Connect with us

Priroda i društvo

Dan novinara Crne Gore

Dan novinara Crne Gore, koji se obilježava danas povodom 23. januara 1871. godine, kada je izašao prvi broj lista “Crnogorac”, crnogorski novinari dočekuju u situaciji na kojoj im niko ne bi pozavidio – s prosječnim platama ispod prosjeka, ugrožene bezbjednosti, izloženi pritiscima, ali i sa teretom neriješenih slučajeva ubistva i napada na medijske poslenike.

U godini između dva Dana novinara zabilježen je i veći broj napada na njih nego lani, a obavljanje novinarskog posla i dalje ostaje izazov u pokušaju da funkcioneri shvate šta je zapravo pravo javnosti da zna.

Govoreći o položaju novinara i izazovima u crnogorskom novinarstvu, generalni direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Neđeljko Rudović za “Dan” kaže da je najvažniji zadatak svih da novinarstvo opet postane poželjna profesija i da kolege koje počinju da se bave ovim pozivom odluče da ostanu u novinarskom poslu, a ne da poslije relativno kraćeg vremena razmišljaju o drugoj profesiji.

“Mislim da je to najveći izazov i da su korijeni problema višeslojni. Prvi je što su prosječne novinarske plate ispod prosjeka i što ne osiguravaju pristojnu egzistenciju. Drugi je što i dalje nemamo u potpunosti riješene i rasvijetljene najteže napade na novinare koji su se desili u poslednjih 20 godina i da se napadi ponavljaju, kao što smo imali prilike da svjedočimo prije par mjeseci kada je meta bila koleginica Raičković”,  ocijenio je Rudović.

On ističe da je neprihvatljiva atmosfera straha od teških posljedica bavljenja novinarstvom.

“Mislim da je važna razlika da danas, ipak, napadi, prijetnje i razni pritisci ne ostaju bez odgovora nadležnih institucija. Samo onaj ko je plemenit, ko želi dobro svojoj zajednici i ko ne pristaje da bude posluga bilo kojeg centra moći može biti dobar novinar. A čini mi se da Crna Gora danas, uz sve teškoće, ima plejadu dobrih novinara koji su vjerni kodeksu naše profesije”, smatra Rudović.

Na pitanje o odnosu funkcionera prema medijima, neodgovaranju na novinarske upite ili odgovaranju u zavisnosti od toga šta su pitanja, ističe da je svaki javni funkcioner odgovoran za svoj odnos prema medijima.

“Ono što je krucijalno jeste da svi shvatimo da su institucije i njihovi rukovodioci odgovorni javnosti i da su tu da služe građanima i svojoj državi”,  dodao je Rudović.

On vjeruje da ima volje da se riješi ubistvo Duška Jovanovića, ali i drugi teži slučajevi napada na novinare, koji su godinama bez epiloga.

“U suprotnom, to bi značilo da su pobijedili oni koji su mislili da ne smijemo slobodno misliti i govoriti, koliko god se to nekome ne sviđalo”,  rekao je Rudović.

Ministarstvo kulture i medija danas, povodom Dana novinara, organizuje konferenciju o dostignućima i izazovima medija u Crnoj Gori, a Rudović objašnjava da će fokus tog skupa biti na pronalaženju rješenja za efikasno suprotstavljanje dezinformacijama i na razgovoru o tome kako građane vide medije i kako da imamo još bolje medije.

 

Izvor: Dan

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Priroda i društvo

Bolje sestre presušuju: Krivci šljunak ili klimatske promjene

vodoizvorište bolje sestre

Posljednjih godina izdašnost izvorišta Bolje sestre, koje snabdijeva regionalni vodovod za crnogorsko primorje, drastično je opala, sa nekadašnjih 2600 litara u sekundi na samo 265 litara po sekundi. Doskorašnji predsjednik odbora direktora regionalnog vodovoda Zoran Lakušić smatra da je do toga došlo najviše zbog nelegalnog iskopavanja šljunka u Morači, odnosno promjene koje su zbog toga nastale u koritu te rijeke, dok je hidrolog Mihajlo Burić izričit da su klimatske promjene najveći krivac za pad izdašnosti.

Regionalni vodovodni sistem sa izvorišta Bolje sestre građen je od 2007. do 2010. godine, kada je upuštena u rad njegova prva faza.

Sistem je projektovan tako da snabdijeva crnogorsko primorje najranije do 2030. godine. Međutim, posljednjih godina izdašnost je opala, sa nekadašnjih 2600 litara u sekundi na samo 265. Tekuće turističke sezone registrovane su nevolje u vodosnabdijevanju u Sutomoru, Kotoru, Svetom Stefanu, ali nije u potpunosti jasno da li je uzrok tome pad izdašnosti na tom izvorištu.

Doskorašnji predsjednik odbora direktora regionalnog vodovoda Zoran Lakušić smatra da najveći problem predstavlja nelegalno iskopavanje šljunka u koritu rijeke Morače.

“U tom cilju je 2023. godine izgrađena eksperimentalna privremena pješčana ustava na Morači. Rezultati istraživanja pokazali su da je podizanje nivoa vode u Morači izazvalo promjene i na Boljim sestrama, odnosno povećanje izdašnosti procijenjeno na 70 do 100 litara u sekundi. To je bilo veoma važno, jer je praktično potvrđena veza između vodnog režima Morače i izdašnosti izvorišta Bolje sestre”, ocijenio je Lakušić.

Profesor hidrologije Mihailo Burić izričit je da su klimatske promjene najveći, iako ne jedini krivac za pad izdašnosti izvorišta Bolje sestre.

“Iskopavanje šljunka ama baš nikakve veze nema sa problemom kapaciteta izvorišta. Desile su se da su temperature toliko velike da je sušni period veoma dug sa visokim temperaturama i da je povećana evapotranspiracija, odnosno ukupno isparavanje sa tla. Tako da sad se dešava, uskoro će tako biti, negdje je već i to tako, da pola vode ispari, a pola tek otiče u rijeke i u podzemlje”, mišljenja je Burić.

Lakušić naglašava da snabdijevanje crnogorskog primorja ne može da zavisi od samo jednog vodoizvorišta.

“Možda i najvažniji pravac bio obezbjeđivanje potpuno novih dodatnih količina vode putem filterskih postrojenja. Regionalni vodovod je još 2023. godine pokrenuo aktivnosti i pribavljao uslove za izgradnju mobilnog filterskog postrojenja kapaciteta oko 100 litara u sekundi. Dugoročna sigurnost mora da počiva na zaštićenom i revitalizovanom izvorištu Bolje sestre, dodatnim kapacitetima za prečišćavanje jezerske vode i snažnijem transportnom sistemu”, saopštio je on.

Profesor Burić poručuje da je rješenje za izvorište Bolje sestre produbljivanje, ali se, upozorava, mora voditi računa o tome da je taj izvor u krečnjaku, a ne u šljunku.
“Da se uđe duboko ispod nivoa podzemnih voda da bi se dobio kapacitet koji treba”, poručio je Burić.

Izvorište Bolje sestre UNESCO ubraja među 150 najvažnijih kraških izvora na svijetu.

 

Izvor: RTCG

Continue Reading

Priroda i društvo

Podrška poljoprivrednicima – prvi put u Crnoj Gori isplaćuju se akcize za gorivo

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede saopštilo je danas da se kao podrška poljoprivrednicima – prvi put u Crnoj Gori isplaćuju akcize za gorivo.

“Kao što je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković ranije obećao i za šta se u proteklom periodu snažno zalagao, Ministarstvo nastavlja da ispunjava data obećanja i preduzima konkretne korake u pružanju podrške domaćim poljoprivrednim proizvođačima. Danas su zvanično upućene instrukcije Ministarstvu finansija za prvu isplatu povrata akciza na gorivo za 2025. godinu. Realizacijom ove mjere Ministarstvo potvrđuje odlučnost da kroz konkretne mjere Agrobudžeta pruži snažnu podršku poljoprivrednicima, stavljajući domaće proizvođače na prvo mjesto i štiteći interese domaće proizvodnje”, ističe se u saopštenju.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede su dodali da će podršku ostvariti više od 9.335 poljoprivrednih proizvođača širom Crne Gore.

“Sredstva će biti na računima poljoprivrednika već početkom sljedeće sedmice. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nastavlja odgovorno i odlučno da sprovodi mjere podrške i ispunjava obećanja usmjerena ka unapređenju položaja domaćih poljoprivrednih proizvođača”, piše u saopštenju.

Continue Reading

Priroda i društvo

Šimun: Sva djeca mogu da se upišu, ali ne i da borave u vrtiću

Ministarstvo zdravlja poslalo je Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija uputstvo za postupanje prilikom prijema djece u vrtiće, a povodom toga što se od septembra primjenjuje nova zakonska norma prema kojoj u javnim i privatnim vrtićima neće moći da borave predškolci ako nijesu vakcinisani, a da za takav status ne postoji opravdan razlog.

Ta novina propisana je Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti koji je usvojen početkom godine.

U dopisu Ministarstva zdravlja, koji su pojedini roditelji objavili na društvenim mrežama, a koji je potpisao ministar Vojislav Šimun navedeno je da nakon sastanka održanog 18. avgusta u prostorijama Ministarstva zdravlja, kojem su prisustvovali predstavnici Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, domova zdravlja i predškolskih ustanova, postignut je dogovor u vezi s postupanjem prilikom izdavanja i tumačenja potvrda o vakcinalnom statsusu djece i njihovom prijemu i boravku u predškolskim ustanovama. U tom dokumentu je navedeno da je potrebno da sve javne i privatne predškolske ustanove budu obaviještene kako se postupa prilikom prijema djece.

“Dijete kojem je izdata potvrda da je vakcinalni status uredan ispunjava zakonom propisani uslov za boravak u predškolskoj ustanovi i može boraviti u predškolskoj ustanovi. Takođe, i dijete kojem vakcinalni status nije uredan, uz napomenu da postoji opravdan razlog za kašnjenje u sprovođenju imunizacije, ispunjava zakonom propisan uslov za boravak i može boraviti u predškolskoj ustanovi”,  naveo je ministar Šimun.

Dodao je da dijete kojem je izdata potvrda da vakcinalni status nije uredan, a za takav status ne postoji opravdan razlog, ne ispunjava zakonom propisan uslov za boravak u predškolskoj ustanovi i ne može boraviti u vrtiću.

Pobjeda je povodom ovog dopisa pisala Ministarstvu zdravlja, u vezi sa, pored ostalog, podacima vakcinisane, odnosno nevakcinisane djece, te od njih očekujemo odgovore.

Direktorica podgoričkog vrtića JPU ,,Ljubica Popović“ Vesna Nikolić kazala je juče za Pobjedu da će se od septembra u vrtićima primjenjivati zakonsko rješenje da djeca koja nijesu vakcinisana ne mogu da borave u tim vaspitno-obrazovnim ustanovama. Ona je objasnila da roditelji mogu da upišu dijete i da potpišu ugovore sa vrtićem, ali da će dijete moći da dođe u vrtić tek kada se ispoštuju uslovi koje propisuju organi zaduženi za poslove zdravlja. Nikolić je obrazložila da se upis u vrtiće obavlja jednom godišnje, kada se i formiraju vaspitne grupe.

“Ne bi bilo pedagoški opravdano da se djeca isključe iz vrtića za cijelu godinu. Kada se ispoštuju uslovi koje propisuju organi zaduženi za poslove zdravlja, djeca će moći da borave u vrtiću”,  istakla je ona.

Nikolić dodaje da će roditelji moći da opravdaju odsustvo djeteta koje nije vakcinisano potvrdom da nije vakcinisano, kako ne bi plaćali troškove vrtića. Za boravak u vrtiću od tri do pet godina plaća se 49 eura, a za djecu do tri godine 50 eura.

“To je naš maksimum kojem smo pribjegli da djeca ne izgube pravo na boravak u vrtiću”,  rekla je Nikolić.

Dok se upis u vrtiće obavlja pod uslovom obavezne imunizacije, Ustavni sud analizira da li je usvojeno zakonsko rješenje u skladu sa Ustavom. Kada je zakonsko rješenje usvojeno početkom godine, Ustavnom sudu su stigle tri inicijative kojima se traži da se ispita ta norma, odnosno da se ocijeni ustanovnost članova 41 i 42 Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

Iz Ustavnog suda nedavno je saopšteno da će u septembru otvoriti javnu raspravu o uslovljavanju upisa u vrtiće obaveznom vakcinacijom.

Zakonsko rješenje koje je usvojeno početkom ove godine nije se moglo retroaktivno primjenjivati, pa su djeca, koja su upisana od septembra prošle godine, a nijesu vakcinisana, do sada neometano pohađala predškolske ustanove.

 

Izvor: Pobjeda

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto