Politika

Joković: Onaj ko ne bude dio SNP-a, ne može zadržati nijednu poziciju u ime SNP-a

Rekao sam da se neću kandidovati ako ne budem vidio da imam najmanje dvije trećine glasova podrške. Po onome kakva je sad situacija, to će biti i te kako više od dvije trećine.

Ne znam zbog čega su nastale ljutnje i neslaganja Dragoslava Šćekića, on meni nikad nije direktno rekao zbog čega.

Oni koji istinski vole SNP i koji nijesu tu zbog lične promocije i privilegija, koje bi eventualno mogli dobiti, sigurno će ostati u SNP-u.

Ko ne bude dio Socijalističke narodne partije (SNP), ne može da vrši nijednu funkciju u ime stranke.

To je u intervjuu “Vijestima” kazao lider SNP-a i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.

Tvrdi da nikad nije imao problema s potpredsjednikom SNP-a i ministrom sporta i mladih Dragoslavom Šćekićem, koji će mu biti protivkandidat za mjesto predsjednika stranke na predstojećem Kongresu, zakazanom za 30. avgust, te da su pojedini ljudi oko Šćekića uticali na to da nekadašnji čelnik Berana promijeni odnos prema mnogim članovima SNP-a.

“Time je sam sebe doveo u situaciju da mu je gotovo nemoguće da postane predsjednik SNP-a… Teoretski mi se čini da Šćekić ne može pobijediti na Kongresu, a nijesam siguran ni da će učestvovati, iako je prihvatio kandidaturu”, poručio je Joković.

Zašto Vi mislite da ste najbolji izbor za lidera SNP-a? Da li mislite da ste radom u prethodna dva mandata zaslužili da dobijete i treći?

Ja ne mislim da sam najbolji izbor za predsjednika SNP-a, niti je moje mišljenje mjerodavno za to. To je odluka opštinskih odbora i organa partije, koji su mene predložili.

Dvadest i dva opštinska odbora su me predložila za predsjednika partije. Dvadeset i jedan predsjednik opštinskog odbora SNP-a me direktno podržava. Podržava me poslanički klub, podržavaju me predsjednici opština, podržavaju me i izvorni, stari članovi SNP-a, osnivači partije. Na osnovu njihovih predloga ja sam prihvatio kandidaturu, jer sam ranije već rekao da se neću kandidovati ako ne budem vidio da imam najmanje dvije trećine glasova podrške. Po onome kakva je sad situacija, onako kako vidim i kako dobijam informacije s terena, to će biti i te kako više od dvije trećine.

Da li ste zadovoljni Vašim radom u prethodna dva predsjednička mandata?

Zadovoljan sam kakav je SNP sada u odnosu na kakvog sam ga naslijedio 2017. godine. Zadovoljan sam što je u mom periodu došlo do promjene vlasti u Crnoj Gori i što je SNP jedina politička partija koja je učestvovala u svim vladama nakona pada Demokratske partije socijalista (DPS). Zadovoljan sam što smo sve ono što smo obećali prilikom ulaska u 43. Vladu i ostvarili. Obećali smo borbu protiv kriminala i korupcije, potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom, popis stanovništva u Crnoj Gori – a znamo da je DPS bio protiv toga… Sve što smo obećali, učinili smo.

Volio bih da nismo 2023. godine, zbog nekih unutrašnjih problema, želeći da pokažemo da nismo ušli u tu Vladu da bismo uzeli za sebe funkcije, dali nekima određene funkcije, a oni to apsolutno nisu zasluživali. Mi smo im, želeći da proširimo našu SNP priču, dali određene funkcije, a onda su nam oni ne baš korektno vratili 2023. na izborima. Ipak, i tada smo prošli, kad su svi mislili da nećemo da ih prođemo. I sad smo stabilna partija, stranka koja je ozbiljan činilac u vlasti 44. Vlade i idemo dalje i vjerujem da ćemo na izborima 2027. godine, sad tačno znamo kad su, ostvariti značajno bolji rezultat.

Protivkandidat za mjesto predsjednika SNP-a će Vam biti Dragoslav Šćekić. U kakvim ste odnosima sa g. Šćekićem i da li mislite da, ukoliko on pobijedi na Kongresu, partija prelazi u “dobre ruke”?

Nikad nijesam imao ličnih problema sa Šćekićem. Ne znam zbog čega su nastale neke njegove ljutnje i neslaganja, on meni nikad nije direktno rekao zbog čega. Mislim da su neki ljudi oko Šćekića najviše doprinijeli tome što je on promijenio odnos ne samo prema meni, ja bih bio presrećan da je samo prema meni, nego je s mnogima u partiji on poremetio odnose.

Time je sam sebe doveo u situaciju da mu je gotovo nemoguće da postane predsjednik SNP-a. On danas nije prisustvovao sjednici Glavnog odbora. Ja sam rekao kakvu podršku očekujem, teoretski mi se čini da Šćekić ne može pobijediti na Kongresu, a nijesam siguran ni da će učestvovati, iako je prihvatio kandidaturu.

G. Šćekić je ranije ove godine izjavio da je 2017. godine, zajedno sa Draganom Ivanovićem, doprinio tome da Vas izglasaju na mjesto predsjednika SNP-a. Kako gledate na tu njegovu izjavu?

Mene niko nije doveo na mjesto predsjednika. Ja sam jedan od osnivača SNP-a, uključio sam se u politiku kad je nastajao SNP, pošao sam na kongres Momirovog (Bulatovića) krila DPS-a, kom ja (DPS-u) dotad nikad nisam pripadao, tada sam prvi put ušao u politiku. To je bilo u Kolašinu, taj je kongres prekinut i nastavljen je u Podgorici.

Ja sam od osnivanja u SNP-u, i g. Šćekić, siguran sam, da je znao da može da pobijedi – mene ne bi podržavao. Siguran sam i u to da bi Snežana Jonica tada vjerovatno pobijedila da joj ja nijesam bio protivkandidat.

Dragan Ivanović i Dragoslav Šćekić me jesu tada podržali, ali mi smo tako i pobijedili. Razlika je bila svega 25 glasova, dobro se sjećam. Tada sam bio politički neeksponirano lice – bio sam član Glavnog i Izvršnog odbora partije, ali nisam imao bilo kakve političke ambicije, ja sam došao iz biznisa.

Naravno, ja sam vratio Dragoslavu Šćekiću. Za vrijeme mog predsjednikovanja Šćekić je izabran za predsjednika Opštine Berane, gdje smo imali najviše glasova u toj koaliciji. Imenovan je za direktora Fonda zdravstva, a na moj predlog postao je ministar zdravlja, a kasnije i ministar sporta. Nešto što obično pripada predsjedniku partije, postao je i potpredsjednik Vlade, to sam isto predložio. Saglasio sam se da, pošto je imao i tu ambiciju, bude potpredsjednik Vlade. Dakle, niko u SNP-u nije imao više funkcija, niti je duže na funkcijama od ove generacije u kojoj je i Šćekić. Tako da je njegova podrška meni apsolutno vraćena.

Negdje Šćekić govori da se on povukao jednom, pa i drugi put. Jeste se povukao, znajući da ne može da pobijedi na kongresima SNP-a, ali se nikada nije povlačio s najznačajnijih državnih funkcija. To nikome drugom nije ustupao. Ja sam ustupao mjesto potpredsjednika Vlade njemu, u prošloj Vladi mjesto predsjednika Skupštine Danijeli Đurović, a i u onoj prvoj (42. Vladi Zdravka Krivokapića – prim. aut.) nijesam zauzeo najvišu funkciju, nego je neko drugi. Toliko o tome koliko ja želim da imam neke funkcije.

Kako gledate na višemjesečna “prepucavanja” unutar partije i stanje u njoj uoči Kongresa? Da li postoji podjela u partiji?

Ono što sam vidio danas i održavajući opštinske odbore i predlažući mjesto za kandidata predsjednika partije – ja ne vidim neku podjelu. Ovdje je neuporedivo najveći broj predloga onih koji čine stub partije, znači opštinskih odbora – ubjedljivo najviše su mene predlagali za predsjednika.

Nikad nijednu izjavu nisam dao, ni s kim se nijesam prepucavao, nikad nijedan intervju, niti sam, ni u naznakama, nešto negativno o nekom iz SNP-a konstatovao. To rade oni koji nemaju podršku u partiji, pa se onda obraćaju preko određenih medija, znam i na koji način i zbog čega ti mediji pišu o jednoj strani, a satanizuju mene. Međutim, ja to dobro podnosim jer sam rekao – mi unutar SNP-a se najbolje poznajemo i odluku na Kongresu će donijeti članovi partije, oni koji SNP drže i koji ga vode naprijed.

U Herceg Novom nijesmo prešli cenzus, ja sam molio predsjednika tadašnjeg Opštinskog odbora (Milana Jančića – prim. aut.) da dođem, on nije htio da me pozove da vidimo šta možemo da uradimo, da pričamo s ljudima, a dolazio je g. Šćekić.

Kad sam tražio da se održi Opštinski odbor, da pokrenemo rad u partiji uoči izbora, bile su priče da ne može da se organizuje. Kad sam ja rekao da idem na put samo jedan dan, i da to moramo završiti, baš toga dana, kad sam ja otišao, održan je Opštinski odbor i tamo je bio g. Šćekić.

Kad sam osjetio šta se dešava, ja sam g. Jančića zvao na svako Predsjedništvo, on je obećavao da imaju četiri mandata, da stvaraju koalicije… Onda je on na kraju rekao da se raduje što SNP ide sam, da o cenzusu nema nikakve priče, da imaju tri ili pet puta više glasova nego što su na kraju dobili. Na kraju su pretrpjeli fijasko, SNP je pretrpio fijasko na izborima u Herceg Novom, zahvaljući takvom postupanju.

Mnogi u Herceg Novom su napustili opštinski odbor zbog takvog djelovanja… I onda je Glavni odbor donio odluku da se raspušti Opštinski odbor u Herceg Novom. Jedan tako raspušteni opštinski odbor, koji nema nikakva ovlašćenja, okupio je određenu grupu ljudi i formirali su navodno odbor, tome je valjda prisustvovao i Dragoslav Šćekić.

Bilo je i drugih koji su tražili da se formira opštinski odbor u Herceg Novom, bilo je tu više ljudi nego ovih koji su formirali, ja sam rekao ne, i jednima i drugima. Poslije Kongresa će se formirati opštinski odbor u Herceg Novom i to će biti regulisano. Isključivi krivac za sve to je Opštinski odbor u Herceg Novom.

Pojedini mediji su prethodnih dana pisali da će g. Šćekić, ukoliko ne pobijedi na Kongresu, napustiti SNP i formirati svoju stranku, te da će sa sobom povući dio članstva partije. Ukoliko se to desi, šta ćete uraditi da zadržite taj dio, koji bi eventualno pošao za Šćekićem?

Oni koji istinski vole SNP i koji su tu zbog SNP-a, koji cijene vrijednosti partije, koji nemaju lične želje i ambicije mimo stranke, koji nijesu tu zbog lične promocije i privilegija koje bi eventualno mogli dobiti, sigurno će ostati u SNP-u.

Imam ohrabrujuće vijesti s terena da, iako bi g. Šćekić formirao partiju, da će oni ostati u SNP-u. Da li će neki mali dio SNP-a poći za Šćekićem? Ja im savjetujem da ne idu, jer je to put u bespuće. Oni nigdje neće doći, kao ni mnogi koji su izašli iz SNP-a. Da li će g. Šćekić formirati partiju, to je pitanje za njega, ali ja znam da na Kongresu neće pobijediti.

Ukoliko g. Šćekić izgubi na Kongresu, a potom napusti SNP i formira svoju stranku, da li će on ostati dio Vlade?

Onaj ko ne bude dio SNP-a i bude napustio partiju, ne može zadržati nijednu poziciju u ime SNP-a. To je definitivno. Znam kakav će rezultat biti na Kongresu, ali pod nekom krajnjom pretpostavkom, da bude drugačije, ja sam dijete SNP-a i ja ću biti u SNP-u.

Izvor: Vijesti

Slične teme:dragoslav šćekić kongres snp Vladimir Joković

Sledeće

Šćekić: Neću učestvovati na Kongresu SNP-a, razmišljam o formiranju nove partije

Ne propustite

Vlada usvojila PUP Glavnog grada, kolektor ostaje u Botunu

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Sud ukinuo privremenu mjeru: Odblokirana promjena vlasništva Vijesti

Privremena blokada promjene vlasničke strukture Vijesti više nije na snazi. Privredni sud Crne Gore ukinuo je mjeru kojom je bio zaustavljen postupak promjene vlasništva, uz ocjenu da se privremenom mjerom ne može unaprijed zabraniti održavanje zakonito sazvane skupštine, niti društvu ograničiti način zastupanja i odlučivanja, jer bi to predstavljalo nedopušteno miješanje u njegovo poslovanje. To se navodi u odgovoru Privrednog suda Crne Gore na pitanja RTCG povodom informacija da je taj sud ukinuo privremenu mjeru.

Portal Vijesti objavio je u avgustu da je Privredni sud usvojio zahtjev osnivača i manjinskih vlasnika Televizije Vijesti i privremeno blokirao promjene u vlasničkoj i upravljačkoj strukturi kompanije, ocjenjujući da postoji dovoljno osnova da se do razrješenja spora o prodaji većinskog udjela u njoj sačuva postojeće stanje.

Međutim, odlučujući o prigovorima protivnika obezbjeđenja, Privredni sud Crne Gore je donio rješenje Ip.br.543/26 od 7. seotembra 2026.godine kojim je usvojio prigovor, ukinuo rješenje I.br.54/26 od 12.avgusta 2026.godine i obustavio postupak obezbjeđenja u u cjelosti.

United Media ima 51 odsto udjela u Televiziji Vijesti, dok osnivači televizije i Media Development Investment Fund (MDIF), zajedno sa ostalim manjinskim akcionarima, imaju 49 odsto. Izvršni direktor Alpac Capital Pedro Vargas David saopštio je da je ta investiciona grupa pokrenula formalne procedure pred nadležnim institucijama u vezi sa akvizicijom medijskih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, ocjenjujući da je riječ o značajnoj strateškoj investiciji i dijelu dugoročne razvojne vizije kompanije za region Jugoistočne Evrope. Međunarodna investiciona grupa Alpac Capital i Summer Parent S.à r.l, krajnji akcionar United Group, potvrdili su ranije da je postignut sporazum o prodaji kompanije Adria News S.à r.l. Time će promjenu vlasnika dobiti jedan od najvažnijih regionalnih informativnih medijskih sistema, uključujući i medije u Crnoj Gori — Grupu “Vijesti” (dnevne novine, portal i TV) i Nova M.

United Group je u februaru ove godine objedinila svoje informativne medijske operacije u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Srbiji i Sloveniji pod brendom Adria News Network, sa zasebnim upravljačkim modelom, nezavisnim odborom i Uredničkim savjetom sastavljenim od međunarodnih medijskih profesionalaca. U tu mrežu uključeni su poznati medijski brendovi kao što su N1, Nova S, Vijesti i Danas. Prema ranijim podacima kompanije, mreža zapošljava više od 1.000 novinara i drugih radnika, a njen sadržaj prati zajednička publika od više od 16 miliona ljudi.

Najpoznatija medijska investicija Alpac Capitala je Euronews. Kompanija je 2022. godine preuzela većinski udio u panevropskoj informativnoj mreži, što je u saopštenju o novoj akviziciji predstavljeno kao dokaz iskustva u upravljanju međunarodnim medijskim i informativnim kompanijama.

Iz Privrednog suda rekli su nam da su odlučujući o predlogu za određivanje privremene mjere predlagača obezbjeđenja MEDIA DEVELOPMENT INVESTMENT FUND, Inc, New York i dugih, protiv protivnika obezbjeđenja „TELEVIZIJA VIJESTI” DOO Podgorica, UNITED MEDIA S.à r.l, rue Jean Monnet 6, Luksemburg i ADRIA NEWS s.a.r.l, rue Jean Monnet 6, 2180 Luksemburg, donijeli rješenje I.br.54/26 od 12.avgusta 2026.godine kojim je usvojio predlog za određivnje privremene mjere i, u bitnom, zabranio protivnicima obezbjeđenja održavanje vanredne sjednice skupštine članova društva „TELEVIZIJA VIJESTI“ DOO Podgorica, zakazane za 9. septembar 2026. godine. Ta skupština je, kako preciziraju, sazvana Odlukom o sazivanju prve vanredne sjednice Skupštine društva „TELEVIZIJA VIJESTI“ DOO Podgorica od 9. jula 2026. godine.

“Takođe, zabranjeno je društvu „TELEVIZIJA VIJESTI“ DOO Podgorica, njegovim organima, zastupnicima i zaposlenima izdavanje punomoćja Brentu Roderiku Sadleru ili bilo kom drugom licu, za zastupanje društva po zahtjevu UNITED MEDIA S.a r.l. i/ili ADRIA NEWS S.a.r.l, odnosno za preduzimanje radnji u ime društva, u postupku davanja prethodne saglasnosti za promjenu vlasničke strukture društva, u smislu člana 134 Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, od strane Agencije za audiovizuelne medijske usluge, kao i u postupcima pred Ministarstvom kulture i medija Crne Gore, u vezi sa promjenom podataka u Evidenciji medija po osnovu te promjene. Zabranjeno je protivnicima obezbjeđenja da društvu „TELEVIZIJA VIJESTI“ DOO Podgorica, njegovim organima, zastupnicima ili zaposlenima upućuju zahtjeve, naloge, instrukcije ili predloge, odnosno da samostalno ili zajedno sadruštvom preduzimaju bilo koje radnje usmjerene na zastupanje društva ili preduzimanje radnji u ime društva, u postupku davanja prethodne saglasnosti za promjenu vlasničke strukture društva, u smislu člana 134 Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, kao i u postupcima pred Ministarstvom kulture i medija u vezi sa promjenom podataka u Evidenciji medija po osnovu te promjene”, piše u odgovorima Privrednog suda.

Kako se ukazuje, u krajnjem, određeno je da će privremena mjera važiti do okončanja arbitražnog postupka koji su predlagači obezbjeđenja dužni pokrenuti u roku od 45 dana, od dana prijema rješenja.

“Odlučujući o prigovorima protivnika obezbjeđenja, Privredni sud Crne Gore je donio rješenje Ip.br.543/26 od 7.septembra 2026.godine kojim je usvojio prigovor, ukinuo rješenje I.br.54/26 od 12. avgusta 2026.godine i obustavio postupak obezbjeđenja u u cjelosti. Razlozi kojim se vodio sud prilikom donošenja odluke da usvoji prigovor i obustavi postupak obezbjeđenja, se u bitnom, ogledaju u neispunjenosti zakonskih uslovi za određivanje privremene mjere, jer predlagači nijesu učinili vjerovatnim da je njihovo pravo preče kupovine u ovom trenutku povrijeđeno ili neposredno ugroženo, niti da bi bez određivanja mjere ostvarivanje tog prava bilo onemogućeno ili znatno otežano. Sud je pri tome razlikovao sadašnju transakciju od moguće buduće prodaje udjela. Sadašnja transakcija podrazumijeva prenos udjela na povezano društvo, koje istovremeno preuzima cjelokupnu ugovornu poziciju prenosioca. Sud je cijenio da je takav prenos predviđen Statutom društva i Okvirnim ugovorom i da ne aktivira pravo preče kupovine ostalih članova društva. Sa druge strane, drugostepni sud je ukazao da prvostepeni sud nije imao u vidu da najavljena promjena upravljačke strukture u povezanom licu ne podrazumijeva prenos udjela. Kako to saopštenje nije pravno obavezujući akt i samo po sebi ne stvara prava i obaveze, sud je zaključio da se privremena mjera ne može zasnivati na pretpostavkama o transakciji koja tek može uslijediti”, navodi se u odgovorima.

Kako se naglašava, time sud nije unaprijed odlučio da eventualna buduća prodaja licu koje nema status povezanog ne bi mogla aktivirati pravo preče kupovine, već samo da njena najava u ovoj fazi nije dovoljan osnov za određivanje privremene mjere. Sud je takođe zaključio da se privremenom mjerom ne može unaprijed zabraniti održavanje zakonito sazvane skupštine, niti društvu ograničiti način zastupanja i odlučivanja, jer bi to predstavljalo nedopušteno miješanje u njegovo poslovanje.

“Ukoliko budu donesene odluke kojima se povređuju njihova prava, članovi društva sa manjinskim udjelom mogu ih osporavati u zakonom propisanom postupku. Sud je imao u vidu i da Agencija za audiovizuelne medijske usluge, u postupku davanja prethodne saglasnosti, provjerava da li bi neposredna ili posredna promjena vlasništva, odnosno upravljačke strukture medijskog društva, dovela do nedozvoljene medijske koncentracije ili ugrožavanja medijskog pluralizma, ali da se privremenom mjerom ne može unaprijed spriječiti vođenje tog postupka niti Agenciji nametati kakvu će odluku donijeti. U krajnjem, sud je ukazao da ovom odlukom nije konačno odlučeno o eventualnoj budućoj povredi prava preče kupovine, već je ocijenjeno da u ovoj fazi nijesu postojali zakonski uslovi za određivanje tražene privremene mjere. Navedena odluka je pravosnažna i protiv nje nijesu dozvoljeni revizija ni ponavljanje postupka, a može se izjaviti ustavna žalba. Odluka će biti objavljena na intenet stranici Privrednog suda Crne Gore”, zaključeno je.

Politika

Spajić objasnio povećanje penzija i plata

Premijer Milojko Spajić kazao je da je reforma, kako je naveo, „pažljivo isplanirana“ i da je finansijski pokrivena kroz više izvora.

„Reforma je pažljivo isplanirana i u potpunosti pokrivena rastom potrošnje i zapošljavanja, suzbijanjem sive ekonomije, očekivanim povratkom dijaspore, rashodnom disciplinom, kao i aktivnim poreskim mjerama koje ne tangiraju standard siromašnih i srednje klase“, naveo je Spajić u objavi na društvenoj platformi X.

KO I KAKO SVE TO PLAĆA?

Reforma je pažljivo isplanirana i u potpunosti pokrivena rastom potrošnje i zapošljavanja, suzbijanjem sive ekonomije, očekivanim povratkom dijaspore, rashodnom disciplinom, kao i aktivnim poreskim mjerama koje ne tangiraju standard siromašnih i srednje klase. Dodatni prihod države predstavljaće i efikasnije oduzimanje protivpravno stečene imovine kroz zakonske mehanizme borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. U periodu pred nama sa posebnom pažnjom tretiraćemo porez na prazne tercijarne nekretnine – tj one kuće i stanove koji vlasnici drže zatvorenim, dok mladi koji žele da formiraju porodice i započnu novi život nemaju gdje da žive ili plaćaju nerealno visoke kirije. Da se o svemu pažljivo vodilo računa svjedoči i projekcija deficita koja pokazuje da ćemo kroz tranzitnu 2027. godinu proći sa oko 4-5%, da bi već u 2028. Deficit bio oko 3%, što zadovoljava Mastriške kriterijume onda kad je to najbitnije 🇲🇪🇪🇺

— Milojko Spajić (@MickeySpajic) September 19, 2026

Prema njegovim riječima, dodatni prihod države predstavljaće i efikasnije oduzimanje protivpravno stečene imovine kroz zakonske mehanizme borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„U periodu pred nama sa posebnom pažnjom tretiraćemo porez na prazne tercijarne nekretnine – tj. one kuće i stanove koje vlasnici drže zatvorenim, dok mladi koji žele da formiraju porodice i započnu novi život nemaju gdje da žive ili plaćaju nerealno visoke kirije“, kazao je Spajić.

On je naveo da o održivosti reforme, kako tvrdi, govori i projekcija budžetskog deficita.

„Da se o svemu pažljivo vodilo računa svjedoči i projekcija deficita koja pokazuje da ćemo kroz tranzitnu 2027. godinu proći sa oko četiri do pet odsto, da bi već u 2028. deficit bio oko tri odsto, što zadovoljava Mastriške kriterijume onda kada je to najbitnije“, naveo je Spajić.

Politika

Skupština odložila izjašnjenje o ustavnim izmjenama i provjeri integriteta ministara

Skupština Crne Gore danas nije glasala o Vladinom predlogu ustavnih izmjena, kojima je planirano uvođenje obavezne prethodne provjere integriteta za mandatara i kandidate za članove Vlade. Razlog za odlaganje je nedostatak neophodne dvotrećinske većine u sali, s obzirom na to da je za ustavne promjene potrebno 54 glasova, dok je za stavljanje predloga na dnevni red glasalo 46 poslanika, bez glasova protiv i uzdržanih.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić saopštio je da u trenutnim okolnostima nema uslova za usvajanje izmjena, pa je nakon utvrđivanja kvoruma za dnevni red dao pauzu, uz napomenu da će poslanici naknadno biti obaviješteni o nastavku sjednice.

„Kao što vidite, mi nemamo dvotrećinsku većinu neophodnu za promjenu Ustava“, rekao je Mandić.

On je dodao da u narednom periodu slijede dodatni razgovori između predstavnika Vlade, parlamentarne većine i opozicije.

Vlada je ovaj predlog za izmjenu člana 103 Ustava, koji uređuje izbor izvršne vlasti i uslove za kandidate kroz zakonsku provjeru integriteta, uputila Skupštini sredinom avgusta. Iako je Ustavni odbor prije dva dana predložio parlamentu da usvoji predložene izmjene — uprkos ocjenama većine članova Odbora da pojedine odredbe nijesu dovoljno jasno obrazložene — nedostatak političkog konsenzusa i broja poslanika u plenumu za sada je zaustavio ovaj proces.