Priroda i društvo

Značaj lokalnih medija za državu i društvo

Lokalni mediji pružaju potrebne informacije i bave se temama relevantnim za zajednicu u kojoj rade. Pravo na informisanost jedno je od osnovnih ljudskih prava, a kroz svoj rad lokalni mediji upravo preuzimaju na sebe odgovornost da svojim sugrađanima obezbijede ostvarenje ovog prava.

Ono što mora da karakteriše kvalitetne lokalne medije jeste da su u službi građana i same zajednice, kao i da predstavljaju zaštitnike interesa i glasnogovornike stanovništva svoje zajednice pred svim nosiocima političkih i društvenih funkcija.

Mediji nisu samo tekovina vremena u kome živimo, oni su civilizacijska potreba društva kakvo poznajemo i čiji smo i sami dio, zato se njihov značaj ni slučajno ne smije negirati. Baš naprotiv, osnaživanje posebno lokalnih medija može samo da doprinese dobrobiti lokalnih zajednica, a ta dobrobit će se svakako reflektovati na dobrobit države, kao i društva u cjelini.

Lokalni mediji jesu mediji koji na tom osnovnom nivou, najbližem građanima, štite i čuvaju demokratiju. Ukoliko nemamo slobodne lokalne medije, ukoliko lokalni mediji ne mogu da funkcionišu, a jako teško funkcionišu danas u cijeloj Crnoj Gori, gubimo osnovu.

Svojevremeno, na nekom predavanju, predstavnik Evropske komisije je rekao: „Ako dođe, na primjer, tajkun iz Rumunije i kupi sve medije kod vas, vi ćete za 20 godina govoriti rumunski“. Dakle, neophodno je da imamo slobodne, nezavisne, lokalne medije, jer oni u osnovi čuvaju demokratiju i manje su podložni uticajima centralne vlasti od tzv. velikih medija.

U razvijenijim državama upravo su lokalni mediji najčitaniji, najslušaniji i najgledaniji.

Mali grad, mala publika, male pare

Mala ciljna grupa – u konkretnom slučaju: jedna opština ili manji region – nije privlačna za reklamne agencije. Ovo je i u pogledu internetskih medija, jer gro reklama na internetu „ide“ praktično sajtovima jednog dnevnog lista i jedne radio-televizije, jer su njihove internet stranice najposećenije.

Da li može da se desi da neko ko živi u malom gradu ili na selu zna više o – recimo – Noletovim patikama za tenis, nego o onome šta se dešava u njegovom/ njenom najbližem okruženju?

Lokalni mediji ne mogu opstati bez finansijske podrške

Bez slobode izražavanja i slobode medija prava demokratija jednostavno nije moguća, zato je od osnovnog značaja da nadležni organi omoguće novinarima da omoguće da rade bez prijetnji nasiljem, uznemiravanja i zastrašivanja”, kazala je šefica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa.

Ona je to kazala u Bijelom Polju, otvarajući konferenciju pod nazivom “Važnost, održivost, objektivnost medija na sjeveru Crne Gore”, održanom u bjelopoljskom Centru za kulturu u Bijelom Polju.

“Ovo je jedini način na koji novinari mogu ispuniti vitalnu društvenu ulogu koju imaju, tako što će javne vlasti pozivati na odgovornost a građanima omogućavati pristup pouzdane i istinite informacije”, kazala je Popa, dodajući da je u tom kontekstu odgovornost lokalnih medija, koji su u najboljoj poziciji da zadovolje potrebe svojih lokalnih zajednica mnogo važnija.

Međutim, napomenula je Popa, sa ovom važnom društvenom ulogom dolazi i velika odgovornost, jer sloboda izražavanja nije apsolutno pravo, ona ne pokriva govor mržnje niti podsticanje na nasilje.

“EU želi da pomogne medijskoj industriji da se oporavi i u potpunosti iskoristi mogućnosti digitalne transformacije i dodatno podrži medijski plaralizam. Nastavićemo da podržavamo profesionalno i kvalitetno novinarstvo na nacionalnom i lokalnom nivou u Crnoj Gori, što smatramo ključnom vrijednošću na putu pristupanja zemlje Evropskoj uniji. Zajednički društveni napori u procesu evropskih integracija i uloga slobodnih medija je neophodna”, zaključila je Popa.

Novoizabrani direktor Direktorata za medije pri ministarstvu javne uprave Neđeljko Rudović je kazao da su lokalni mediji mnogo bliži lokalnoj zajednici i da su u tom pogledu nezamjenjivi.

“Svi veliki mediji imaju svoje dopisnike u opštinama u Crnoj Gori, ali najčešće nema prostora u medijima sa nacionalnom frekvencijom i štamapnim medijama sa sjedištem u Podgorici za neke teme koje su važne nama u lokalnoj zajednici, zbog toga su lokalni mediji važni i nezamjenjivi”, rekao je Rudović.

Govoreći o održivosti lokalnih medija, Rudović je naglasio da je Zakon o elektronskim medijima uveo obavezu lokalnih samouprava da finansiraju lokalne javne emitere, a kada su u pitanju komercijalni lokalni mediji, kao jedan vid podrške naveo je i Fond za pluralizam i medijsku raznovrsnost.

“Svakako je potrebno taj institute dodatno unaprijediti, ali on omogućava i finansijsku podršku lokalnim medijijma – elektronskim, štampanim i internetskim publikacijama, za projekte koji se tiču tema od javnog interesa. To je samo jedan od mehanizama podrške, a ono što je najvažnije jeste da međusobno komuniciramo, razgovaramo i pokušamo zajednički da nađemo rješenja”, kazao je Rudović.

Istakao je da je neophodno više govoriti o profesionalnom i odgovornom novinarstvu kao potrebi i javnom interesu zajedice i države, bez obzira da li su u pitanju lokalni emiteri koje finansiraju opštine ili privatni mediji, zaključio je Rudović, dodajući da nije uloga medija da budu bilo čije oglasne table, ni političkih partija, ni Vlade, ni opozicije. Organizator Organizator konferencije i predsjednik NVO Multimedijal Montenegro Željko Đukić (MMNE) kazao je da svrha pojedinih medija najviše dolazi do izražaja pred izbore i da je tako bilo uoči parlamentarnih izbora, a da će još dramatičnije biti pred predstojeće lokalne, predsjedničke i parlamentarne izbore.

Slične teme:

Sledeće

Prijavi vršnjačko nasilje

Ne propustite

Slabiji zemljotres zatresao Podgoricu

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Večeras i u petak nevrijeme, očekuju se obilne padavine i olujni vjetrovi

Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore MUP obavještava javnost da prostrani i duboki visinski ciklon sa sjevera, pruža dolinu do Mediterana u sklopu kojeg se širi hladna vazdušna masa koja će sa toplim i vlažnim vazduhom sa vodenih površina izazivati frontogenetske procese sa obilnim padavinama i jakim vjetrovima.

“Prvi talas, koji se očekuje u srijedu, obilovaće čestom i jakom kišom i jakim južnim vjetrom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći, a usljed prodora hladnog vazduha u noćnim satima na sjeveru kiša će preći u snijeg, a vjetar skrenuti na sjeverni smjer. U četvrtak kratkotrajna stabilizacija vremena, dok se u petak očekuje novi talas sa još intenzivnijim padavinama i jačim vjetrom, tako da se lokalno očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer”, saopšteno je iz MUP-a.

Umjerene do obilne sniježne padavine koje se očekuju u srijedu veče, vjerovatno će se dobrim dijelom u petak otopiti, dok će se snijeg u noći između petka i subote zadržati.

“Ovaj period će obilježiti velika temperaturna kolebanja – u četvrtak i subotu će biti znatno hladnije, dok se u srijedu i petak očekuje dosta toplije vrijeme. Za dane vikenda bez padavina, u subotu nešto više oblaka naročito u sjevernim predjelima uz umjeren do jak sjeverni vjetar u cijeloj zemlji. Tokom nedjelje sunčano ili pretežno sunčano uz osjetan porast dnevne temperature vazduha”, navodi se u saopštenju.

U danima sa obilnim padavinama i jakim vjetrom očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto, u petak i uzburkano.

Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti.

Priroda i društvo

Srpskim jezikom govori skoro 60.000 Crnogoraca

Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.

To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.

U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.

Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.

Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.

Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.

S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.

Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.

Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.

Priroda i društvo

Zakon o igrama na sreću direktno utiče na poslovanje medija

Ministarstvo finansija Crne Gore objavilo je nacrt novog zakona o igrama na sreću, koji je otvoren za javnu raspravu do 18. novembra. Predložene izmjene uključuju značajna ograničenja reklamiranja igara na sreću, koja se mogu sprovoditi samo na sportskim portalima i tokom prenosa sportskih događaja. Takođe, uvode se stroži uslovi za priređivače, poput dodatnih naknada, mehanizama za zaštitu maloljetnika i sprečavanje pranja novca, kao i obaveze edukacije zaposlenih u prevenciji zavisnosti kod igrača.

Međutim, ovakve odredbe izazvale su kontroverze, jer se navodi da određene zabrane oglašavanja, predviđene članovima 17, 18 i 19 nacrta zakona, nisu u skladu s Ustavom Crne Gore, Zakonom o medijima, Zakonom o audio-vizuelnim medijskim uslugama, kao ni Poveljom o osnovnim pravima Evropske unije. Iz Ministarstva kulture i medija ističu da međunarodni standardi, uključujući EU Direktivu o audiovizuelnim medijskim uslugama, ne propisuju posebna ograničenja za oglašavanje igara na sreću.

Konflikt sa postojećim zakonodavstvom

U Direktivama EU jasno su definisana pravila oglašavanja proizvoda poput alkohola, duvana i lekova, s posebnim akcentom na zaštitu maloljetnika. Zabranjeno je oglašavanje koje bi moglo nanijeti fizičku, psihičku ili moralnu štetu toj osjetljivoj populaciji. Međutim, igre na sreću nisu eksplicitno obuhvaćene ovim regulativama, već su prepuštene nacionalnim zakonodavstvima. Iz Ministarstva kulture i medija napominju da nijedna inicijativa tokom izrade novih medijskih zakona nije bila usmjerena na ovu oblast, a dodatna ograničenja oglašavanja igara na sreću nisu uvrštena u Zakon o medijima ni Zakon o AVMU.

Zabrane predviđene nacrtom zakona narušavaju slobodu poslovanja medija i priređivača, te da je nelogično ovu oblast regulisati kroz Zakon o igrama na sreću, s obzirom na to da postojeći zakoni o medijima i audiovizuelnim uslugama ne prepoznaju ovakve restrikcije.

Posljedice po medije

Iz Ministarstva finansija poručuju da cilj zakona nije ugrožavanje poslovanja priređivača i medija, već regulisanje oblasti igara na sreću u interesu države i igrača. Ipak, predložene formulacije zabrana oglašavanja značajno utiču na medije, kojima je oglašavanje igara na sreću značajan izvor prihoda. Ograničavanje ovih aktivnosti samo na sportske portale i prenose smanjuje potencijalno tržište i nameće dodatne izazove za opstanak mnogih medija.

Stručna javnost i privrednici pozivaju na pažljivo razmatranje predloženih izmjena, kako bi se osigurao balans između zaštite javnog interesa i očuvanja slobode medija i poslovanja. U suprotnom, zakon bi mogao izazvati ekonomske posljedice koje nadilaze njegovu primarnu namjenu.