Priroda i društvo

Dan novinara Crne Gore

Dan novinara Crne Gore, koji se obilježava danas povodom 23. januara 1871. godine, kada je izašao prvi broj lista “Crnogorac”, crnogorski novinari dočekuju u situaciji na kojoj im niko ne bi pozavidio – s prosječnim platama ispod prosjeka, ugrožene bezbjednosti, izloženi pritiscima, ali i sa teretom neriješenih slučajeva ubistva i napada na medijske poslenike.

U godini između dva Dana novinara zabilježen je i veći broj napada na njih nego lani, a obavljanje novinarskog posla i dalje ostaje izazov u pokušaju da funkcioneri shvate šta je zapravo pravo javnosti da zna.

Govoreći o položaju novinara i izazovima u crnogorskom novinarstvu, generalni direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Neđeljko Rudović za “Dan” kaže da je najvažniji zadatak svih da novinarstvo opet postane poželjna profesija i da kolege koje počinju da se bave ovim pozivom odluče da ostanu u novinarskom poslu, a ne da poslije relativno kraćeg vremena razmišljaju o drugoj profesiji.

“Mislim da je to najveći izazov i da su korijeni problema višeslojni. Prvi je što su prosječne novinarske plate ispod prosjeka i što ne osiguravaju pristojnu egzistenciju. Drugi je što i dalje nemamo u potpunosti riješene i rasvijetljene najteže napade na novinare koji su se desili u poslednjih 20 godina i da se napadi ponavljaju, kao što smo imali prilike da svjedočimo prije par mjeseci kada je meta bila koleginica Raičković”, ocijenio je Rudović.

On ističe da je neprihvatljiva atmosfera straha od teških posljedica bavljenja novinarstvom.

“Mislim da je važna razlika da danas, ipak, napadi, prijetnje i razni pritisci ne ostaju bez odgovora nadležnih institucija. Samo onaj ko je plemenit, ko želi dobro svojoj zajednici i ko ne pristaje da bude posluga bilo kojeg centra moći može biti dobar novinar. A čini mi se da Crna Gora danas, uz sve teškoće, ima plejadu dobrih novinara koji su vjerni kodeksu naše profesije”, smatra Rudović.

Na pitanje o odnosu funkcionera prema medijima, neodgovaranju na novinarske upite ili odgovaranju u zavisnosti od toga šta su pitanja, ističe da je svaki javni funkcioner odgovoran za svoj odnos prema medijima.

“Ono što je krucijalno jeste da svi shvatimo da su institucije i njihovi rukovodioci odgovorni javnosti i da su tu da služe građanima i svojoj državi”, dodao je Rudović.

On vjeruje da ima volje da se riješi ubistvo Duška Jovanovića, ali i drugi teži slučajevi napada na novinare, koji su godinama bez epiloga.

“U suprotnom, to bi značilo da su pobijedili oni koji su mislili da ne smijemo slobodno misliti i govoriti, koliko god se to nekome ne sviđalo”, rekao je Rudović.

Ministarstvo kulture i medija danas, povodom Dana novinara, organizuje konferenciju o dostignućima i izazovima medija u Crnoj Gori, a Rudović objašnjava da će fokus tog skupa biti na pronalaženju rješenja za efikasno suprotstavljanje dezinformacijama i na razgovoru o tome kako građane vide medije i kako da imamo još bolje medije.

Izvor: Dan

Slične teme:Crna gora dan novinara nedjeljko rudović

Sledeće

Počela sezona gniježđenja pelikana u NP Skadarsko jezero

Ne propustite

Kasne socijalna davanja

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Jeleni Pavlović neophodan novac kako bi nastavila liječenje u Turskoj

Nikšićanka Jelena Pavlović (32) boluje od malignog tumora grlića materice i neophodan joj je novac kako bi nastavila liječenje u Turskoj.

Svi koji žele da pomognu mogu uplatiti sredstva na žiro-račun koji glasi na njeno ime: 510281099279601323 kod CKB banke.

Jelena je uz podršku velikog broja ljudi, posredstvom platforme humanost.com, bila na operaciji, ali su neophodni dodatni tretmani kako bi napokon pobijedila opaku bolest.

Kako su troškovi liječenja u Turskoj veliki, neophodna joj je pomoć.

Priroda i društvo

Inspekcija rada postupa po inicijativi dijela zaposlenih u IJZCG: Mobing ili zaštita zaposlenih?

Inspekciji rada dostavljena je inicijativa dijela zaposlenih u Institutu za javno zdravlje (IZJCG) koji aktuelnog vršioca dužnosti (v.d.) direktora, dr Ivana Samardžića, optužuju za zloupotrebne i mobing.

“Danu” je potvrđeno da Inspekcija rada postupa po toj inicijativi, koja joj je nedavno dostavljena. S druge strane, iz IZJCG tvrde da nije u pitanju grupa zaposlenih, već dva postupka, te da dosledno sprovode sve zakonske procedure i da su posvećeni očuvanju dostojanstvenog i stabilnog radnog ambijenta za sve zaposlene, a sve u cilju očuvanja ličnog i profesionalnog integriteta svakog zaposlenog.

“Ovaj dokument ima za cilj prikaz kontinuirane nepravilnosti i zloupotreba koje je počinio v.d. direktora Instituta dr Ivan Samardžić, kako u raspolaganju javnim sredstvima Instituta, tako i u svom neposrednom odnosu prema zaposlenima. Analiza obuhvata svjesno i selektivno korišćenje resursa Instituta, zloupotrebu položaja, sistemsko omalovažavanje i psihički pritisak na zaposlene, kao i kršenje zakonskih i etičkih normi”, navodi se, između ostalog, u inicijativi Inspekciji rada, koja ima 10 strana, a u kojoj su navedeni i detalji za koje se tvrdi da dokazuju zloupotrebe.

U odgovorima na pitanja “Dana”, iz Ministarstva zdravlja navode da su u prethodnom periodu dostavljene dvije inicijative zaposlenih u Institutu za javno zdravlje, u kojima se iznose određeni navodi o postupanju u okviru radnog okruženja.

“Riječ je o inicijativama koje potiču od dva zasebna lica zaposlena u Institutu. Na samom početku, važno je naglasiti da se obje inicijative ne odnose direktno na v.d. direktora Instituta dr Ivana Samardžića. Kada je riječ o inicijativi koja se direktno odnosi na postupanje v.d. direktora Instituta, zaposleni je pokrenuo postupak zaštite od navodnog zlostavljanja na radu pred posrednikom za mobing i zaštitu od zlostavljanja na radu. U okviru zakonom propisane procedure, posrednik je zakazao pojedinačne sastanke sa stranama u postupku, sa ciljem da se kroz dijalog i posredovanje dođe do sporazumnog rješenja spora. Međutim, uprkos održanim razgovorima i pokušajima posredovanja, između strana nije postignut sporazum. Imajući to u vidu, posrednik je donio rješenje kojim se konstatuje da postupak posredovanja, pokrenut radi zaštite od navodnog zlostavljanja na radu, nije uspio. U rješenju je, takođe, sadržano uputstvo o pravnom lijeku, kojim su obje strane u postupku obaviještene da, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, mogu pokrenuti dalji postupak pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova ili pred nadležnim sudom, ukoliko smatraju da za to postoje pravni osnovi. Istovremeno, druga inicijativa podnijeta je posredniku u vezi sa navodima o zlostavljanju na radu, ali se ona ne odnosi na dr Ivana Samardžića, već na drugog zaposlenog u Institutu – koordinatora voznog parka. U ovom slučaju, posrednik je organizovao dva sastanka i razgovora između dvije strane, ali do sporazumnog rješenja nije došlo, pa je, shodno tome, posrednik donio rješenje u kojem se konstatuje da postupak posredovanja nije uspio i u istom poučio obje strane o pravnom lijeku. Ministarstvo zdravlja će, u okviru svojih nadležnosti i u skladu sa važećim propisima, pristupiti pažljivom i odgovornom sagledavanju svakog pojedinačnog slučaja, sa ciljem potpunog i objektivnog utvrđivanja svih relevantnih činjenica i okolnosti”, kazali su nam iz Ministarstva zdravlja.

Priroda i društvo

Automobile starije od 20 godina vozi skoro 75.000 građana

U Crnoj Gori je registrovano 261.554 automobila, a njihova prosječna starost je šesnaest i po godina, pokazuju podaci koje je “Danu” dostavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP). Čak 74.985 registrovanih automobila u Crnoj Gori stariji su od 20 godina.

S obzirom da većina vozača vozi stara vozila, logično je pretpostaviti da je kupovina električnih vozila, koja se u poslednje vrijeme intenzivno promovišu (posebno kako raste cijena goriva), iznad njihovih materijalnih mogućnosti. Iznosi od 15.000 do 50.000 eura, koliko se otprilike kreću električna vozila, za većinu stanovnika su nedostižni. Osim toga, održavanje takvih vozila i nabavka djelova za njih prilično su komplikovani, s obzirom da ih je malo na crnogorskom tržištu, pa se za te usluge mora ići u inostranstvo.

“Shodno podacima iz elektronske evidencije registrovanih motornih vozila, na dan 18. mart, broj registrovanih automobila u Crnoj Gori je 261.554. Prosječna starost registrovanih automobila u Crnoj Gori je oko 16,5 godina. Broj automobila registrovanih u Crnoj Gori starih do 10 godina, odnosno automobili koji su proizvedeni u periodu od 2026. do 2016. godine (uključujući i 2016. godinu), iznosi 55.405 “, saopštili su nam iz MUP-a.

Broj automobila registrovanih u Crnoj Gori starih od 10 godina do 20 godina odnosno automobili koji su proizvedeni u periodu od 2016. do 2006. godine (uključujući i 2006. godinu), iznosi 131.164.

Cijene električnih vozila u Crnoj Gori kreću se od oko 15.000 za manje modele do preko 50.000 eura za luksuznija vozila, uz mogućnost subvencija Eko-fonda od 2.500 do 7.500 eura. Ponuda obuhvata brendove poput MG, Seres, Dacia, Hyundai i Kia. Konkurs Eko-fonda za subvencioniranje električnih vozila je u toku, a za tu svrhu predviđeno je 175.000 eura.

Prema tok konkursu, subvencije za putnička vozila do 35.000 je 7.200 eura, 6.500 za auto od 35.000 do 45.000, a za auta od 45.000 do 65.000 eura subvencija je 4.500. Subvencije za laka teretna vozila kreću se od 4.500 do 6.500 eura, a za laka električna vozila od 300 do 1.500 eura.

Kada su u pitanju električna vozila, pristupačniji modeli u pogledu cijena, poput MG ZS EV, počinju već od oko 16.000 eura, dok se Dacia Spring takođe pozicionira kao pristupačna opcija.

Srednja i viša klasa, modeli poput Seres 5, mogu se naći po specijalnim cijenama od oko 21.900 do preko 38.500 eura.

Ova vozila mogu se naći u specijalizovanim salonima poput Gold M Electric Cars i kod ovlašćenih zastupnika za MG Motor, Hyundai i Kia.

Proizvođači često nude akcije, a prednost su niži troškovi održavanja i “goriva” u odnosu na klasična vozila.