Digitalni svijet

Medijska i digitalna pismenost, sajber-bezbijednost i zaštita ličnih podataka

Tehnologija je postala neodvojiv dio svakodnevice i važno je komunicirati je tako. Ne kao nešto što je zasebno ili apstraktno, već nešto što je ljudima opipljivo, korisno i pri ruci.

O važnosti digitalne i medijske pismenosti, kao i digitalnoj transformaciji sve više slušamo, ali čini se nikad dovoljno. Osim toga, neka od važnih pitanaja na koja mladi moraju da znaju odgovor jesu šta je digitalna transformacija, kako da se zaštitimo na internetu, šta je sajber-bezbjednost i sl. Digitalna transformacija je proces koji traje, pogotovo jer govorimo o promjeni navika i načina na koji razmišljamo, kazala je Snežana Nikčević iz NVO 35mm.

“Tehnologija je postala neodvojiv dio svakodnevice i važno je komunicirati je tako. Ne kao nešto što je zasebno ili apstraktno, već nešto što je ljudima opipljivo, korisno i pri ruci. Zato je negdje važno imati i kontinuitet ovakve komunikacije, jer govoriti o bilo kakvoj transformaciji na kraju dana znači govoriti o društvenoj promjeni”, poručila je Nikčević.

Kada je riječ o medijskoj i digitalnoj pismenosti, Nikčević kaže da je, u vremenu u kom živimo, nemoguće odvojiti medijsku od digitalne pismenosti. “Medijska pismenost podrazumijeva da ovladamo kritičkim i kreativnim vještinama kako bi mogli da razumijemo medijske sadržaje, da ih tumačimo i kritički vrednujemo. Digitalna pismenost podrazumijeva da znamo kako da se snađemo na internetu i kako da procijenimo informaciju koju pronađemo i koristimo dok smo na internetu”, objašnjava Snežana Nikčević.

Ona je objasnila da biti digitalno pismen znači da znamo kako da budemo: -oprezni na internetu, kako ne bismo povjerovali lažnim informacijama -bezbjedni na internetu i da podatke dijelimo s pažnjom -ljubazni i učtivi na internetu i prepoznamo digitalno nasilje -pametni na internetu i znamo kako da na pravi način koristimo izvore

U današnje vrijeme važno je znati kako se zaštiti u digitalnom prostoru. Nikčević nam objašnjava šta svi možemo da uradimo po tom pitanju.

“Nemojte objavljivati vaše lične podatke na društvenim mrežama i na internetu uopšte. Ne odgovarajte na mejlove u kojima se od vas traže vaši lični ili bankovni podaci od strane nepoznatih osoba (pogotovo ako vam se jave pojedinci koji vam kažu da imate rođaka iz Amerike koji vam je ostavio neko bogatstvo). Nemojte instalirati softvere koje dobijate u prilogu mejla, pogotovo ako je to nepoznat ili neprovjeren mail. Trudite se da ne čuvate podatke bankovne kartice na sajtovima i da ne koristite aplikacije koje traže nepotrebne dozvole za pristup. Ažurirajte svoje uređaje redovno, imajte lozinke koje kombinuju slova, brojeve i simbole, i obratite pažnju na podešavanje privatnosti podataka vaših profila na društvenim mrežama”, podsjeća nas Snežana.

Takođe, korisno je i da mladi znaju razliku između zaštite podataka i privatnosti podataka.

“Zaštita podataka odnosi se na sprječavanje neovlašćenog pristupa ličnim podacima i generalno je vezan za tehnologiju. Sa druge strane, privatnost podataka predstavlja ovlašćeni pristup (posjedovanje podataka i definisanje toga ko može da ih koristi), i tiče se legislative. Povezanost ova dva pojma leži u tome da podatke ne možemo zaštiti samo tehnologijom već moramo imati odgovarajući pravni okvir. Zapamtite: U osnovi, nema garancije da na sajtovima koje posjećujete postoje protokoli za zaštitu ili privatnost podataka, pa budite oprezni kada ih dijelite”, ističe Nikčević. Svijest o sajber sigurnosti na Zapadnom Balkanu generalno nije na visokom nivou, ali je to tema o kojoj koliko god da se govorilo, nije dovoljno, smatra Snežana Nikčević.

“Mladi nijesu u dovoljnoj mjeri svjesni načina na koji dijele svoje podatke, velikog broja opasnosti koje postoje u sajber prostoru, a ni na koji način da reaguju u slučaju da postanu žrtva sajber napada”, kazala je Nikčević ispred NVO 35mm.

U slučaju da imate neka pitanja ili vam je potrebna pomoć, budite slobodni da kontaktirate bilo koju od organizacija članica mreže ili da posjetite e-centre (kontakti ispod), a u slučaju da ste žrtva sajber napada, kontaktirajte Upravu policije dok Agencija za sajber bezbjednost, čije je pokretanje najavljeno za ovu godinu, ne počne sa radom, savjetuje Snežana Nikčević.

Mreža u okviru regionalnog projekta Povećanje građanskog angažmana na polju Digitalne agende-ICEDA realizovala aktivnosti na ovom polju kroz edukativne multimedijalne kampanje, ali i kroz rad na terenu.

“Uspostavljena su tri e-centra, dva u Podgorici i jedan u Pljevljima u kojima građani mogu dobiti besplatnu podršku za korišćenje elektronskih servisa. U osnovnoj školi Božidar Vuković Podgoričanin je u okviru e-centra sa radom počeo i digitalni klub, gdje đaci te škole zajedno sa nastavnicima rade na povećanju nivoa digitalne pismenosti, a na Cetinju su uspostavljeni i klubovi za digitalnu i medijsku pismenost u tri srednje škole. Negdje su ovo sve pilot koncepti koji će, nadam se, zaživjeti i u drugim gradovima. Urađeno je još puno toga u okviru mreže koju čine organizacije iz sve tri regije Crne Gore (Osim NVO 35mm koji koordinira mrežmo, tu su Centar za omladinsku edukaciju u saradnji sa Nest Coworking, Romska omladinska organizacija Koračajte sa nama – Phiren Amenca i NVO Roditelji iz Podgorice, Centar za političku edukaciju iz Nikšića, NVO Super iz Pljevalja, Aktivna Zona sa Cetinja i Akcija za socijalnu pravdu iz Spuža.) Mi ćemo i ove godine nastaviti sa radionicama, između ostalih, i za mlade, ali i događajima koji okupljaju donosioce odluka na svim nivoima”, zaključila je Snežana Nikčević.

Izvor: portal Makanje

Sledeće

Google kažnjen sa 161 milion dolara

Ne propustite

YouTube uvodi nove promjene

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Digitalni svijet

Pametni satovi prate svaki vaš pokret

Naučnici su sproveli istraživanje tokom kojeg su uspjeli da zabilježe 25 najčešćih pokreta rukama korisnika, od pranja ruku do kucanja ili skrolovanja po ekranu telefona.

Pametni satovi postaju sve popularniji, jer je već odavno prevaziđena činjenica da se sat koristi samo da bi saznali koliko je sati. Osim tačnog vremena, pametni satovi mogu da nam daju i podatke o našem kretanju, sjedenju, spavanju ili bavljenju fizičkim aktivnostima. Većina ovih satova opremljena je senzorima koji mjere kako se mijenja naš način kretanja u toku dana, to jest da li u datom trenutku šetamo, trčimo ili vozimo bicikl.

Naučnici sa Univerziteta Karnegi Melon pronašli su način kako da senzore za pokrete iskoriste za mjerenje svega što naše ruke rade dok nosimo pametni sat, prenose elektronski mediji.

U izvještaju koji je predstavljen na godišnjoj konferenciji o tehnologiji u Glazgovu predstavili su nova saznanja kako elektronika može da saznaje i uči o svojim korisnicima preko senzora koji su ugrađeni u većinu današnjih pametnih telefona, pametnih satova i drugih sličnih uređaja.

Naučnici su u eksperimentu pratili pokrete ruku 50 učesnika ogleda koji su bilježili šta rade s rukama u periodu od skoro hiljadu sati kako bi stvorili bazu podataka. Dobijeni podaci bili su dovoljni da se napravi algoritam koji je u 95,2 odsto slučajeva mogao tačno da predvidi 25 najčešćih pokreta, uključujući pranje ruku, skrolovanje po ekranu telefona, pranje posuđa, korišćenje daljinskog upravljača ili kucanje po tastaturi.

Da bi uspjeli da zabilježe ovaj tip pokreta ruku, naučnici su u satove ugradili veoma brze senzore preko kojih su uspjeli da odrede položaj ruku, najčešće pokrete, pa čak i informacije o akustici, odnosno mikrovibracije koje stvaraju ruke ispitanika.

Kris Harison, glavni istraživač grupe „Fjučer interfejsis” (Future Interfaces) sa Univerziteta Karnegi Melon, kaže da je ovaj način istraživanja sličan kao kad držite stetoskop u ruci. Uređaj je, uz pomoć algoritma, uspio da zabilježi razne vrste pokreta.

Ova tehnologija predstavlja novi prodor u razvoju nauke, jer su naučnici uspjeli da urade nešto što je do danas bilo nemoguće, istakao je Harison.

On je objasnio da je sada moguće da vaš sat preko aplikacije prati koliko vremena trošite za jelo i koliko ste kalorija unijeli. Isto tako, vaš sat bi mogao da vas opominje tokom dana ukoliko niste unijeli dovoljno tečnosti u organizam.

Razvojem novih tehnologija dobijaju se i nove mogućnosti u njihovoj primjeni u svakodnevnom životu, ali treba se zapitati kako ona utiče na zaštitu ili eventualnu zloupotrebu podataka korisnika.

Na primjer, ukoliko bi ovaj sistem zabilješke o pokretima ugradili u satove kompanija „Epl” ili „Samsung” ili neke druge firme, korisnici satova bi ih automatski snabdijevali svim podacima sa svojih pametnih satova koji se odnose na kretanje. Ipak, koautor studije Džirad Lupit vjeruje da bi svi podaci trebalo da ostaju isključivo na pametnim satovima, bez mogućnosti povezivanja na internet, čime bi se spriječila eventualna zloupotreba.

Najbitnija činjenica jeste da je ovo istraživanje pokazalo kako čak i najmanji senzor, kao što je senzor pokreta, može da pruži dosta informacija o tome kako ljudi provode svoje vrijeme.

Digitalni svijet

Digitalni euro nužan za sigurnost?

Brojni ekonomisti pozvali su Evropski parlament da podrži uvođenje digitalnog eura, upozoravajući da bi eurozona mogla izgubiti kontrolu nad sopstvenim novcem i postati još zavisnija od američkih kompanija. Slaven Popović, izvršni direktor Montenegro berze, ističe da su ti argumenti donekle opravdani, jer se u brojnim zemljama eurozone sistem oslanja na američke kartične šeme poput Vise, Mastercarda i PayPala, te da je digitalni euro samo jedan od alata, ali ne i jedina linija odbrane Evropske unije od zavisnosti od kartičnih giganata, kaže Popović.

Više od 60 ekonomista u otvorenom pismu pozvalo je evropske poslanike da podrže uvođenje digitalnog eura. Evropski savjet već je podržao plan Evropske centralne banke da od 2029. godine uvede elektronski ekvivalent gotovine, ali ostaje pitanje da li će taj predlog na ključnom glasanju dobiti potrebnu većinu u Evropskom parlamentu.

Ekonomisti upozoravaju da bi eurozona mogla izgubiti kontrolu nad sopstvenim novcem i postati još zavisnija od američkih kompanija.

Popović navodi da su pozivi i argumenti ekonomista djelimično opravdani, jer u brojnim zemljama eurozone ne postoji nijedna domaća digitalna platna opcija, pa se sistem oslanja na američke kartične šeme – Vizu, Mastercard i PayPal.

“Ovakva zavisnost nosi određene rizike, poput geopolitičkih pritisaka, stranih komercijalnih interesa i sistemskih rizika koji su izvan evropske kontrole”, rekao je Popović.

Njemački odbor za bankarsku industriju ocijenio je planove Evropske centralne banke kao previše složene i preskupe,

“Ni evrospke banke nijesu u potpunosti saglasne sa projektom uvođenja digitalnog eura u obliku koji je predložen Evropskom parlamentu. U praksi, prema tim planovima, građani bi mogli da drže do 3.000 eura u digitalnom novčaniku kod ECB-a, što bi predstavljalo siguran javni novac i, što je važno, bio bi izvan bilansa privatnih banaka”, kazao je Popović.

Banke, naravno, strahuju od gubitka dijela depozita koji trenutno služe kao relativno jeftin izvor finansiranja, dodao je on.

Ipak, Popović naglašava da je digitalni euro samo jedan od alata, ali ne i jedina linija odbrane Evropske unije od zavisnosti od kartičnih giganata, te ocjenjuje da strah nije u potpunosti opravdan.

“Evropska centralna banka dizajnira digitalni euro isključivo kao platno sredstvo, a ne kao investicionu imovinu, što znači da se uvode limiti po korisniku, u iznosu od nekoliko hiljada eura, te da ne postoje kamate na digitalni euro. Takođe, kontrola novca i kontrola platne infrastrukture nijesu isto. Euro kao valuta ostaje pod punom jurisdikcijom Evropske centralne banke, bez obzira na to da li građani plaćaju karticama američkih platnih šema ili putem evropskih aplikacija”, rekao je Popović.

S druge strane, kaže Popović, već postoje evropske inicijative poput SEPA platne šeme, koja se u Crnoj Gori operativno koristi od kraja oktobra prošle godine.

Popović smatra da je evidentna politika slabog dolara, navodeći da je američka valuta dostigla neke od najnižih nivoa u odnosu na euro.

Prema njegovim riječima, već je jasno da postoji politika slabog dolara za koju se opredijelila američka administracija, te da se u narednom periodu može očekivati veoma dinamičan odnos između dvije valute.

Digitalni svijet

Halucinacije vještačke inteligencije

U Belgiji je nedavno pokrenuta debata o upotrebi vještačke inteligencije, nakon što je Petra de Suter (Sutter), rektorka Univerziteta u Gentu, koristila vještačku inteligenciju da napiše svoj uvodni govor za akademsku godinu prošlog septembra. Međutim, njen tekst je sadržao greške i dva izmišljena citata – što je poznato kao „halucinacija“, prenio je belgijski javni servis RTBF.

Prema Petri de Suter, Albert Ajnštajn (Einstein) je navodno rekao: „Dogma je neprijatelj napretka“. Međutim, naučnik nikada nije izgovorio ovu rečenicu. Stoga se radi o halucinaciji – lažnoj informaciji koju vještačka inteligencija predstavlja kao istinitu.

Zamislite da za pisanje govora koristite ChatGPT i tražite da uključi citat Alberta Ajnštajna na temu napretka. Moguća su dva scenarija: ili će vam ponuditi pravi citat, ili će proizvesti vjerovatan citat – nešto što Ajnštajn nikada nije rekao, ali je mogao.

Ig Bersini (Hugues), profesor i direktor laboratorije za vještačku inteligenciju na belgijskom univerzitetu, objasnio je ovaj fenomen.

„Vještačka inteligencija je kombinovala Ajnštajnove citate kako bi stvorila novi koji ima smisla. Statistički gledano, Ajnštajn je to mogao reći. ChatGPT kombinuje riječi koje su često bile povezivane zajedno. Ali, naravno, ovaj citat je lažan jer ga Ajnštajn nikada nije izgovorio“, rekao je Bersini.

Kada kažemo da citat ima smisla, to znači da je riječ o statističkoj konstrukciji. Ona spaja različite riječi koje su dio citata određene osobe, ali redoslijed tih riječi zapravo ne postoji. Ajnštajn nikada nije rekao: „Dogma je neprijatelj napretka“.

U slučaju citata, to je fatalna greška, smatra Bersini.

„To je očigledno nešto što apsolutno mora biti provjereno. A ako ste rektor univerziteta, svakako morate da se pridržavate određenog etičkog kodeksa kada je riječ o znanju. Kada su u pitanju citati, njihova vjerodostojnost se mora provjeriti“, istakao je on, dodajući da je uz nekoliko klikova na pretraživaču moguće dokazati grešku.

Giganti vještačke inteligencije pokušavaju da smanje ove halucinacije.

U pojedinim oblastima one praktično ne postoje.

„Kada ima manje riječi, kao u programiranju i matematici, rječnik je ograničeniji za egzaktne nauke i vještačka inteligencija tada funkcioniše veoma dobro. Komplikovanije je kada je koristite za romane, eseje, filozofske tekstove ili govore. Riječi su raznovrsnije i mogu imati višestruka značenja“, rekao je Bersini, dodajući da je u tim oblastima potreban dodatni oprez.

Nesrećno iskustvo Petre de Suter služi kao podsjetnik.

Vještačka inteligencija nas može prevariti. I ona pravi lapsuse, jer je apsorbovala sve tekstove koji su joj dati. To je svojstveno i ljudskoj prirodi, s tom razlikom što ljudi razumiju koncept istine i laži, za razliku od vještačke inteligencije. Ona ne provjerava svoje izvore.

„Zato je na vama da pažljivo obradite informacije koje prikupite i da u svakom trenutku vježbate svoje kritičko razmišljanje“, zaključio je Bersini.