fbpx
Connect with us

Priroda i društvo

Regionalni vodovod od velikog značaja za privredu i turizam Crne Gore

zoran Lakušić

Predsjednik Odbora direktora preduzeća Regionalni vodovod, Zoran Lakušić obećao je da će Regionalni vodovod nastaviti da radi na procjeni podzemnih voda i mjera potrebnih za ublažavanje uticaja klimatskih promjena i destruktivnih aktivnosti koje je prouzrokovao čovjek, kao i na rehabilitaciji izvorišta Bolje sestare, koje se koristi za regionalno vodosnabdijevanje.

On smatra da je rad na procjeni podzemnih voda je od izuzetne važnosti za održivo upravljanje izvorištem Bolje sestre i obezbjeđivanje kvalitetnog vodosnabdijevanja crnogorskog primorja.

„Utvrđivanje mjera za ublažavanje uticaja klimatskih promjena je takođe od izuzetne važnosti, pošto su vodni resursi osobito osetljivi na klimatske promjene. Ove mjere mogu uključivati poboljšanje upravljanja vodama, promjene u infrastrukturi, posebne protokole za eksploataciju vode i slično.

Kroz rehabilitaciju koji je veoma važan proces, može se obnoviti i unaprijediti kvalitet i kapacitet izvorišta Bolje sestre, što će doprinijeti održivom vodosnabdijevanju crnogorskog primorja i zaštiti vodnih resursa u dugoročnom periodu“ – kaže Lakušić.

Regionalni vodovod je kompanija osnovana da obezbijedi pouzdano vodosnabdijevanje lokalnih vodovodnih preduzeća u šest opština koje se nalaze duž crnogorskog primorja.

„Izvor Bolje sestre na obali Skadarskog jezera je prirodni kraški izvor iz kojeg su prve kapi vode potekle prema crnogorskom primorju 2010. godine. Ovaj izvor je od izuzetnog značaja za stanovništvo, privredu i turizam Crne Gore. Regionalni vodovodni sistem je riješio akutni problem nestašice vode izazvan malim protokom priobalnih izvora na crnogorskom primorju u ljetnjim mjesecima, kada turistička sezona diktira maksimalne potrebe za vodom“ – ističe Lakušić.

Zbog toga se, kako kaže on, ovaj projekat s pravom naziva „projektom koji je promijenio Crnu Goru“. Mali i nesigurni zahvati na lokalnim izvorima obezbjeđuju dio potrebne vode lokalnom stanovništvu.

Problem sa nezadovoljavajućim vodosnabdijevanjem u letnjim mjesecima je još uvek prisutan, ali se očekuje da će se ovo poboljšati sa dodatnim investicijama u infrastrukturu i tehnologiju. Regionalni vodovod radi na efikasnijem upravljanju vodnim resursima i ulaže napore na zaštiti izvorišta Bolje sestre kako bi se osiguralo održivo vodosnabdijevanje za buduće generacije.

Regionalni vodovodni sistem se sastoji od cjevovoda dužine 140 km, koji su finansirali Vlada Crne Gore, Evropska banka za obnovu i razvoj i Svjetska banka.

Regionalni vodovod je od velikog značaja za privredu i turizam Crne Gore, pošto sigurno vodosnabdijevanje igra ključnu ulogu u razvoju ovih sektora. Takođe, pokazao je da sa pravilnim upravljanjem i investicijama, moguće riješiti ozbiljne probleme u vodosnabdijevanju i donijeti značajne koristi za društvo.

Izvorište Bolje sestre u početku svoga rada pokazalo se više nego dovoljnim da zadovolji potražnju za vodom u toku ljetnjih mjeseci, ali mjerenja od 2007. do danas pokazuju značajno smanjenje izdašnosti.

Regionalni vodovodni sistem je projektovan na maksimalnom kapacitetu od 1,55 m3/s, međutim, ranije procijenjeni minimalni protok od 2,3 m3/s značajno je opao i 2022. godine utvrđeno je da je deset puta manji od prvobitnog, a isporučena količina je bila samo polovina njegovog projektovanog kapaciteta.

Tokom opsežnog istraživanja koje je sproveo međunarodni konzorcijum eksperata predvođen „Geoprojektom“ iz Podgorice u periodu 2021-2022. godine, identifikovani su mnogi uzroci tako drastičnog pada izdašnosti u toku ljetnjih mjeseci i pritom su predložene mjere sanacije. Dio ovih mjera odnosi se na stabilizaciju izvorišta Bolje sestre, ali mnoge druge aktivnosti potrebne za potpuno razumijevanje i sanaciju kompleksne povezanosti rijeke Morače, njenog aluvijuma i kraškog vodonosnog sloja na kojem se nalazi izvorište Bolje sestre.

Aktivnosti koje planira Regionalni vodovod će obuhvatiti obimne radove duž rijeke Morače i njene doline, te šireg polja Grbavci. Radi će se hidrometrija rijeke u različitim fazama, bušenje i opremanje više pijezometara, testovi praćenja, hidrohemija, prognoza klimatskih i hidroloških varijabilnosti i modeliranje podzemnih voda samo su dio potrebnih i planiranih aktivnosti.

Razvijena metodologija i dostignuća koja bi se sprovodila na unapređenju regionalnog vodovodnog sistema predstavljala bi sastavni dio i važan doprinos definisanju zajedničke transnacionalne strategije za obezbjeđivanje i zaštitu raspoloživih vodnih resursa izvorišta Bolje sestre od klimatskih promena i ljudskog uticaja.

„S obzirom na značaj izvorišta Bolje sestre za vodosnabdijevanje crnogorskog primorja, sprovođenje analiza i istraživanja na tom području bi pružilo važnu informaciju o statusu i kvalitetu vodnih resursa, kao i o mjerama koje treba primjeniti za njegovo održivo korišćenje.

Ova vrsta aktivnosti bi igrala suštinsku ulogu u stvaranju strategije koja će obezbijediti održivo upravljanje i bila bi od suštinskog značaja za formiranje mjera za zaštitu i održivo upravljanje izvorištem Bolje sestre.

Ukratko, Regionalni vodovod je ključni igrač u obezbjeđivanju pouzdanog i održivog vodosnabdijevanja crnogorskog primorja i ima značajan uticaj na živote stanovnika, privredu i turizam u Crnoj Gori.“ – zaključuje predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda, Zoran Lakušić.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Priroda i društvo

Lakušić: Nemanje vodne dozvola može da zavrne slavine

zoran lakušić

Vodovodna preduzeća ne smiju distribuirati vodu za piće bez vodne dozvole jer je ona ključni pravni osnov koji potvrđuje da je odgovarajućeg kvaliteta i u skladu sa važećim standardima, kaže Zoran Lakušić, predsjednik odbora direktora Regionalnog vodovoda.

Vodnu dozvolu u Podgorici već decenijma nemaju gradska vodoizvorišta Mareza, Ćemovsko polje i Zagorič, objelodanio je Aleksandar Nišavić, direktor Vodovoda. Tri gradska izvorišta, kako je prije dva dana za “Dan” saopštio Nišavić, rade bez vodne i upotrebne dozvole, a nemaju utvrđene zone zaštite. Ove dozvole se dobijaju na dan otvaranja, a Mareza je puštena u sistem davne 1952. godine. Sadašnja uprava Vodovoda je pokrenula proceduru dobijanja dozvola kod Uprave za vodu.

“Vodna dozvola obezbjeđuje da se voda crpi i distribuira na održiv način, u skladu sa propisima o zaštiti vodnih resursa i ekološkim normama. Distribucija bez dozvole mogla bi dovesti do pravnih posljedica, uključujući kazne, obustavu poslovanja, pa čak i kaznenu odgovornost. Nedostatak vodne dozvole znači da korišćenje vodnih resursa, u ovom slučaju izvorišta, nije odobreno u skladu sa zakonskim i tehničkim normama koje regulišu upotrebu voda. To je ključni dokument kojim se osigurava da se vodni resursi koriste na odgovoran i održiv način, uz poštovanje svih ekoloških i tehničkih standarda. Kada izvorište nema ovu dozvolu, to nosi ozbiljne posljedice”, saopštio je Lakušić.

Lakušić se osvrnuo i na opasnosti nedostatka sanitarnih zona zaštite izvorišta vode.

“Nedostatak tih zona otvara vrata mnogobrojnim zdravstvenim, ekološkim i ekonomskim rizicima, koji dugoročno mogu ugroziti stanovništvo i prirodne resurse. Bez adekvatne zaštite izvorišta, opasnost od zagađenja vode postaje sve veća, a posledice mogu biti pogubne. Prije svega, fekalno zagađenje postaje neizbježno kada se septičke jame, kanalizacioni sistemi i stoka nalaze u neposrednoj blizini izvora. Bez sanitarnih zona, fekalije lako dospijevaju u izvorišta, noseći sa sobom opasne bakterije i viruse”,  naveo je Lakušić.

Zoran Lakušić dodaje da usvajanje i primjena sanitarnih zona postaje hitan prioritet kako bi se spriječile neizbježne posljedice koje mogu nastupiti ukoliko se ne preduzmu odgovarajuće mjere zaštite.

“Sanitarne zone nisu samo regulativna formalnost, već vitalni mehanizam za zaštitu javnog zdravlja i očuvanje najvažnijeg resursa – vode”,  rekao je Lakušić.

 

Izvor: Dan

Continue Reading

Priroda i društvo

Popis 2023: Srpski jezik najzastupljeniji u Crnoj Gori, ispred crnogorskog

screenshot/mediabiro

Prema najnovijim podacima Monstata iz popisa stanovništva 2023. godine, srpski jezik se ističe kao dominantan u Crnoj Gori. Srpski je maternji jezik za 43,18% građana, odnosno za 269.307 stanovnika, dok njime kao svakodnevnim jezikom govori čak 43,52%, što predstavlja 271.422 osobe. Crnogorski je maternji jezik za 34,52% ili 215.299 stanovnika, dok ga svakodnevno koristi 36,23% građana, što čini ukupno 225.956 osoba.

U Crnoj Gori živi 32,93% Srba, odnosno 205.370 osoba, dok Crnogoraca ima 41,12%, odnosno 256.436. Kada je reč o verskoj pripadnosti, pravoslavna vera dominira, s ukupno 443.394 vernika.

Na području Zete, koja broji 16.071 stanovnika, prosečna starost iznosi 39,6 godina, što ukazuje na relativno zrelu populaciju. U opštini Zeta, prema nacionalnoj i etničkoj pripadnosti, 8.005 građana se izjašnjava kao Crnogorci, dok se 6.946 izjašnjava kao Srbi. Prema maternjem jeziku, 10.252 stanovnika smatra da im je maternji jezik srpski, dok 4.722 smatra da im je maternji jezik crnogorski. Stanovnici pravoslavne vjere najzastupljeniji su u Zeti, njih 15.406, što čini 95,86% ukupne populacije.

Continue Reading

Priroda i društvo

Raspisan konkurs za upis na doktorske studije na Univerzitetu Crne Gore

doktorske studije

Centar za doktorske studije Univerziteta Crne Gore danas je raspisao konkurs za upis na doktorske studije u studijskoj 2024/25. godini.

Prijava sa odgovarajućim dokazima se podnosi organizacionim jedinicama Univerziteta Crne Gore 15. i 16. oktobra 2024. godine, do 14 sati. Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore. Na ovaj studijski program mogu konkurisati kandidati čiji su prethodni nivoi studija iz oblasti prirodnih i tehničkih nauka.

Slobodna mjesta Univerziteta Crne Gore na doktorskim studijama su na sljedećim studijskim programima: Biotehnika (5), Elektrotehnika (15), Ekonomija (5), Fizička kultura (10), Turizam (3), Jezik i književnost (10, Filološki fakultet), Političke nauke (3), Medicina (10), Stomatologija (5), Farmacija (5), Filozofija (2), Geografija (2), Istorija (1), Sociologija (1), Pedagogija (2), Građansko-pravni smjer (2), Krivično-pravni smjer (2), Građevinarstvo (10), Mašinstvo (5), Metalurgija i materijali (2), Hemijska tehnologija (2), Pomorske nauke (3), Menadžment u pomorstvu i logistika (3), Biologija (1), Matematika (2) i Održivi razvoj (15).

Pravo prijave na konkurs za upis na doktorske studije imaju kandidati koji su stekli diplomu akademskog naziva magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti nauka/umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisanih profesija, nakon stečenih najmanje 300 ECTS kredita.

Doktorske studije traju tri studijske godine (šest semestara), odnosno obim studijskog programa ovih studija iznosi 180 ECTS kredita. Kandidat za upis dužan je podnijeti prijavu i dokaze o ispunjavanju uslova.

Postupak rangiranja realizuje Komisija za doktorske studije na organizacionoj jedinici Univerziteta.

Upis kandidata obaviće se do 21. oktobra 2024. godine. Početak nastave je 4. novembar 2024. godine.

Više informacija o uslovima upisa i procedurama možete pronaći ovdje.

Konkurs je objavljen u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta Crne Gore.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto