Connect with us

Politika

Država ćuti na izborno lobiranje Hrvatske

Vlasti Republike Hrvatske juče su za još jedan stepen podigle ono što se može smatrati otvorenim i neprimjerenim miješanjem Vlade te države u unutrašnja pitanja Crne Gore.

Iako su njihovi diplomatski predstavnici u Crnoj Gori i u ovoj kampanji za crnogorske lokalne izbore koji će se održati 23. oktobra, ponovili raniju praksu da se pojavljuju i čak govore na predizbornim skupovima jedne od partija, vlasti Republike Hrvatske juče su za još jedan stepen podigle ono što se može smatrati otvorenim i neprimjerenim miješanjem Vlade te države u unutrašnja pitanja Crne Gore.

Naime, ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman u svom je kabinetu u Zagrebu snimio video-poruku podrške jednoj od dvije nacionalne stranke hrvatske manjine u Crnoj Gori – Hrvatskoj građanskoj inicijativi.

Obraćajući se “dragim Hrvaticama i Hrvatima Boke, Tivćankama i Tivćanima”, Grlić Radman ih je u videu pozvao da 23. oktobra na izborima u tom gradu, glasaju za HGI.

”Lokalni izbori u Tivtu prigoda su odlučivati o sudbini svojih obitellji i svoga grada. Ostanite uspravni i svoji, iscrtajte vlastitiom rukom budućnost hrvatskog naroda tako da glasujete za stranu Hrvata – Hrvatsku građansku inicijativu. Jer, važna ste kockica u mozaiku Crne Gore. Potvrdite to svojim glasom i budite važan čimbenik na europskom putu Crne Gore. Hrvatska je uz vas!”, poručio je ministar vanjskih i europskih poslova u Vladi Republike Hrvatske glasačima u Tivtu.

HGI je Grlić-Radmanov video podijelio na svojim stranicama na društvenim mrežama i javno se pritom zahvalio šefu hrvatske diplomatije “na podršci na predstojećim lokalnim izborima u Tivtu”.

Bivši ambasador i predsjednik Odbora za međunarodne odnose Skupštine Miodrag Lekić (Demos) rekao je da “predizborni, motivacioni govor viskoko pozicioniranog predstavika hrvatske države povodom izbora u Crnoj Gori i izborni aktivizam hrvatske diplomatkinje na teritoriji crnogorske države zaslužuje ne samo reakciju javnosti već i konkretne poteze predstavnika crnogorske državne vlasti”.

”Reakcije u ovakvim slučajevima – i ne odnose se samo na hrvatsku stranu jer je bilo sličnih upliva i iz drugih država – izostaju iz najmanje dva razloga. Prvo, vrednosna dezintegracija zemlje, sada i sa specifičnostima teritorijalnog karaktera, stara je priča. Feudalizacija države, taj hod unazad su njegovani u dužem periodu. Sada samo prisustvujemo nekom obliku završnog računa. Drugi razlog za izostajenje normalne državne reakcije proističe iz činjenice da je Crna Gora u ovom trenutku bez institucionalnih i personalnih autoriteta kojima bi pripadala uloga zaštitnika dostojanstva zemlje i očuvanje ustavnog sistema”, rekao je on za “Vijesti”.

Ministarstvo koje vodi Grlić-Radman prethodno nije odgovorilo na pitanja “Vijesti” povodom pojavljivanja generalne konzulke Republike Hrvatske u Crnoj Gori, Jasminke Lončarević na predizbornom skupu koji je HGI u nedjelju održao na gradskoj rivi Pine u Tivtu.

Iz resora Krivokapića ne odgovaraju

Odgovore na pitanja koja smo povodom unutarpolitičkog djelovanja u Crnoj Gori konzulice Lončarević uputili Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore, nismo dobili ni od resora koje vodi ministar Ranko Krivokapić (SDP).

Šef crnogorske diplomatije i počasni predsjednik SDP-a, međutim, bio je vrlo rezolutan u drugim sličnim slučajevima kada su se pojavili medijski napisi o prisustvu i učešću u predizbornoj kampanji u Budvi, predstavnika u Srbiji vladajuće Srpske napredne stranke, srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.

”Prisustvo pojedinih funkcionera SNS-a iz Niša u Budvi i njihovo direktno učestvovanje u predizbornoj kampanji DF-a, direktan je atak na Ustav Crne Gore. Mislim da član 54 Ustava zabranjuje djelovanje političkih organizacija iz inostranstva. Imajući u vidu da su povratnici, očigledno da postoji politička volja da se oni ne uhapse i ne procesuiraju jer je to politički rečeno puzajuća agresija, čime ta norma u Ustavu pokazuje da je na djelu puzajuća agresija druge države na Crnu Goru i tu država mora reagovati”, objasnio je Krivokapić, podsjećajući da su predstavnici SNS-a prethodno u Crnoj Gori bili prisutni i aktivni i u vrijeme kampanje za posljednje lokalne izbore u Nikšiću.

Lekić: Hvratska bi reagovala da iz neke države diriguju njenim građanima

Sva ta istorijska involucija pa i sa tendencijom da se etničke zajednice vode iz drugih država se zabrinjavajuće kompletira sa današnom stvarnošću u kojoj su, po mnogim indicijama, neke državne institucije prilično naštimovane na inostrane službe, saopštio je Lekić.

”Evo, u tim uslovima se pojavljuje izborni spot hrvatskog ministra inostranih poslova povodom političkih izbora u Crnoj Gori. Inače, teško je povjerovati da bi Hrvatska kao ozbiljna država dozvolila, ili najmanje ostala bez reakcije, u slučaju da se ministar inostranih poslova neke druge zemlje, recimo Srbije, umiješa svojim uputstvima hrvatskom građanima kako da glasaju na izborima u Hrvatskoj. Nažalost, takva sezona je otvorena u Crnoj Gori. Ne od juče. I ne odnosi se samo na hrvatsko interesovanje”.

Sad samo ostaje, dodaje on, da se sve kompletira, pa da ministar inostranih poslova Srbije uputi stanovnicima Berana ili Herceg Novog, možda i svim Srbima koji čine više od 30 odsto stanovništva Crne Gore, upustva kako da glasaju na izborima.

”Pri takvom stanju stvari – zašto da i Albanci u Crnoj Gori ne dobiju javna izborna uputstva iz Albanije i Kosova, tim prije što je toga već bilo. Bošnjaci takođe, iz Sarajeva, možda Ankare. Pa, ko posluša”.

On objašnjava da ovakva teme ne bi ni postojala da, kako kaže, postoji izgrađena hijerahija državnih vrijednosti i integrisanog državno-ustavnog prostora.

”… Da postoje izgrađene temeljne vrijednosti crnogorske demokratije koje bismo izgrađivali svi, sa rezultatom širokog konsenzusa… Sve etničke zajednice bi na legitiman, i primarno u domenu kulturnih veza, bile povezane sa svojim sunarodnicima u drugim državama, pritom čvrsto stojeći u vrijednosno institucionalnom sistemu države Crne Gore. Kao što su uostalom iskustva evropskih država koja je lako konsultovati”.

 

Izvor: Vijesti

 

 

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

Šimun: Svakog dana se kod sedam osoba otkrije kancer

Ministarstvo zdravlja Crne Gore predstavilo je program prevencije i kontrole malignih bolesti za period 2026-2028. godina, uz prateći Akcioni plan. Ovaj program predstavlja strateški dokument kojim se definišu prioritetne oblasti, ciljevi i konkretne mjere usmjerene na smanjenje malignih bolesti, ali i na unapređenje kvaliteta života oboljelih.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da Crna Gora nosi nesrazmjerno visok teret obolijevanja i pripada regionu sa visokim stopama smrtnosti od malignih bolesti.

„Prema podacima međunarodne agencije za istraživanje za 2022. godinu u Crnoj Gori je registrovano 2.739 slučajeva malignih bolesti i 1.535 smrtnih ishoda.To znači da u našoj zemlji svakog dana sedam osoba dobije dijagnozu raka, a četiri izgube život usled ovog opakog oboljenja”, ukazao je.

Ovaj program predstavlja strateški dokument koji i detaljno definiše konkretne korake i aktivnosti usmjerene na prevenciju i kontrolu malignih bolesti sa ciljem unapređenja zdravlja stanovništva.

„U Crnoj Gori se sprovode tri organizovana skrining programa. Nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva, nacionalni program za rano otkrivanje raka grlića materice i program za rano otkrivanja raka dojke. Naš cilj je veći obuhvat skrining programa i jednaka dostupnost u svim regionima, jer rano otkrivanje znači i spašeni život”, dodao je ministar.

Poručuje da se efikasnost onkološke zaštite ogleda kroz savremenu opremu, stručni kadar i jasnu organizaciju.

„Ovaj program je jasna poruka da država preuzima odgovornost i da borba protiv malignih bolesti ne može biti prepuštena pojedincu, već mora biti koordinisana državna politika. Snažan sistem prevencije i kontrole raka znači manje prijevremenih smrti, veći očekivani životni vijek, održiv zdravstveni sistem i stabilniju ekonomiju”, naglasio je Šimun.

Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore Ivan Samardžić kazao je da prevencija nije samo individualna odgovornost, već da zahtijeva saradnju cijelog društva.

“Edukacija građana, promocija zdravih stilova života i dostupnost programa moraju postati svakodnevna praksa, a ne povremena kampanja. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti okruženje koje podstiče zdrave izbore i smanjuje rizike. Skrining i rano otkrivanje malignih bolesti, iako predstavljaju sekundarnu prevenciju, takođe su jedan od ključnih stubova naše misije, jer pravovremena dijagnoza značajno povećava šansu za uspješno liječenje i dugoročno preživlajvanje”, naglasio je.

Kroz taj program se stvaraju uslovi za rjeđe javljanje bolesti, sa ciljem da se izgradi društvo koje čuva i unapređuje zdravlje, zaključuje Samardžić.

„Prevencija je najsnažnije oružje koje imamo. Svaki spriječeni slučaj bolesti znači spašen život, očuvanu porodicu i snažniju zajednicu. Zato će Institut za javno zdravlje Crne Gore nastaviti da pruža stručnu, naučnu i analitičku podršku svima koji rade na implementaciji ovog programa, ulaganje u prevenciju nije trošak, to je investicija u budućnost”, dodao je.

Poručuju da Program prevencije i kontrole malignih bolesti ne predstavlja samo institucionalni okvir za borbu protiv malignih bolesti, već i zajednički društveni angažman svih sektora. Realizacija ovog Programa doprinosi značajnom smanjenju tereta malignih bolesti u Crnoj Gori, povećanju očekivanog životnog vijeka i kvalitetu života svih građana i građanki.

Continue Reading

Politika

Milatović zatražio hitno postupanje Ministarstva pravde u slučaju Vesne Bratić

jakov milatović zeta
Kabinet predsjednika Crne Gore saopštio je da je, povodom obraćanja Slavice Bratić, koja je zatražila od predsjednika oslobođenje od krivičnog gonjenja njene sestre Vesne, predsjednik Jakov Milatović zahtijevao od Ministarstva pravde hitno postupanje u skladu sa zakonom.

“Napominjemo da, u konkretnom slučaju, zakonska procedura za pomilovanje jasno predviđa da postupak po službenoj dužnosti pokreće i vodi Ministarstvo pravde, koje prikuplja sve relevantne podatke od drugih državnih organa, sagledava i ocijenjuje navode iz molbe, te sačinjava obrazloženi predlog za pomilovanje koji Predsjedniku Crne Gore predstavlja neophodni preduslov za odlučivanje “,piše u saopštenju.

Pojašnjeno je da član 17 stav 1 Zakona o pomilovanju propisuje da ministar pravde pokreće postupak, dok stav 2 istog člana i odredbe članova 11 stav 1, 12 i 13 preciziraju način prikupljanja podataka, razmatranja molbe i izrade obrazloženog predloga.

“Imajući u vidu gore navedeno i hitnost postupka, zahtijevamo da Ministarstvo pravde bez odlaganja prikupi sve potrebne podatke, temeljno sagleda molbu i dostavi obrazloženi predlog, kako bi Predsjednik mogao izvršiti svoju ustavnu i zakonsku funkciju odlučivanja”,  naveli su iz Kabineta predsjednika.

Continue Reading

Politika

Po uzoru na Zetu, trobojka istaknuta u Herceg Novom i na Žabljaku

crnogorska trobojka

Nakon što je Zeta još 2024. godine na jarbolima ispred zgrade Opštine, uz državnu zastavu i zastavu Evropske unije, istakla i trobojku Kraljevine Crne Gore, istim putem krenule su i opštine Herceg Novi i Žabljak.

Nova srpska demokratija (NSD) saopštila je da je na predlog predsjednika Skupštine opštine Žabljak, kao i svih odbornika NSD-a u lokalnom parlamentu, usvojena inicijativa o isticanju trobojke na zgradi lokalne samouprave i svim preduzećima čiji je osnivač SO Žabljak. Kako navode, odluka je donijeta jednoglasno, uz podršku koalicionih partnera – Durmitorske inicijative (PES) i Demokratske Crne Gore (Demokrate).

Iz NSD-a su poručili da ova odluka predstavlja poruku vlastima na državnom nivou da pronađu zajednički jezik kada su u pitanju identitetska pitanja, ističući da su sa Žabljaka i ranije potekle inicijative koje su kasnije dobile podršku na nacionalnom nivou. U saopštenju se navodi da su „ponosni što su poslije dvadeset godina vratili trobojku tamo gdje je uvijek pripadala“.

U međuvremenu, i Opština Herceg Novi slijedi ovaj primjer, pa se ispred zgrade lokalne uprave, umjesto dosadašnje zastave Evropske unije, zavijorila trobojka iz vremena Kraljevine Crne Gore.

Zakon o državnim simbolima i Danu državnosti u članu 18 propisuje da zastava Crne Gore, kada se ističe zajedno sa drugim zastavama, mora zauzimati počasno mjesto. Počasnim mjestom smatra se centar kruga ili tjeme polukruga zastava, prvo mjesto u vrsti, koloni ili grupi, središnje mjesto između zastava, kao i lijevo mjesto gledano sprijeda u odnosu na zastavu druge države ili međunarodne organizacije.

Odluke opština o isticanju trobojke ponovo su otvorile pitanje odnosa prema državnim simbolima i identitetskim pitanjima, koja u Crnoj Gori i dalje izazivaju snažne političke i društvene reakcije.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto