Digitalni svijet

Medijska i digitalna pismenost, sajber-bezbijednost i zaštita ličnih podataka

Tehnologija je postala neodvojiv dio svakodnevice i važno je komunicirati je tako. Ne kao nešto što je zasebno ili apstraktno, već nešto što je ljudima opipljivo, korisno i pri ruci.

O važnosti digitalne i medijske pismenosti, kao i digitalnoj transformaciji sve više slušamo, ali čini se nikad dovoljno. Osim toga, neka od važnih pitanaja na koja mladi moraju da znaju odgovor jesu šta je digitalna transformacija, kako da se zaštitimo na internetu, šta je sajber-bezbjednost i sl. Digitalna transformacija je proces koji traje, pogotovo jer govorimo o promjeni navika i načina na koji razmišljamo, kazala je Snežana Nikčević iz NVO 35mm.

“Tehnologija je postala neodvojiv dio svakodnevice i važno je komunicirati je tako. Ne kao nešto što je zasebno ili apstraktno, već nešto što je ljudima opipljivo, korisno i pri ruci. Zato je negdje važno imati i kontinuitet ovakve komunikacije, jer govoriti o bilo kakvoj transformaciji na kraju dana znači govoriti o društvenoj promjeni”, poručila je Nikčević.

Kada je riječ o medijskoj i digitalnoj pismenosti, Nikčević kaže da je, u vremenu u kom živimo, nemoguće odvojiti medijsku od digitalne pismenosti. “Medijska pismenost podrazumijeva da ovladamo kritičkim i kreativnim vještinama kako bi mogli da razumijemo medijske sadržaje, da ih tumačimo i kritički vrednujemo. Digitalna pismenost podrazumijeva da znamo kako da se snađemo na internetu i kako da procijenimo informaciju koju pronađemo i koristimo dok smo na internetu”, objašnjava Snežana Nikčević.

Ona je objasnila da biti digitalno pismen znači da znamo kako da budemo: -oprezni na internetu, kako ne bismo povjerovali lažnim informacijama -bezbjedni na internetu i da podatke dijelimo s pažnjom -ljubazni i učtivi na internetu i prepoznamo digitalno nasilje -pametni na internetu i znamo kako da na pravi način koristimo izvore

U današnje vrijeme važno je znati kako se zaštiti u digitalnom prostoru. Nikčević nam objašnjava šta svi možemo da uradimo po tom pitanju.

“Nemojte objavljivati vaše lične podatke na društvenim mrežama i na internetu uopšte. Ne odgovarajte na mejlove u kojima se od vas traže vaši lični ili bankovni podaci od strane nepoznatih osoba (pogotovo ako vam se jave pojedinci koji vam kažu da imate rođaka iz Amerike koji vam je ostavio neko bogatstvo). Nemojte instalirati softvere koje dobijate u prilogu mejla, pogotovo ako je to nepoznat ili neprovjeren mail. Trudite se da ne čuvate podatke bankovne kartice na sajtovima i da ne koristite aplikacije koje traže nepotrebne dozvole za pristup. Ažurirajte svoje uređaje redovno, imajte lozinke koje kombinuju slova, brojeve i simbole, i obratite pažnju na podešavanje privatnosti podataka vaših profila na društvenim mrežama”, podsjeća nas Snežana.

Takođe, korisno je i da mladi znaju razliku između zaštite podataka i privatnosti podataka.

“Zaštita podataka odnosi se na sprječavanje neovlašćenog pristupa ličnim podacima i generalno je vezan za tehnologiju. Sa druge strane, privatnost podataka predstavlja ovlašćeni pristup (posjedovanje podataka i definisanje toga ko može da ih koristi), i tiče se legislative. Povezanost ova dva pojma leži u tome da podatke ne možemo zaštiti samo tehnologijom već moramo imati odgovarajući pravni okvir. Zapamtite: U osnovi, nema garancije da na sajtovima koje posjećujete postoje protokoli za zaštitu ili privatnost podataka, pa budite oprezni kada ih dijelite”, ističe Nikčević. Svijest o sajber sigurnosti na Zapadnom Balkanu generalno nije na visokom nivou, ali je to tema o kojoj koliko god da se govorilo, nije dovoljno, smatra Snežana Nikčević.

“Mladi nijesu u dovoljnoj mjeri svjesni načina na koji dijele svoje podatke, velikog broja opasnosti koje postoje u sajber prostoru, a ni na koji način da reaguju u slučaju da postanu žrtva sajber napada”, kazala je Nikčević ispred NVO 35mm.

U slučaju da imate neka pitanja ili vam je potrebna pomoć, budite slobodni da kontaktirate bilo koju od organizacija članica mreže ili da posjetite e-centre (kontakti ispod), a u slučaju da ste žrtva sajber napada, kontaktirajte Upravu policije dok Agencija za sajber bezbjednost, čije je pokretanje najavljeno za ovu godinu, ne počne sa radom, savjetuje Snežana Nikčević.

Mreža u okviru regionalnog projekta Povećanje građanskog angažmana na polju Digitalne agende-ICEDA realizovala aktivnosti na ovom polju kroz edukativne multimedijalne kampanje, ali i kroz rad na terenu.

“Uspostavljena su tri e-centra, dva u Podgorici i jedan u Pljevljima u kojima građani mogu dobiti besplatnu podršku za korišćenje elektronskih servisa. U osnovnoj školi Božidar Vuković Podgoričanin je u okviru e-centra sa radom počeo i digitalni klub, gdje đaci te škole zajedno sa nastavnicima rade na povećanju nivoa digitalne pismenosti, a na Cetinju su uspostavljeni i klubovi za digitalnu i medijsku pismenost u tri srednje škole. Negdje su ovo sve pilot koncepti koji će, nadam se, zaživjeti i u drugim gradovima. Urađeno je još puno toga u okviru mreže koju čine organizacije iz sve tri regije Crne Gore (Osim NVO 35mm koji koordinira mrežmo, tu su Centar za omladinsku edukaciju u saradnji sa Nest Coworking, Romska omladinska organizacija Koračajte sa nama – Phiren Amenca i NVO Roditelji iz Podgorice, Centar za političku edukaciju iz Nikšića, NVO Super iz Pljevalja, Aktivna Zona sa Cetinja i Akcija za socijalnu pravdu iz Spuža.) Mi ćemo i ove godine nastaviti sa radionicama, između ostalih, i za mlade, ali i događajima koji okupljaju donosioce odluka na svim nivoima”, zaključila je Snežana Nikčević.

Izvor: portal Makanje

Sledeće

Google kažnjen sa 161 milion dolara

Ne propustite

YouTube uvodi nove promjene

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Digitalni svijet

Digitalna glad za strujom: Kako nas vještačka inteligencija i rudarenje vode ka ekocidu

U vremenu kada digitalne tehnologije sve više prodiru u svaki aspekt našeg života – od telefona i računara do finansija i obrazovanja – rijetko ko se zapita koliko sve to zapravo košta. Ne novcem, već prirodom. Jer svaki podatak koji se obradi, svaka poruka koju AI generiše, i svaki novi bitcoin koji se “iskopa”, ostavlja nevidljiv, ali opasan trag. Trag koji sve više stručnjaka naziva ekocidom – sistematskim uništavanjem životne sredine.

Koliko struje troši vještačka inteligencija?

Iako djeluje kao nevidljiv i apstraktan entitet, vještačka inteligencija poput ChatGPT-a radi zahvaljujući ogromnim data centrima – zgradama punim servera koje troše hiljade megavata električne energije. Ti serveri moraju stalno da se hlade, da rade bez prestanka, i da procesuiraju ogroman broj zahtjeva u sekundi.

Za trening jednog velikog AI modela potrebno je potrošiti količinu struje dovoljnu da napaja stotine domaćinstava tokom čitave godine. A kada se model stavi u upotrebu, njegova potrošnja se dodatno umnožava, jer se koristi širom svijeta, svakog dana, bez pauze.

Rudarenje kriptovaluta – digitalna industrija koja spaljuje energiju

Paralelno sa razvojem AI, svijet bilježi ekspanziju rudarenja kriptovaluta – procesa koji zahtijeva masovno korišćenje računarske snage kako bi se “izvukle” digitalne valute poput Bitcoina. Ovaj proces je toliko energetski zahtjevan da neke kriptovalute troše više struje godišnje nego pojedine države.

U mnogim slučajevima, rudari koriste najjeftinije izvore energije, koji su često i najprljaviji – poput uglja. Takvi izvori ne samo da emituju ogromne količine CO₂, već zagađuju vazduh, vodu i tlo. U zemljama poput Kazahstana, Rusije ili SAD, rudarske farme često funkcionišu bez ikakvog ekološkog nadzora.

Ekocid iza ekrana

Pojam ekocid podrazumijeva uništenje ekosistema na velikim razmjerama – i to je upravo ono što se dešava kada se digitalna industrija razvija bez ograničenja i bez prelaska na zelene izvore energije. Krče se šume za gradnju data centara, zagađuju se rijeke za potrebe hlađenja servera, a klima trpi posljedice zbog povećane emisije gasova sa efektom staklene bašte.

Tehnologija koja bi mogla pomoći u rješavanju klimatskih problema – paradoksalno – postaje njihov saučesnik.

Šta možemo da uradimo?

Digitalni svijet nije sam po sebi loš, ali mora biti odgovorno vođen. Neophodno je da tehnološke kompanije investiraju u obnovljive izvore energije, da se uvedu međunarodni standardi za energetsku efikasnost u rudarenju i da krajnji korisnici – svi mi – budemo svjesni koliko svaki naš digitalni korak može značiti u stvarnom svijetu.

Digitalni svijet

Najbolji telefoni za snimanje i obradu fotografija

Fotografija je postala sastavni deo našeg života, posebno u eri pametnih telefona. Gotovo svi imaju pametni telefon sa kamerom i fotografije se često koriste za društvene mreže, blogove, web stranice i lične kolekcije. Međutim, ne svi pametni telefoni su jednako dobri za fotografiju i obradu slika. U ovom blog postu ćemo razmotriti najbolje modele pametnih telefona za snimanje i obradu slika.

iPhone 13 Pro Max

Apple je već godinama lider u mobilnoj fotografiji, a iPhone 13 Pro Max je poslednja u nizu impresivnih telefona u njihovoj liniji. Ima tri kamere od 12 megapiksela (široka, ultrawide i telefoto), a uz nove funkcije kao što su fotografije u ProRAW formatu i mogućnost snimanja videa u Dolby Vision HDR, ovaj telefon je savršen za fotografe koji žele vrhunske rezultate. Takođe, iPhone 13 Pro Max ima jednu od najboljih funkcija za obradu slika, a to je Deep Fusion tehnologija, koja omogućava brzu i preciznu obradu fotografija.

Samsung Galaxy S21 Ultra

Samsung Galaxy S21 Ultra je najbolji Android telefon na tržištu i jedan od najboljih telefona za fotografiju. Ima četiri kamere, uključujući telefoto kameru od 10 megapiksela, a prednja kamera ima impresivnih 40 megapiksela. Osim toga, ovaj telefon ima niz korisnih funkcija, uključujući Space Zoom, Super Steady Video, 8K video i Single Take. Samsung je takođe unapredio softversku stranu fotografije, što olakšava obradu fotografija na telefonu.

Google Pixel 6 Pro

Google Pixel 6 Pro donosi novu generaciju fotografije na Android platformu. Ovaj telefon ima dve kamere od 50 i 12 megapiksela, što omogućava snimanje kristalno jasnih fotografija. Pixel 6 Pro ima i novi Tensor procesor, koji pomaže u obradi fotografija, kao i u boljoj osetljivosti na niskom svetlu. Aplikacija za obradu fotografija je takođe izuzetno intuitivna i jednostavna za korišćenje.

OnePlus 9 Pro

OnePlus 9 Pro je još jedan Android telefon koji se ističe u pogledu fotografije. Ima tri kamere od 48 megapiksela (široka, ultrawide i telefoto) i pruža impresivnu stabilnost slike i jasnoću. Jedna od najboljih stvari kod ovog telefona je podrška za RAW format, koji omogućava fotograferima da rade sa neobrađenim fotografijama i prilagođavaju ih po sopstvenom izboru.

iPhone SE (2020)

Za one koji su ograničeni budžetom, iPhone SE je izvrsna opcija za kvalitetne fotografije. Iako ima samo jednu kameru od 12 megapiksela, ovaj telefon koristi istu kameru kao i iPhone 8, što znači da je i dalje vrlo sposoban u snimanju fotografija. Osim toga, iPhone SE (2020) ima isti A13 Bionic čip kao i iPhone 11, što olakšava obradu fotografija na telefonu.

Huawei P40 Pro

Huawei P40 Pro je odličan izbor za one koji žele mnogo opcija i efekata prilikom snimanja fotografija. Ima četiri kamere (50, 40, 12 i ToF senzor), a korisnici mogu uživati u naprednim funkcijama poput 10x optičkog zooma i mogućnosti snimanja videa u 4K rezoluciji. Huawei je takođe poznat po svojim vrhunskim kamerama, pa ne iznenađuje što je ovaj telefon jedan od najboljih na tržištu.

Xiaomi Mi 11 Ultra

Xiaomi Mi 11 Ultra je novi igrač na tržištu, ali već se ističe svojim kamerama. Ima tri kamere (50, 48 i 48 megapiksela), a prednja kamera ima impresivnih 20 megapiksela. Osim toga, ovaj telefon ima podršku za RAW format, Super Steady Video, 8K video i Night mode 2.0. Sve ove funkcije čine Xiaomi Mi 11 Ultra izvrsnim izborom za sve one koji traže kvalitetne fotografije i opcije za obradu.

Digitalni svijet

Skype prestaje s radom

Poznata usluga za internet razgovore i pozive, koju posjeduje Microsoft, Skype, obavijestila je korisnike o svom gašenju.

“Od maja 2025. godine Skype više neće biti u funkciji. U narednim danima moći ćete da se prijavite na Microsoft Teams Free koristeći svoj Skype nalog kako biste nastavili kontakt s prijateljima i sačuvali svoje razgovore. Zahvaljujemo vam što ste bili dio Skypea i našeg tima”, saopšteno je iz Microsofta.

Skype je svojevremeno bio predvodnik u svijetu online komunikacija. Lansiran 2003. godine, brzo je postao omiljen zbog besplatnih poziva, videopoziva i slanja poruka. Koristili su ga milioni ljudi širom planeta, bilo za privatne ili poslovne svrhe.

Ovaj servis ušao je u istoriju kao jedan od prvih koji je omogućio laku i besplatnu komunikaciju između ljudi s različitih krajeva svijeta. Iako danas postoje brojni rivali poput Zooma, WhatsAppa i Microsoft Teamsa, Skype je godinama bio važan alat za razgovore na mreži i poslovne sastanke.

S obzirom na to da Microsoft Teams dominira u poslovanju i obrazovanju, čini se da Skype više nema nekadašnju važnost zbog napretka tehnologije i sveobuhvatnijih rješenja. Microsoft je odlučio da stavi naglasak na Teams kao glavni alat za timski rad, što znači kraj za Skype.