Priroda i društvo
Značaj lokalnih medija za državu i društvo

Lokalni mediji pružaju potrebne informacije i bave se temama relevantnim za zajednicu u kojoj rade. Pravo na informisanost jedno je od osnovnih ljudskih prava, a kroz svoj rad lokalni mediji upravo preuzimaju na sebe odgovornost da svojim sugrađanima obezbijede ostvarenje ovog prava.
Ono što mora da karakteriše kvalitetne lokalne medije jeste da su u službi građana i same zajednice, kao i da predstavljaju zaštitnike interesa i glasnogovornike stanovništva svoje zajednice pred svim nosiocima političkih i društvenih funkcija.
Mediji nisu samo tekovina vremena u kome živimo, oni su civilizacijska potreba društva kakvo poznajemo i čiji smo i sami dio, zato se njihov značaj ni slučajno ne smije negirati. Baš naprotiv, osnaživanje posebno lokalnih medija može samo da doprinese dobrobiti lokalnih zajednica, a ta dobrobit će se svakako reflektovati na dobrobit države, kao i društva u cjelini.
Lokalni mediji jesu mediji koji na tom osnovnom nivou, najbližem građanima, štite i čuvaju demokratiju. Ukoliko nemamo slobodne lokalne medije, ukoliko lokalni mediji ne mogu da funkcionišu, a jako teško funkcionišu danas u cijeloj Crnoj Gori, gubimo osnovu.
Svojevremeno, na nekom predavanju, predstavnik Evropske komisije je rekao: „Ako dođe, na primjer, tajkun iz Rumunije i kupi sve medije kod vas, vi ćete za 20 godina govoriti rumunski“. Dakle, neophodno je da imamo slobodne, nezavisne, lokalne medije, jer oni u osnovi čuvaju demokratiju i manje su podložni uticajima centralne vlasti od tzv. velikih medija.
U razvijenijim državama upravo su lokalni mediji najčitaniji, najslušaniji i najgledaniji.
Mali grad, mala publika, male pare
Mala ciljna grupa – u konkretnom slučaju: jedna opština ili manji region – nije privlačna za reklamne agencije. Ovo je i u pogledu internetskih medija, jer gro reklama na internetu „ide“ praktično sajtovima jednog dnevnog lista i jedne radio-televizije, jer su njihove internet stranice najposećenije.
Da li može da se desi da neko ko živi u malom gradu ili na selu zna više o – recimo – Noletovim patikama za tenis, nego o onome šta se dešava u njegovom/ njenom najbližem okruženju?
Lokalni mediji ne mogu opstati bez finansijske podrške
Bez slobode izražavanja i slobode medija prava demokratija jednostavno nije moguća, zato je od osnovnog značaja da nadležni organi omoguće novinarima da omoguće da rade bez prijetnji nasiljem, uznemiravanja i zastrašivanja”, kazala je šefica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa.
Ona je to kazala u Bijelom Polju, otvarajući konferenciju pod nazivom “Važnost, održivost, objektivnost medija na sjeveru Crne Gore”, održanom u bjelopoljskom Centru za kulturu u Bijelom Polju.
“Ovo je jedini način na koji novinari mogu ispuniti vitalnu društvenu ulogu koju imaju, tako što će javne vlasti pozivati na odgovornost a građanima omogućavati pristup pouzdane i istinite informacije”, kazala je Popa, dodajući da je u tom kontekstu odgovornost lokalnih medija, koji su u najboljoj poziciji da zadovolje potrebe svojih lokalnih zajednica mnogo važnija.
Međutim, napomenula je Popa, sa ovom važnom društvenom ulogom dolazi i velika odgovornost, jer sloboda izražavanja nije apsolutno pravo, ona ne pokriva govor mržnje niti podsticanje na nasilje.
“EU želi da pomogne medijskoj industriji da se oporavi i u potpunosti iskoristi mogućnosti digitalne transformacije i dodatno podrži medijski plaralizam. Nastavićemo da podržavamo profesionalno i kvalitetno novinarstvo na nacionalnom i lokalnom nivou u Crnoj Gori, što smatramo ključnom vrijednošću na putu pristupanja zemlje Evropskoj uniji. Zajednički društveni napori u procesu evropskih integracija i uloga slobodnih medija je neophodna”, zaključila je Popa.
Novoizabrani direktor Direktorata za medije pri ministarstvu javne uprave Neđeljko Rudović je kazao da su lokalni mediji mnogo bliži lokalnoj zajednici i da su u tom pogledu nezamjenjivi.
“Svi veliki mediji imaju svoje dopisnike u opštinama u Crnoj Gori, ali najčešće nema prostora u medijima sa nacionalnom frekvencijom i štamapnim medijama sa sjedištem u Podgorici za neke teme koje su važne nama u lokalnoj zajednici, zbog toga su lokalni mediji važni i nezamjenjivi”, rekao je Rudović.
Govoreći o održivosti lokalnih medija, Rudović je naglasio da je Zakon o elektronskim medijima uveo obavezu lokalnih samouprava da finansiraju lokalne javne emitere, a kada su u pitanju komercijalni lokalni mediji, kao jedan vid podrške naveo je i Fond za pluralizam i medijsku raznovrsnost.
“Svakako je potrebno taj institute dodatno unaprijediti, ali on omogućava i finansijsku podršku lokalnim medijijma – elektronskim, štampanim i internetskim publikacijama, za projekte koji se tiču tema od javnog interesa. To je samo jedan od mehanizama podrške, a ono što je najvažnije jeste da međusobno komuniciramo, razgovaramo i pokušamo zajednički da nađemo rješenja”, kazao je Rudović.
Istakao je da je neophodno više govoriti o profesionalnom i odgovornom novinarstvu kao potrebi i javnom interesu zajedice i države, bez obzira da li su u pitanju lokalni emiteri koje finansiraju opštine ili privatni mediji, zaključio je Rudović, dodajući da nije uloga medija da budu bilo čije oglasne table, ni političkih partija, ni Vlade, ni opozicije. Organizator Organizator konferencije i predsjednik NVO Multimedijal Montenegro Željko Đukić (MMNE) kazao je da svrha pojedinih medija najviše dolazi do izražaja pred izbore i da je tako bilo uoči parlamentarnih izbora, a da će još dramatičnije biti pred predstojeće lokalne, predsjedničke i parlamentarne izbore.
Priroda i društvo
Crna Gora bez planova za gradnju novih zatvora

U najvažnijim planskim dokumentima države, poput Prostornog plana Crne Gore do 2040. i prostorno-urbanističkih planova opština, ne prepoznaje se potreba za izgradnjom novih zatvora. Umjesto toga, prioriteti su usmjereni na urbanistički razvoj, zaštitu prostora i unapređenje infrastrukture, dok se sistem izvršenja krivičnih sankcija rješava kroz reforme i alternativne kazne.
Jedini projekat koji se u posljednjih nekoliko godina pominjao kao investicija od značaja jeste zatvor u Mojkovcu, kapaciteta oko 250 mjesta. Taj objekat trebalo je da rastereti postojeće kapacitete i da posluži kao regionalni zatvor za sjever, ali njegova realizacija kasni, a država nije najavila gradnju novih sličnih objekata u drugim krajevima.
Nadležne institucije sve češće ističu da je cilj smanjenje broja zatvorenika kroz veću primjenu alternativnih sankcija, poput rada u javnom interesu ili kućnog pritvora, kao i poboljšanje uslova u već postojećim zatvorskim ustanovama. Na taj način, problem prenatrpanosti pokušava se rješavati upravljačkim mjerama, a ne širenjem kapaciteta.
Ni Prostorni plan Crne Gore do 2040, niti PUP-ovi opština, ne sadrže smjernice za gradnju zatvora. Fokus je na stambenom razvoju, turističkim zonama, saobraćajnoj infrastrukturi i očuvanju prirodnih resursa. Organizacije civilnog društva koje su pratile izradu planskih dokumenata takođe ukazuju da se prenamjena zemljišta i razvojna politika vode prema ekonomskim i ekološkim prioritetima, dok zatvori ne figuriraju kao tema od značaja.
Izgradnja zatvora zahtijeva velike zemljišne površine i prateću infrastrukturu, što u Crnoj Gori, zemlji sa ograničenim prostorom i velikim pritiskom turizma i stanogradnje, nije lako obezbijediti. Zato vlasti očigledno procjenjuju da postojeći kapaciteti, uz reforme i alternative, mogu biti dovoljni da sistem funkcioniše.
Postojeći projekti tretiraju se kao pojedinačni slučajevi, a strategija se oslanja na alternativne sankcije i poboljšanje postojećih kapaciteta. Prema važećim planskim dokumentima, država jednostavno ne vidi potrebu za novim zatvorima dok su se alternative kao što su kućni pritvori i ograničavanje kretanja pokazali kao neadekvatni, što je u praksi proizvelo više primjera kada su članovi organizovanih kriminalnih grupa prekršili kaznu kućnog pritvora i ograničavanje kretanja.
Priroda i društvo
Univerzitet Crne Gore raspisao konkurse za upis na master i specijalističke studije

Konkursi za upis na master i specijalističke studije Univerziteta Crne Gore, za studijsku 2025/26. godinu, biće raspisani danas 22. septembra i objavljeni na sajtu Univerziteta Crne Gore i u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori.
Za upis na master studije Univerziteta Crne Gore u studijskoj 2025/26. godini predviđeno je 2.010 mjesta, na specijalističkim 1.225.
Prijave na oba konkursa se podnose 23. septembra 2025. godine studentskoj službi organizacione jedinice, u okviru radnog vremena te službe.
Za upis na master programe obavezan je prijemni ispit, koji će se održati 24. i 25. septembra 2025. godine. Način polaganja, struktura i sadržina ispita, kao i raspored, biće objavljeni na oglasnim tablama i internet stranicama organizacionih jedinica. Master studije se finansiraju iz Budžeta Crne Gore i besplatne su za studente, osim dva programa na engleskom jeziku koji su samofinansirajući – program Zaštita i upravljanje morskom sredinom i program Informaciona bezbjednost.
Uslovi, kriterijumi i postupak upisa na master i specijalističke studije biće detaljno precizirani u konkursima, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerziteta Crne Gore, Pravilnikom o upisu u prvu godinu master studija i Pravilima studiranja na postdiplomskim studijama, dostupnim na internet stranici Univerziteta Crne Gore.
Upis kandidata obaviće se zaključno sa 26. septembrom 2025. godine.
Priroda i društvo
Rekordna ljetnja sezona 2025: Istorijske isporučene količine vode u Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje

Regionalni vodovod Crnogorsko primorje ostvario je istorijske količine isporučene vode tokom ljetnjih mjeseci 2025. godine. Ovi impresivni rezultati jasno potvrđuju izvanrednu pripremljenost, profesionalizam i efikasnu organizaciju kako Odbora direktora, tako i menadžmenta preduzeća.
Isporuka vode u junu, julu i avgustu 2025. nadmašila je sve prethodne godine, kao i ugovorene količine, što predstavlja rekord u istoriji Regionalnog vodovoda. Ukupno za ove tri mjeseca ostvareno je više 132% u odnosu na 2024., 148% u odnosu na 2023. i 163% u odnosu na ugovorene količine.
Ako uzmemo u obzir podatke iz prethodnih godina, vidimo da je u toku ova tri mjeseca 2025. isporučeno 5.935.172 metra kubna vode, što je skoro 2 miliona više u odnosu na isti period 2023. godine, čime je postignuta rekordna sezona za Regionalni vodovod.Ovi izvanredni rezultati su direktna posljedica pažljive pripreme, strateškog vođenja Odbora direktora i predanog rada menadžmenta, koji su omogućili da sistem vodosnabdijevanja funkcioniše besprekorno čak i u najzahtjevnijem ljetnjem periodu.
Trend visokih isporuka nastavljen je i u septembru, sa ostvarenom isporukom od 97% u odnosu na 2024., 64% u odnosu na 2023. i 96% u odnosu na ugovorene količine.
Ukupno za period juni–septembar 2025., ostvareno je 137% u odnosu na 2024., 150% u odnosu na 2023. i 166% u odnosu na ugovorene količine.
Ovi rezultati potvrđuju da je Regionalni vodovod Crnogorsko primorje neprekidno unapređuje svoje kapacitete, obezbjeđujući stabilno i sigurno vodosnabdijevanje, čak i tokom zahtjevnih ljetnjih mjeseci, čime ljeto 2025. postaje najuspješnija sezona u istoriji preduzeća.
-
Politika3 дана ranije
PES Podgorica: Zdravlje Botunjana ugrožava crveni mulj, a ne kolektor koji ne postoji
-
Hronika2 дана ranije
Uhapšen Predrag Bošković
-
Sport15 сати ranije
MATIJA RADOVIĆ ZA PORTAL ZETA: Kik-boks volim sve više i više
-
Hronika2 дана ranije
Ubijen Boban Sjekloća: “Škaljarac” za kojim je tragala policija slobodno se kretao Crnom Gorom
-
Sport1 дан ranije
Budućnost Voli najbolja na II Memorijalnom turniru „Dušan Đuretić“
-
Hronika2 дана ranije
Ubistvo u Kotoru: Policija utvrđuje da li se radi o sukobu klanova
-
Zeta6 сати ranije
Stanovnici sela Srpska traže hitnu sanaciju bazena crvenog mulja i reakciju Vlade
-
Sport3 дана ranije
Goleada Zete, Ilarion siguran