Politika

Krapović: Slaćemo i dalje vojnike na Kosovo i u Irak

photo by Aljoša Turović

Ministar odbrane Dragan Krapović kazao je da će Crna Gora imati pojačano prisustvo na istočnom dijelu NATO saveza.

“Imaćemo vojnike u Letoniji i Bugarskoj, ali ćemo nastaviti da šaljemo vojnike na Kosovo i Irak. Što se tiče ruske agresije na Ukrajinu, slaćemo vojnike u skladu sa novim zadacima NATO-a”, rekao je Krapović na zajedničkoj pres konferenciji u “Vili Gorica” sa admiralom Robom Bauerom, predsjedavajućim Vojnog komiteta NATO-a i savjetnikom za vojna pitanja generalnog sekretara Alijanse Jensa Stoltenberga.

Ministar je rekao da je današnji sastanak sa Bauerom još jedna prilika da ukaže posvećenost Crne Gore kredibilnom članstvu u NATO-u.

“Kad pričamo o kredibilitetu radi se o konkretnim potezima i saopštio sam admiralu Baueru da Crna Gora ostaje posvećena izvršavanju odluka koje su dobijete u Viljnusu na samitu prošle godine”, rekao je Krapović .

Poručio je da Crna Gora mora povećati ulaganja u Vojsku, ukazujući da će od ovogodišnjeg budžeta više od dva odsto biti uloženo u te svrhe.

Kazao je da su za Crnu Goru posebno značajne bezbjednost i stabilnost Zapadnog Balkana.

“Nastavićemo da podržavamo evroarlantsku budućnost Zapadnog Balkana”, poručio je ministar, rekavši da je prisustvo NATO-a i Evropske unije na Balkanu značajno za sprečavanje malignih uticaja trećih strana.

“Kontinuitet evroarlantske agende će biti prikazan i kroz pomoć Ukrajini. U Ukrajini se brane vrijednosti NATO-a”, rekao je ministar. “Signal je bio dobar i stavljeno je do znanja da ova Vlada želi da nastavi evroarlantski put”, dodao je.

Podrška Ukrajini dok god bude potrebno

Krapović je, odgovarajući na pitanja novinara, rekao da će se vojna i politička podrška Ukrajini nastaviti dok god bude potrebno.

“Pregovaramo sa jednim dijelom zapadnih partnera o vojnoj zajedničkoj pomoći. Kad pregovori budu gotovi, tada možemo dati informaciju koliko će to biti”, rekao je, odgovarajući na pitanje koliko će novca biti izdvojeno za pomoć Kijevu.

Krapović je, na pitanje zašto Crna Gora ne donosi odluku o povećanju vojnika u misiji KFOR na Kosovu i da li je to zato što bi se tome protivila koalicija “Za budućnost Crne Gore”, rekao da Crna Gora može donijeti tu odluku u Skupštini, a da takvu inicijativu može Skupštini poslati Savjet za bezbjednost i odbranu.

“Što se tiče povećanja broja vojnika u Bugarskoj, to je posljedica ranijih odluka Savjeta i Skupštine. Ono što budu zahtjevi i stavovi 44. Vlade, ja ću iskomunicirati sa Briselom. KFOR je dobrodošao što se tiče obje strane – Beograda i Prištine. Ukoliko bude postojala potreba za povećanje, naći se se na dnevnom redu”, rekao je Krapović.

Upitan da li zagovara kao ministar odbrane povećanje, odgovorio je:

“Ja moram vidjeti što su analize i predložiti. Ne bi je trebalo predložiti na političkom, nego bezbjednosnom nivou”.

“Jadran” legalno pripada Crnoj Gori

Krapović je, na pitanje novinarke TV Vijesti da li je bilo komunikacije sa Hrvatskom oko školskog broda “Jadran” i da li zakazan novi sastanak, kazao da nije bilo sastanka i komunikacije.

“Sastanak je bio zakazan i ja sam bio voljan da razgovaram. U emisiji su me pitali da li sam spreman da pregovaram o vlasništvu. Smatram da to pitanje nije samo za mene nego za cijelu Vladu. Ali, smatram da ‘Jadran’ legalno pripada Crnoj Gori”, ponovio je stav Krapović.

“Računamo da će prvi put u istoriji biti potpisan kolektivni ugovor u sektoru odbrane”

Ministar odbrane je, odgovarajući na pitanje o zaposlenima u Ministarstvu odbrane, a na konstataciju da je veliki broj zaposlenih podnio tužbu Agenciji za mirno rješavanje sporova povodom neisplaćenih dnevnica, prekovremenih, prazničnih sati, kazao da su tek 31. oktobra prošle godine stupili na poziciju.

“U tom pravcu nisam stigao da se koncentrišem. To jeste zahtjevno pitanje. Trećina sistema je uputila zahtjev prema Ministarstvu odbrane.”

Rekao je da tek treba da se sastane sa sindikatom. “Računamo da će prvi put u istoriji biti potpisan kolektivni ugovor u sektoru odbrane”, kazao je ministar.

Govoreći o slučaju Radanovići, kazao je da je disciplinski tužilac je na njegovu inicijativu pokrenuo postupak.

“Ja se sa političkog nivoa nisam miješao osim da se obezbijedi sve što po zakonu treba bude sprovedeno. Imali su jedan sastanak na kome su otvorili komunikaciju, a 6. februara će imati saslušanje. Imam neke svoje stavove i opažanja koja ću ostaviti za Savjet i Vladu”, kazao je Krapović.

Izvor: Vijesti

Sledeće

Đeljošaj: Razgraničenje Podgorice i Tuzi u paketu sa Zetom

Ne propustite

DNP: Sumnjamo da je ostavka Baošića proizvod političke korupcije

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Skupština ponovo izglasala zakone o ANB i unutrašnjim poslovima

Skupština Crne Gore ponovo je danas usvojila izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB).

Parlament je danas usvojio te zakone nakon što ih je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio na ponovno odlučivanje, zbog nedostataka na koje su ukazivali on, opozicija i nevladin sektor.

Izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima danas su usvojene glasovima 47 poslanika, dok su protiv glasala 22, a uzdržanih nije bilo.

Usvajanje Zakona o ANB-u podržalo je takođe 47 poslanika, 21 je bio protiv, dok uzdržanih nije bilo.

Poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) zbog usvajanja tih zakona 6. marta podnijeli su ostavke na fukcije potpredsjednika Skupštine, kopredsjedavajućeg Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, predsjednika odbora za evropske integracije i za antikorupciju.

Predsjednik poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić rekao je da će, ukoliko parlamentarna većina istraje u namjeri i u ponovljenom glasanju odluči da ponovo podrži zakone o unutrašnjim poslovima i ANB-u, biti jasno da vlast gazi Ustav i formalno uvodi represiju kao model upravljanja državom.

“To onda više nije pitanje političkog nesaglasja, već demonstracija sile nad ustavnim poretkom i građanima”, rekao je Nikolić.

On je naveo da u takvim okolnostima DPS, kao vodeća stranka opozicije, smatra da dalja parlamentarna saradnja s Vladom nije prihvatljiva.

“Ubuduće nećemo glasati ni za jedan predlog Vlade, jer ne želimo da dajemo legitimitet politici koja institucionalizuje policijsku državu u Crnoj Gori. Građanima poručujemo da je ovo trenutak u kojem se brani sloboda, svako ćutanje danas znači pristajanje na sjutrašnju represiju “, poručio je Nikolić.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša rekao je da se zakonima iz oblasti bezbjednosti krše temeljni principi EU, kao i Ustava i pravnog poretka Crne Gore.

On je poručio da će iz Evropskog saveza biti partner svakome ko želi bolju, progresivnu, emancipovanu i evropsku Crnu Goru, ali, kako je poručio, biće ozbiljan protivnik svima koji simuliraju demokratiju i brutalno se obračunavaju sa opozicijom samo zato što drugačije promišljaju političku realnost.

“Kad nepravda postane zakon, naša obaveza i dužnost je otpor”, zaključio je Mugoša.

Politika

Vukićević: Pomalo je neprijatno posmatrati disciplinovanje DPS-a od strane Delegacije EU

Politički analitičar Boško Vukićević saopštio je da je neprijatno posmatrati javno disciplinovanje DPS-a od strane Delegacije EU.

On se, naime, osvrnuo na stav Delegacije EU u Podgorici da crnogorska opozicija treba da bude konstruktivni, kao i da od predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića nije traženo posredovanje u dijalogu sa predstavnicima vlasti.

Delegacija EU: Opozicija da bude konstruktivna, Milatoviću nije traženo posredovanje

„Još juče je DPS govorio o ‘destruktivnim potezima vlasti’, optužujući je za, maltene, ‘antievevropsko djelovanje’. Tim prije, pomalo je neprijatno posmatrati ovakvo javno disciplinovanje i šamaranje DPS-a od strane Delegacije EU, dok je Milatović tu kao kolateralna šteta“, ocijenio je Vukićević.

Politika

Delegacija EU: Opozicija da bude konstruktivna, Milatoviću nije traženo posredovanje

Očuvanje snažne i stabilne političke podrške reformama i odlukama vezanim za Evropsku uniju (EU) u Skupštini, uključujući konstruktivan angažman svih parlamentarnih aktera, treba da ostane ključni prioritet za Crnu Goru, posebno imajući u vidu njen cilj da zaključi pristupne pregovore do kraja 2026. godine.

To su “Vijestima” danas kazali iz Delegacije EU u Podgorici, komentarišući reakcije opozicije na usvajanje izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), te odluku najjače opozicione stranke – Demokratske partije socijalista – da zbog toga napusti čelna mjesta u skupstinskim odborima.

Milatović pozvao lidere stranaka na sastanak oko “institucionalne krize”

Iz Delegacije su naveli da je Evropska komisija upoznata “sa zabrinutostima koje su izrazili civilno društvo, sindikati i politički akteri” povodom nedavnog usvajanja izmjena i dopuna zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u.

“Komisija podsjeća da je bila konsultovana o nacrtima zakona i smatra da odredbe o zaštiti podataka još nijesu u potpunosti usklađene s pravnom tekovinom EU, naročito s Opštom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) i Direktivom o sprovođenju zakona (LED)”, rekli su.

Kako su dodali, Komisija je savjetovala da Crna Gora obezbijedi potpunu usklađenost s pravnom tekovinom EU, bilo prije usvajanja (zakona) ili kroz blagovremena usklađivanja prije zatvaranja pristupnih pregovora.

“Bez obzira na to koji će mehanizam usklađivanja biti izabran, od suštinskog je značaja da proces bude inkluzivan i transparentan, uz smisleno učešće opozicije”, poručili su iz Delegacije.

Na pitanje “Vijesti” da li je tačno da je Kabinet predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, kako je objavio jedan crnogorski medij, zatražio od predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posreduje između vlasti i opozicije zbog trenutnih dešavanja, iz Delegacije su odgovorili odrično, ukazujući da Komisija očekuje da svi politički akteri sarađuju “u duhu dijaloga, odgovornosti i institucionalne saradnje kako bi unaprijedili proces pristupanja Crne Gore EU”.

“Pristupanje EU je zajednički nacionalni poduhvat, koji zahtijeva širok konsenzus kako bi se ispunile preuzete obaveze i odgovorilo na jasnu težnju ogromne većine građana Crne Gore ka evropskoj budućnosti i višem kvalitetu života u okviru EU. Kabinet predsjednice Komisije nije tražio od predsjednika Milatovića da posreduje između vlasti i opozicije”, podvukli su iz Delegacije.

Oni su kazali i da Komisija nije pozivala na povlačenje spornih propisa, ali da ohrabruje Crnu Goru da, u vezi sa svim zakonodavnim inicijativama povezanim s EU, “nastavi da djeluje na politički inkluzivan način koji čuva političku stabilnost i obezbjeđuje širok konsenzus o njenom putu ka EU, uključujući i kroz konstruktivan angažman opozicije”.

Izvor: Vijesti