Politika

Krapović: Slaćemo i dalje vojnike na Kosovo i u Irak

photo by Aljoša Turović

Ministar odbrane Dragan Krapović kazao je da će Crna Gora imati pojačano prisustvo na istočnom dijelu NATO saveza.

„Imaćemo vojnike u Letoniji i Bugarskoj, ali ćemo nastaviti da šaljemo vojnike na Kosovo i Irak. Što se tiče ruske agresije na Ukrajinu, slaćemo vojnike u skladu sa novim zadacima NATO-a“, rekao je Krapović na zajedničkoj pres konferenciji u „Vili Gorica“ sa admiralom Robom Bauerom, predsjedavajućim Vojnog komiteta NATO-a i savjetnikom za vojna pitanja generalnog sekretara Alijanse Jensa Stoltenberga.

Ministar je rekao da je današnji sastanak sa Bauerom još jedna prilika da ukaže posvećenost Crne Gore kredibilnom članstvu u NATO-u.

„Kad pričamo o kredibilitetu radi se o konkretnim potezima i saopštio sam admiralu Baueru da Crna Gora ostaje posvećena izvršavanju odluka koje su dobijete u Viljnusu na samitu prošle godine“, rekao je Krapović .

Poručio je da Crna Gora mora povećati ulaganja u Vojsku, ukazujući da će od ovogodišnjeg budžeta više od dva odsto biti uloženo u te svrhe.

Kazao je da su za Crnu Goru posebno značajne bezbjednost i stabilnost Zapadnog Balkana.

„Nastavićemo da podržavamo evroarlantsku budućnost Zapadnog Balkana“, poručio je ministar, rekavši da je prisustvo NATO-a i Evropske unije na Balkanu značajno za sprečavanje malignih uticaja trećih strana.

„Kontinuitet evroarlantske agende će biti prikazan i kroz pomoć Ukrajini. U Ukrajini se brane vrijednosti NATO-a“, rekao je ministar. „Signal je bio dobar i stavljeno je do znanja da ova Vlada želi da nastavi evroarlantski put“, dodao je.

Podrška Ukrajini dok god bude potrebno

Krapović je, odgovarajući na pitanja novinara, rekao da će se vojna i politička podrška Ukrajini nastaviti dok god bude potrebno.

„Pregovaramo sa jednim dijelom zapadnih partnera o vojnoj zajedničkoj pomoći. Kad pregovori budu gotovi, tada možemo dati informaciju koliko će to biti“, rekao je, odgovarajući na pitanje koliko će novca biti izdvojeno za pomoć Kijevu.

Krapović je, na pitanje zašto Crna Gora ne donosi odluku o povećanju vojnika u misiji KFOR na Kosovu i da li je to zato što bi se tome protivila koalicija „Za budućnost Crne Gore“, rekao da Crna Gora može donijeti tu odluku u Skupštini, a da takvu inicijativu može Skupštini poslati Savjet za bezbjednost i odbranu.

„Što se tiče povećanja broja vojnika u Bugarskoj, to je posljedica ranijih odluka Savjeta i Skupštine. Ono što budu zahtjevi i stavovi 44. Vlade, ja ću iskomunicirati sa Briselom. KFOR je dobrodošao što se tiče obje strane – Beograda i Prištine. Ukoliko bude postojala potreba za povećanje, naći se se na dnevnom redu“, rekao je Krapović.

Upitan da li zagovara kao ministar odbrane povećanje, odgovorio je:

„Ja moram vidjeti što su analize i predložiti. Ne bi je trebalo predložiti na političkom, nego bezbjednosnom nivou“.

„Jadran“ legalno pripada Crnoj Gori

Krapović je, na pitanje novinarke TV Vijesti da li je bilo komunikacije sa Hrvatskom oko školskog broda „Jadran“ i da li zakazan novi sastanak, kazao da nije bilo sastanka i komunikacije.

„Sastanak je bio zakazan i ja sam bio voljan da razgovaram. U emisiji su me pitali da li sam spreman da pregovaram o vlasništvu. Smatram da to pitanje nije samo za mene nego za cijelu Vladu. Ali, smatram da ‘Jadran’ legalno pripada Crnoj Gori“, ponovio je stav Krapović.

„Računamo da će prvi put u istoriji biti potpisan kolektivni ugovor u sektoru odbrane“

Ministar odbrane je, odgovarajući na pitanje o zaposlenima u Ministarstvu odbrane, a na konstataciju da je veliki broj zaposlenih podnio tužbu Agenciji za mirno rješavanje sporova povodom neisplaćenih dnevnica, prekovremenih, prazničnih sati, kazao da su tek 31. oktobra prošle godine stupili na poziciju.

„U tom pravcu nisam stigao da se koncentrišem. To jeste zahtjevno pitanje. Trećina sistema je uputila zahtjev prema Ministarstvu odbrane.“

Rekao je da tek treba da se sastane sa sindikatom. „Računamo da će prvi put u istoriji biti potpisan kolektivni ugovor u sektoru odbrane“, kazao je ministar.

Govoreći o slučaju Radanovići, kazao je da je disciplinski tužilac je na njegovu inicijativu pokrenuo postupak.

„Ja se sa političkog nivoa nisam miješao osim da se obezbijedi sve što po zakonu treba bude sprovedeno. Imali su jedan sastanak na kome su otvorili komunikaciju, a 6. februara će imati saslušanje. Imam neke svoje stavove i opažanja koja ću ostaviti za Savjet i Vladu“, kazao je Krapović.

Izvor: Vijesti

Sledeće

Đeljošaj: Razgraničenje Podgorice i Tuzi u paketu sa Zetom

Ne propustite

DNP: Sumnjamo da je ostavka Baošića proizvod političke korupcije

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

DPS danas predaje parlamentu inicijativu za razrješenje Mandića

Demokratska partija socijalista (DPS) trebalo bi danas da preda Skupštini inicijativu za razrješenje njenog šefa Andrije Mandića (Nova srpska demokratija – NSD) kog, pored ostalog, smatraju odgovornim za potencijalnu zloupotrebu službenog vozila parlamenta u noći kad je Danilo Mandić, bratanić i neformalni tjelohranitelj prvog čovjeka zakonodavnog doma, navodno ranio dvoje ljudi u Podgorici.

To je “Vijestima” potvrdio izvor iz DPS-a, rekavši da su inicijativu uputili sinoć na potpis kolegama iz ostatka opozicije.

On je, međutim, kazao da slučaj moguće zloupotrebe službenog automobila Skupštine, odnosno eventualnog ustupanja njenih resursa bezbjednosno interesantnim licima (BIL), nije jedini razlog zbog kog zahtijevaju smjenu Mandića. Navodi da se od konstituisanja aktuelnog saziva parlamenta, integritet te institucije “smišljeno urušava”, i da je Mandić najodgovorniji i za to, ali i za “ukidanje njene kontrolne uloge”, “sprovođenje nacionalističke i antievropske politike”, te “remećenje mukotrpno građene politike odnosa sa susjedima”.

Prema Poslovniku Skupštine, predlog za razrješenje njenog predsjednika mora potpisati najmanje deset poslanika. S obzirom na to da DPS ima 17, znači da im ne fali potpisa da bi inicirali predlog. Ako se on nađe na dnevnom redu i ako se o njemu bude glasalo, za smjenu Mandića potrebna je podrška većine od ukupnog broja poslanika, najmanje 41.

Međutim, iz većine vladajućih partija poručili su da prvi čovjek zakonodavnog doma ne bi trebalo da podnese ostavku zbog slučaja potencijalne zloupotrebe državne imovine, što znači da neće ni glasati za njegovu smjenu.

DPS i Socijaldemokrate (SD), i ako bi za inicijativu dobili podršku vladajuće Bošnjačke stranke (BS) koja je već jednom glasala za smjenu Mandića, ne bi imali dovoljnu podršku da ga “sruše”. BS ima šest poslanika, Građanski pokret (GP) URA četiri, a po jednog Demokratska unija Albanaca i Hrvatska građanska inicijativa, što je s DPS-om i SD-om ukupno 32. Ukoliko bi im se eventualno pridružile dvije nezavisne poslanice Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur, te poslanik Force Ilir Čapuni koji je nedavno kazao “Vijestima” da će glasati za razrješenje Mandića, to ponovo ne bi bilo ni blizu većine potrebne za smjenu – imali bi 35 glasova za.

DPS, SD i GP URA podnijeli su 24. aprila skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu inicijativu za kontrolno saslušanje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. U inicijativi navode da način na koji su nadležni reagovali u slučaju Danila Mandića budi zabrinutost i sumnju u zakonitost i nepristrasnost njihovog postupanja.

Skupština i Andrija Mandić i dalje ne odgovaraju na pitanja “Vijesti” koja se tiču vozila kojim je 19. aprila navodno upravljao Danilo Mandić, a koje se vodi na tu instituciju. Predsjednik zakonodavnog doma je 30. aprila saopštio da se nije oglašavao kako niko ne bi imao povoda da kaže da vrši pritisak na nadležne, poručivši da je ovo “neka nova Crna Gora”, i da “u njoj niko ne može biti izuzet od primjene zakonske kazne, pod uslovom da je istinski kriv”.

Andrija Mandić je početkom marta prošle godine “preživio” glasanje o smjeni, koje je takođe bio inicirao DPS.

Izvor: Vijesti

Politika

Joković: Dužni smo da se borimo za ekonomska i socijalna prava svih građana

U ime Socijalističke narodne partije Crne Gore i u svoje lično ime, upućujem vam iskrene čestitke povodom 1. maja – Međunarodnog praznika rada, poručio je Vladimir Joković, predsjednik SNP-a i ministar poljoprivrede.

„Drage građanke i građani Crne Gore, Ovaj dan nas podsjeća na dugu i tešku borbu radnika za svoja prava, dostojanstven rad i pravedno društvo. Danas, više nego ikada, dužni smo da se borimo za ekonomska i socijalna prava svih građana, za bolje uslove rada, sigurnost na radnom mjestu i dostojanstven život svakog čovjeka“, naveo je Joković.

On je dodao da SNP ostaje posvećena borbi za pravednije društvo u kojem će rad i trud svakog pojedinca biti poštovani i adekvatno nagrađeni. Samo zajedno, solidarno i odgovorno, možemo izgraditi društvo jednakih šansi i sigurnije budućnosti.

„Srećan vam 1. maj – praznik rada, solidarnosti i zajedništva“, poručio je Joković.

Politika

Mandić o sinovcu: Istraga da bude brza i nezavisna

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je da očekuje da istraga o slučaju u kojem je njegov sinovac Danilo Mandić osumnjičen da je ranio dvije osobe, bude brza, temeljna i nezavisna, i dodao da je za taj slučaj saznao iz medija.

Mandić je na mreži Iks naveo da se oko te situacije nije oglašavao, kako niko ne bi imao povoda da kaže da vrši pritisak na nadležne organe.

„Ovo je neka nova Crna Gora i u njoj niko ne može biti izuzet od primjene zakonske kazne, pod uslovom da je istinski kriv“, rekao je Mandić.

On je istakao da je o situaciji i optužbama protiv njegovog sinovca Danila saznao iz medija, kao i većina građana.

Mandić je naveo da, po zvaničnim informacijama, dvije lakše povrijeđene osobe izričito tvrde da Danilo nije povezan sa „nemilim događajem“ i da se, uprkos tome, on nalazi u istražnom zatvoru.

„Naravno, očekujem da istraga bude brza, temeljna i nezavisna, osim ako neko ne misli da ga treba strijeljati prije završetka postupka, a bilo bi dobro da ti i takvi to saopšte javno i na taj način sebe razobliče pred crnogorskom javnošću“, poručio je Mandić.