeira, Zagreb, Trst, Istanbul, Strazbur i Odesa) i Edina Dešić iz Bošnjačke stranke (BS) za čijih je pet putovanja izdvojeno 9.500 eura (Strazbur, Istanbul, Njujork i Šandong).

Posmatrano po poslaničkim klubovima, najviše sredstava u prvoj polovini godine izdvojeno je za putovanja poslanika i poslanica PES-a, oko 38.600 eura za 31 putovanje, što predstavlja nešto više od 18 odsto ukupnih troškova službenih putovanja svih poslanika u analiziranom periodu. Od tog iznosa, 30 odsto odnosi se na putovanja Nađe Laković, a nešto više od četvrtine na Gordana Stojovića.

Podaci o BS pokazuju da je taj poslanički klub imao 21 putovanje i 28.100 eura troška, a više od trećine se odnosi na Edinu Dešić. Za 27 putovanja poslanika NSD-a izdvojene su 23.000 eura, od čega oko 30 odsto na putovanja Dejana Đurovića. Poslanici DPS-a imali su 20 putovanja koja su koštala 22.600 eura, od čega se oko 30 odsto odnosi na putovanja Ivana Vukovića. Poseban klub poslanika imao je 14 putovanja i trošak od 21.467,12 eura, a samo dva putovanja nijesu vezana za Jevrosimu Pejović.

Među predstavnicima GP URA, koji su zabilježili 11 putovanja i troškove od 21.000 eura, više od polovine tiče se putovanja Dritana Abazovića. Poslanici Demokrata imali su 18 putovanja, uz trošak od 20.800 eura, a trećina se odnosi na putovanja Duška Stijepovića.

Albanski forum imao je 20 putovanja i trošak od 15.000 eura, pri čemu se više od 85 odsto tog iznosa odnosi na putovanja Nikole Camaja. Evropski savez je za 11 putovanja potrošio 10.000 eura, od čega se više od dvije trećine odnosi na putovanja Nikole Zirojevića. Za tri putovanja poslanica kluba SNP–CIVIS izdvojeno je 4.100 eura – 85 odsto su putovanja Maje Vučelić. Dva putovanja Adrijana Vuksanovića (HGI) iz Kluba poslanika DUA i HGI koštala su 3.300 eura, a jedno putovanje Vladislava Bojovića (DNP) 1.700 eura.

Politika

Dragović: Ne može DNP sa servilnošću prema Vučiću da ima političku snagu u Crnoj Gori

Ne smatram da Demokratska narodna partija (DNP) sa agresivnom i nekorektnom kampanjom, uvredama na račun političkih neistomišljenika i sa servilnošću prema predsjedniku Srbuje Aleksandru Vučiću može da ima političku snagu u Crnoj Gori, smatra poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović.

Dragović je tako prokomentarisao istraživanje agencije “Spektrum analitika” Miloša Bešića, čija je autentičnost potvrđena “Vijestima” iz više izvora.

U poređenju s prethodnim istraživanjem te agencije, rađenim u aprilu, rast bilježe DPS za 1,3 procentnih poena (sa 26,3 na 27,6 odsto), DNP Milana Kneževića – sa 7,5 na 10,1 odsto, ES – sa 4,6 na 9,9 odsto, Građanski pokret (GP) URA – sa 5,4 na 6,4 odsto, Albanski forum – sa 1,2 na 1,5 odsto.

S druge strane, gori rezultat u odnosu na april ostvarili su PES – sa 20,2 na 18,6 odsto, NSD – sa 15,1 na 8 odsto, Demokrate – sa 6,4 na 6 odsto, BS – sa 6,7 na 5,9 odsto, Socijalistička narodna partija (SNP) – sa 1,9 na 1,6 odsto.

“Pod pretpostavkom da su podaci istiniti: Buduća vlast se bez Pokreta Evropa sad ne može praviti. Taj navodni pad PES-a je minimalan, PES je stabilan. Ja sam ubijeđen da će PES i dalje biti stožer vlasti i nakon izbora 2027. godine”, rekao je Dragović tokom gostovanja u emisiji “Klub Aplus”.

Politika

Miličić: Ko medijski ruši poziciju Srba u Crnoj Gori, direktno radi na povratku DPS-a

Portparol Nove srpske demokratije, Mirko Miličić, kazao je da oni koji rade na slabljenju srpskog političkog faktora u Crnoj Gori direktno rade na povratku Demokratske partije socijalista na vlast. Miličić naglašava da govore neistinu oni koji tvrde da su Srbi u Crnoj Gori danas ugroženi. Poručuje da je NSD garant da Srbi u našoj zemlji više nikada neće morati da brinu za svoju egzistenciju.

Miličićevo saopštenje prenosimo integralno

Mnogo se nedobronamjerne polemike van Crne Gore otvara o srpskom narodu u našoj zemlji. Razne se priče pokreću i ono što je prećutkivano za vrijeme vladavine Mila Đukanovića i DPS-a, sada je naprasno postala goruća tema i osovina dežurnih gostiju jutarnjih programa, raznih analitičara i stručnjaka za sve i svašta.

Neistinu govori onaj ko tvrdi da su Srbi danas ugroženi u Crnoj Gori, isto kao što neistinu govori i onaj ko tvrdi da bivši režim ovu državu nije gradio na temeljima anti-srpstva i konstantnoj diskriminaciji srpskog naroda.

Izgleda da mediji koji danas forsiraju lažnu kampanju o tome kako je aktuelna vlast u Crnoj Gori anti-srpska zapravo rade na tome da se DPS vrati na vlast, kako bi, navodno Srbima bilo bolje, baš onako kako im je bilo prije 2020. godine, po maksimi – ako Srba nema, ni problema nema. Ko radi na slabljenju srpskog političkog faktora u Crnoj Gori, direktno radi na jačanju DPS-a.

Ništa nas to ne čudi, jer su isti ti mediji za račun Mila Đukanovića 2015. i 2016. godine iznosili najogavnije laži protiv lidera DF-a i srpske politike koja se vodila u Crnoj Gori. Najsramotnije stranice propagande u korist Mila Đukanovića su tada u Crnoj Gori vodili mediji koji sada u Srbiji neumorno blate srpske političare iz Crne Gore. Kao što su ranije radili za tu ovdašnju firmu Mila Đukanovića sada, naravno, nastavljaju isti posao ali pod drugim izgovorom.

Nova srpska demokratija je garant da Srbi u Crnoj Gori više ne moraju da brinu za svoju egzistenciju; da nikada više neće biti bez posla samo zato što su Srbi, već da će raditi, imati prostor da napreduju i imati dobru zaradu; da se nikada više niko neće drznuti da krene u otimanje svetinja naše Srpske pravoslavne crkve, koja je kičma srpskog naroda ma gdje on bio.

Kao što rekoh, mnogo je nepravde bivši režim nanio srpskom narodu kroz decenije i mnogo toga mora da se ispravi. Ali da bismo u tome uspjeli, moramo imati mudar pristup. Moramo imati prijatelje i saveznike – i među rođacima Crnogorcima i među komšijama Albancima, Bošnjacima i Hrvatima.

Na samom kraju, nas, koji smo sa Srbijom dijelili i dobro i zlo, razni skorojevići neće moći udaljiti od nje, jer ni Srbija ni Crna Gora nisu definisane jednom ili drugom vlašću. Naša bratska ljubav prema Srbiji je iskonska i traje vjekovima, bez obzira na okolnosti. Upravo zbog toga nećemo dozvoliti da nas poznati politički preletači, pod raznim patriotskim parolama, isključuju iz procesa odlučivanja u Crnoj Gori i ponovo dovedu do toga da Srbi u Crnoj Gori budu građani drugog reda, jer proći će i ovo, a srpski narod ostaje.