Politika

Đukanović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o predsjedniku

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vratio je Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Predsjedniku Crne Gore.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vratio je Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Predsjedniku Crne Gore.

Zakonom izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore urušava se državni poredak i ne poštuju se ustavne zabrane, tvrdi savjetnik Đukanovića za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijančić.

Saopštenje Bastijančića prenosimo u cjelosti:

Na Trećoj sjednici Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2022. godini, dana 2. novembra 2022. godine, donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Predsjedniku Crne Gore, glasovima 41 poslanika.

Predsjedniku Crne Gore ovaj zakon dostavljen je u četvrtak, 3. novembra u 13 časova. Narednoga dana, nakon što se upoznao sa formom i sadržinom Zakona, podrobno analizirajući njegova sporna rješenja, predsjednik Đukanović odlučio je, saglasno članu 94 stav 1 Ustava Crne Gore, da vrati Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Predsjedniku Crne Gore na ponovno odlučivanje Skupštini Crne Gore.

Dopis Predsjednika Crne Gore dostavljen je danas predsjednici Skupštine, kojim je ukazao da bi se potencijalnim proglašavanjem ovog zakona, stupanjem na snagu istog i postupanjem Predsjednika Crne Gore saglasno njegovom tekstu, dejstvu, smislu i duhu neminovno otvorilo pitanje očuvanja ustavnosti i zakonitosti, te pravne sigurnosti u političkom i pravnom sistemu Države, pod okriljem međuinstitucionalne nomotehničke kontaminacije i konfuzije ustavnih nadležnosti najvažnijih državnih organa, koji zasnivaju svoj legitimitet vlasti na volji građana iskazanoj kroz odvojene izborne procese održane u određenim vremenskim intervalima po ustanovljenim i pouzdanim procedurama.

Dalje navodeći razloge vraćanja Zakona Skupštini na ponovno odlučivanje, Predsjednik Crne Gore je konstatovao da bi se stvorile očito nedemokratske pretpostavke za uništavanje ustavnog dobra kakvo je princip podjele vlasti zasnovan na ravnoteži i međusobnoj kontroli, a ne na uzurpaciji jednog dijela izvršne vlasti čiji je nosilac Predsjednik Crne Gore, i to od strane Skupštine Crne Gore kao najvišeg doma državnih legislativnih aktivnosti, čemu bi se, inače, u konačnom pristupilo predmetnim zakonskim inženjeringom.

Jednako tako, neosnovano bi se krenulo ka nepoštovanju ustavne zabrane retroaktivnog dejstva zakona i drugih propisa, uz dirketnu refleksiju na polje crnogorskog ustavnog sistema i postulata ustavnog prava uopšte, sa najvišim stepenom opasnosti od izglednog urušavanja državnopravnog poretka, razgradnje institucija i flagrantnog nipodaštavanja univerzalnih pravnih vrijednosti savremenih demokratskih sistema vlasti, na šta proaktivno, jasno i zabrinuto ukazuje domaća stručna javnost, nevladin sektor, kao i predstavnici respektabilnih međunarodnih subjekata i partnera.

Zatim, parlamentarna organizacija vlasti, koja je na snazi u našoj Državi, kao jedan od klasifikovanih državnih oblika u ustavnoj i opštoj teoriji prava, te u pravnoj i političkoj praksi, suštinski bi skliznuo i faktički se transformisao u centralizovani skupštinski sistem, i to ne kroz unaprijed predviđenu i poznatu kompleksnu ustavnu proceduru revizije našeg najvišeg pravnog akta, već nedopustivim derogiranjem ustavnih normi zakonskim, odnosno normatvnim zahvatom nepoznatom i neprihvatljivom evropsko-kontinentalnom sistemu prava – sistemu čije tekovine baštini i crnogorsko pravno podneblje.

Na kraju, Predsjednik je stao na stanovište, da sagledano kroz prizmu vladavine prava, sve to bi neizbježno vodilo konstituisanju pogodnog ambijenta da se, zajedno sa dosadašnjim upitnim i atipičnim postupanjima skupštinskog rukovodstva i promjenljive parlamentarne većine prenebregne imperativ trajnog afirmisanja standarda bezlične strukrture vlasti, zatim neophodnog supstancijalnog i proceduralnog legitimiteta zakona, kao obilježja po čijem se postojanju pravno uređene države i organizovana društva upečatljivo razlikuju i odvajaju od onih koja to nijesu.

Izvor: Dan

Sledeće

Đurović pozvala na sastanak parlamentarne partije

Ne propustite

DPS: Pozvaćemo građane na veliki protest

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlada će bivšim radnicima Radoja Dakića isplatiti 7,7 miliona eura

Vlada će bivšim radnicima „Radoja Dakića“ na ime neizmirenih zarada država će isplatiti preko 7,7 miliona eura.

Navodi se da je nakon utvrđenih izmjena i dopuna Zakona o budžetu za ovu godinu, Vlada zaključila da su se stekli uslovi za ispunjenje svoje pozitivne obaveze izvršenja konkretnih nespornih pravosnažnih i izvršnih sudskih odluka donijetih u korist ostalih bivših radnika „Radoja Dakića“, a po osnovu kojih su potraživanja priznata u stečajnom postupku.

Dodaje se da broj radnika, čija potraživanja nijesu isplaćena u cjelosti, iznosi 1,5 hiljada.

“Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo finansija da, najkasnije do 15. decembra, prenese na depozitni račun Privrednog suda 7.787.128 eura, radi namirenja potraživanja iz rada i po osnovu rada za sve preostale radnike „Radoja Dakić“, koja nijesu izmirena u dosadašnjem toku stečajnog postupka”, kaže se u saopštenju.

Vlada je na današnjoj sjednici utvrdila i Predlog zakona o dobrovoljnim penzionim fondovima.

Kako se navodi, predloženim zakonom stvorene su pretpostavke za dalji razvoj i unapređenje sistema individualne kapitalizovane štednje sa direktnim uticajem na bolju buduću socijalnu sigurnost građana, uz obezbjeđenje trajne i efikasne socijalne zaštite koja bi trebala da obezbijedi pristojan životni standard u starijoj dobi.

“Cilj ovog propisa je unapređenje poslovnog ambijenta, razvoj dobrovoljnih penzionih fondova u Crnoj Gori, kao i uspostavljanje adekvatnog regulatornog i nadzornog okvira za djelatnost društava za upravljanje penzionim fondovima u Crnoj Gori, usklađenog sa pravnom tekovinom Evropske unije (EU) u ovoj oblasti “, rekli su iz Vlade.

To bi, kako se navodi, trebalo da se pozitivno odrazi kako na tržište kapitala tako indirektno i na poslovanje realnog sektora i na privredu u cjelini.

“Penziona štednja predstavlja periodičnu isplatu u novcu koja se isplaćuje licu koje je ostvarilo pravo na nju nakon ispunjavanja uslova propisanih predloženim zakonom, pri čemu isplate mogu imati oblik doživotnih isplata, periodičnih isplata, jednokratnih isplata ili bilo koje kombinacije navedenog”, kaže se u saopštenju Vlade.

Oni su naveli da iz ugla fiskalnog tretmana, u skladu sa važećim ali i predloženim zakonom, penziona štednja predstavlja dio već oporezovanog neto iznosa sredstava građana.

Vlada je na sjednici utvrdila i Predlog zakona o energetici, s izvještajem sa javne rasprave, kojim će se izvršiti dalje usklađivanje zakonodavstva Crne Gore sa pravnom tekovinom EU u toj oblasti – Direktivom (EU) 2019/944 o zajedničkim pravilima za unutrašnje tržište električne energije.

“Direktiva uspostavlja zajednička pravila za proizvodnju, prenos, distribuciju i skladištenje energije i snabdijevanje električnom energijom, zajedno s odredbama o zaštiti potrošača, kako bi se stvorila istinski integrisana, konkurentna, fleksibilna, pravedna i transparentna tržišta električne energije orijentisana na potrošače u Uniji”, navodi se u saopštenju.

Politika

Vuković je na službena putovanja trošio duplo više od sadašnje gradonačelnice Podgorice

Gradonačelnica Podgorice Olivera Injac u prvih 11 mjeseci ove godine na reprezentaciju i službena putovanja potrošila je 18.169 eura, odnosno oko trećine ukupnog budžeta namijenjenog za ove svrhe.

Ova suma predstavlja svega 26 odsto budžeta predviđenog za službena putovanja i 38 odsto budžeta predviđenog za reprezentacije.

To proizilazi iz dokumenta Glavnog grada u koji je Portal RTCG imao uvid.

Ukupna potrošnja je 2023. godine iznosila 24.629 eura. Olivera Injac je na poziciju gradonačelnice izabrana u aprilu te godine.

Njen prethodnik na ovoj poziciji, Ivan Vuković, 2019. godine je po ovom osnovu utrošio 54.936 eura, a 2020. godine, u vrijeme pandemije koronavirusa, 25.994 eura.

Podaci pokazuju da je 2022. utrošeno 59.784 eura, a godinu ranije 51.747 eura.

Kada su u pitanju troškovi po kategorijama, za službena putovanja najviše je potrošeno 2019. godine, 40.436 eura. Pretprošle godine potrošeno je 40.000 eura.

U prvih 11 mjeseci ove godine, potrošeno je 10.495 eura.

Za reprezentaciju je najviše potrošeno 2021. godine, 26.000 eura. U 2023. godini, s druge strane, potrošeno je 4.201 euro. Ove godine, ti troškovi su iznosili nešto preko 7.600 eura.

Visoki troškovi za reprezentaciju zabilježeni su i 2022. godine, kada je potrošeno skoro 20.000 eura.

Politika

Kabinet premijera: Đurović će imati priliku sve da objasni nadležnim organima

Iz Kabineta Milojka Spajića oglasili su se povodom tvrdnji bivšeg ministra ekonomskog razvoja i turizma Gorana Đurovića da 43. Vlada nema nikakve veze sa garancijom izdatom za gradnju hotela u Kolašinu, privrednog društva Magnum Dvelopment.

“43. Vlada Crne Gore navedeni projekat uvrstila je u listu prioritetnih projekata, i usvojila taj dokument; 42. Vlada taj projekta nije uvrstila na listu prioritetnih projekata; 44. Vlada je, prilikom pokretanja postupka naplate bankarske garancije, u iznosu od 2,5 miliona eura, utvrdila da ista ne postoji, odnosno da je za navedeni projekat izdata lažna garancija”, navode u saopštenju.

Đurović: Spajićeva Vlada ponovo uhvaćena u laži, garancija nema veze sa 43. Vladom

Dodaju da u skladu sa tim, na današnjoj sjednici Vlade odlučeno je da ministar Ernad Suljević u ime Vlade dostavi cjelokupne spise predmeta nadležnom državnom tužilaštvu na dalje postupanje i odluku.

“Na ovaj način, 44. Vlada Crna Gore postupila je odgovorno, a za sve eventualne nedoumice, gospodina Đurovića upućujemo na svog prethodnika u resoru ekonomskog razvoja”, zaključuju u saopštenju.