Politika

Mandić: Srpstvo u Crnoj Gori nije uvozni proizvod, niko nam neće izdavati sertifikate jesmo li dovoljno Srbi

Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić kazao je u intervjuu za „Pobjedu“ da politika „Novog srpskog odgovora“ ne predstavlja promjenu dosadašnjeg političkog kursa njegove stranke, već njegovu nadogradnju, poručujući da će se odluke o budućnosti Crne Gore donositi u Crnoj Gori i da srpstvo u toj državi „nije uvozni proizvod“.

Govoreći o konceptu „Novog srpskog odgovora za novo vrijeme“, koji je predstavio u Beranama, Mandić je naveo da se politika mora prilagođavati potrebama novih generacija.

„A šta je naša borba i naš novi odgovor? Da im omogućimo da sve to mogu da ostvare u Crnoj Gori, ne napuštajući zemlju svojih predaka“, kazao je Mandić.

Prema njegovim riječima, riječ je o nadogradnji politike koju Nova srpska demokratija vodi godinama, a ne o promjeni kursa ili dnevnopolitičkom prilagođavanju.

„Pratimo koordinate koje pred nas postavljaju naši birači, a jedan od ključnih postulata svakako jeste činjenica da je Crna Gora nekada bila srpska, a danas je i srpska. Ona je danas dom svih svojih građana – Srba, Crnogoraca, Albanaca, Bošnjaka, Muslimana, Hrvata i drugih“, rekao je Mandić.

Poseban dio intervjua odnosio se na njegove nedavne poruke sa Fundine, gdje je kazao da niko nema pravo da Srbima u Crnoj Gori „mjeri srpstvo“ i da će se odluke o budućnosti države donositi u Crnoj Gori. Na pitanje da li je time napravio otklon od Beograda, Mandić je odgovorio da je njegova poruka univerzalna.

„Srpstvo u Crnoj Gori nije uvozni proizvod“, kazao je Mandić, navodeći istorijsko nasljeđe Crne Gore kao argument za takav stav.

„Upravo zato je naše srpstvo izvorno i autentično. Mi se veoma ponosimo precima i Crnom Gorom i upravo zato sam poslao poruku da nama ovdje niko neće izdavati sertifikate o tome da li smo dovoljno Srbi“, poručio je lider NSD-a.

Upitan da li to znači da srpski narod u Crnoj Gori treba da vodi autonomnu politiku, nezavisnu od vlasti, političkih struktura i medijskih centara u Beogradu, Mandić je kazao da srpstvo u Crnoj Gori nije nametnuto niti je stiglo kroz politički manifest.

„Ono nije ideologija, već dubinski osjećaj pripadnosti narodu koji ima veliku i bogatu istoriju“, rekao je Mandić.

Osvrnuo se i na, kako je naveo, pokušaje stvaranja novih podjela unutar srpskog naroda, poručujući da ne želi da učestvuje u kampanjama koje, prema njegovoj ocjeni, ruše njegove interese.

„Srpski narod je mnogo širi, veći i neuporedivo značajniji od Andrije Mandića i svih drugih srpskih političkih funkcionera, ali i od onih koji sve češće žele da se okite nekim grandioznim titulama“, kazao je Mandić.

Komentarišući optužbe dijela nekadašnjih političkih saveznika da je nakon dolaska na funkciju predsjednika Skupštine ublažio ili napustio ranije stavove, Mandić je poručio da račune polaže biračima.

„Politička scena nije sudnica gdje Nova srpska demokratija ili ja moramo da polažemo račune drugim političkim strankama. Jedini račun polažemo pred srpskim narodom i građanima Crne Gore koji nam poklanjaju povjerenje na izborima“, rekao je on.

Najavio je i da će u narednom periodu biti realizovana pitanja koja smatra važnim za srpski narod.

„Srpski narod ne mora da brine – jer će u narednih nekoliko mjeseci biti realizovane veoma važne stvari za naš narod u našoj Crnoj Gori“, poručio je Mandić.

Govoreći o ustavnim i identitetskim pitanjima, lider NSD-a ponovio je ideju da Crna Gora nakon pristupanja Evropskoj uniji dobije novi Ustav. Kao jedno od ključnih pitanja izdvojio je status srpskog jezika, tvrdeći da je sadašnja procedura za izmjenu određenih ustavnih odredbi praktično neostvariva.

„Jedno od tih nametnutih rješenja je i status srpskog jezika, koji je u sadašnjem Ustavu moguće izmijeniti samo u teoriji“, rekao je Mandić.

On je naveo da je za promjenu člana koji tretira službeni jezik, osim dvotrećinske podrške u Skupštini, potrebna i tropetinska podrška svih upisanih birača na referendumu.

„Plastično prevedeno, za takvu izmjenu potrebno je oko 325.000 glasova podrške“, kazao je Mandić, ocjenjujući postojeće ustavno rješenje kao nedemokratsko.

Mandić je odbacio i tezu da odlaganje pitanja statusa srpskog jezika, državljanstva i državnih simbola do pristupanja Evropskoj uniji znači odustajanje od dijela programa NSD-a.

„U našem programu, od osnivanja 2008. godine, piše da se naša stranka zalaže za učlanjenje Crne Gore u Evropsku uniju“, naglasio je.

Prema njegovim riječima, članstvo u EU predstavlja realizaciju jednog dijela stranačkog programa, dok bi ustavotvorna skupština trebalo da omogući ostvarivanje drugih političkih ciljeva.

„Mi smo legalisti, ne revolucionari, i želimo da kroz demokratske procedure dođemo do održivih rješenja“, poručio je Mandić.

Na kraju intervjua izrazio je uvjerenje da Crnu Goru očekuje novo političko razdoblje.

„Nadam se i vjerujem – svanulo je jutro za novu Crnu Goru“, zaključio je Mandić.

Izvor: Pobjeda

Sledeće

Jakšić Stojanović: Spremni smo za početak školske godine

Ne propustite

Mandić na slavi Manastira Dovolja

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Da li Mandić ostaje predsjednik Skupštine Crne Gore?

Ne bih prejudicirao kakav će biti ishod glasanja o smjeni šefa parlamenta Andrije Mandića, poručio je juče novinarima u Skupštini Crne Gore poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić.

Sedam dana pošto su predočili kako će zahtijevati Mandićevo razrješenje, iz te partije juče su i predstavili ‘nacrt’ inicijative koju će poslati svim poslaničkim klubovima. Dokument je nešto obimniji, a u njemu nema iznenađujućih momenata.

Podsjetimo, DPS je najavio inicijativu nakon što je Mandić uputio saučešće povodom smrti ratnog zločinca Ratka Mladića.

„Ovo nije samo političko, već i pitanje morala”, rekao je juče Nikolić.

Trenutni odnos 36-41?

Kako nakon sedam dana ‘stoji’ sama podrška inicijativi?

Promjena u odnosu na kraj prošle sedmice ima. Najprije, sigurno je kako bi Mandićevo razrješenje podržalo 16 poslanika DPS-a, šest iz redova Bošnjačke stranke, tri iz Evropskog saveza, te po jedan iz Hrvatske građanske inicijative, Force i Evrope sad. Najvjerovatnije bi takvog stava bili i u Građanskom pokretu URA, koji ima četvoro poslanika, a zasad i dvojice nezavisnih – Nikole Janovića i Miodraga Lakovića.

Iz Albanskog foruma prošle su večeri saopštili kako će šef njihovog poslaničkog kluba potpisati inicijativu, a da će je njihovi poslanici podržati.

Otud, u ovom momentu može se govoriti o 36 dignutih ruku u korist inicijative.

No, zasad je potrebno ograditi se u slučaju Albanskog foruma. Podsjetimo, njihovi poslanici su Nikola Camaj i Artan Čobi. Camaj je ranije poručivao da će glasati protiv Mandićeve smjene, uz napomenu da je to njegov lični stav. Naredni dani pokazaće da li ga je korigovao.

Na drugoj strani, sasvim je jasno kako iz Nove srpske demokratije (9), Demokrata (7), Demokratske narodne partije (3), Socijalističke narodne partije (2) i Ujedinjene Crne Gore (1) neće podržati inicijativu. Neće je podržati ni nezavisni poslanik Dragan Bojović. Uz to, mimo Seida Hadžića, identičan stav najvjerovatnije će imati 18 poslanika Evrope sad.

Ne bude li iznenađenja, odnosno ‘korekcije stavova’, onda je na toj strani u ovom momentu 41 poslanik, što je ujedno i većina glasova u ‘punom sazivu’.

Za sada se povodom inicijative nije decidno izjasnilo petoro poslanika – dvoje iz posebnog kluba, jedno iz CIVIS-a, te dvojica iz stranaka manje brojnih naroda.

Dva detalja

U obzir treba uzeti i još dva detalja.

Prilikom glasanja o inicijativi ‘računa’ se većina u odnosu na broj prisutnih, odnosno onih koji su se izjasnili.

Dakle, hipotetički, u slučaju da pojedini poslanici ne dođu, za većinu će biti potrebno manje od 41 glasa.

Drugi detalj upravo se odnosi na brojku 41. Naime, toliko poslanika potrebno je kako bi u plenarnoj sali postojao kvorum za rad.

Ništa nije ‘sporno’ osim – većine

O samoj inicijativi kao formalnom aktu, ipak, ne može se ni govoriti dok ne ‘uđe’ u skupštinsku proceduru.

Kako bi se to dogodilo, potrebni su potpisi najmanje 10 poslanika. Koji nijesu sporni.

Čini se da nije sporno ni 27 potpisa koji su neophodni kako bi bila zahtijevana vanredna sjednica, na kojoj bi bilo riječi o nepovjerenju šefu parlamenta.

Ali – i dalje je sporno pitanje većine koja bi stala iza inicijative.

Mandić ćutao pa podsjetio na telegrame stare 20 godina

Pošto je izjavio saučešće, Mandić je danima ćutao, a potom se oglasio u petak – pola sata prije ponoći.

„U mom telegramu saučešća nije bilo ničega suvišnog. Uradio sam sve u skladu sa vjerom kojoj pripadam, ali vidim da je to izazvalo mnogo polemike u redovima DPS-a. Neka se strpe. Ako ova tačka eventualno dođe na dnevni red, imaće priliku da govore o svemu tome”, poručio je on.

Nije Mandić propustio priliku ni da podsjeti DPS na telegram star 20 godina. Saučešće je, kazao je, običaj i “kod naših rođaka Crnogoraca, što se moglo vidjeti i na primjeru smrti nekadašnjeg predsjednika Savezne Republike Jugoslavije”.

Onima sa nešto dužim pamćenjem nije potrebno pojašnjavati na šta je mislio.

U martu 2006, pošto je stigla vijest o smrti Slobodana Miloševića u zatvoru u Hagu, iz Podgorice je ka Beogradu upućeno više telegrama. Potpisivali su ih sa različitih političkih polova – od ondašnjeg lidera Socijalističke narodne partije Predraga Bulatovića do tadašnjih prvaka Demokratske partije socijalista, ujedno i čelnika republike, Mila Đukanovića i Filipa Vujanovića.

Izvor: Portal Analitika

Politika

DPS Zeta: Asanoviću važniji Mladić, Karleuša i Kosovo od problema Zećana

“Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović prisustvovao je sahrani presuđenog ratnog zločinca, kako bi odmijenio lidera svoje partije koji boravi u SAD-u. Da, predsjednik Opštine, protiv koga je SDT prije samo nekoliko dana podiglo optužni predlog zbog postojanja osnovane sumnje da je učinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja”, saopštili su iz Opštinskog odbora DPS-a u Zeti.

Oni navode da, kao pojedinac, može raditi što god želi, ali je nedopustivo da sa pozicije predsjednika Opštine Zeta čini nešto što nije odraz stava i volje svih Zećana i što predstavlja anticivilizacijski čin koji nije dostojan časne Zete.

“Zastave, spomenici, foteljaška borba za Kosovo i vašari u fokusu su razvojnih planova Opštine Zeta. Kad već za sve ove godine, od kada su preuzeli vlast, nijesu uspjeli da riješe nijedan od ključnih problema Zete, koji su im bili glavna predizborna obećanja, valja se pokloniti presuđenom ratnom zločincu. Razgraničenje i kolektor koji su bila sveta borba, danas niko ne pominje. Očigledno je da sami sebi predstavljaju smetnju kako bi riješili te probleme”, poručuju iz DPS-a..

Ističu da su sigurni da će razlog zbog kojeg je SDT podiglo optužni predlog biti najmanja briga za Asanovića i Opštinu.

“Prvo, iz razloga što će ova situacija, kao i u slučaju predsjednika Opštine Mojkovac, biti najmanja moguća moralna i profesionalna obaveza za Asanovića da podnese ostavku. Drugo, i najvažnije je to da je SDT godinama unazad imalo mnogo više ozbiljnijih povoda za ovakvu reakciju – od čuvene nabavke traktora koji se morao vratiti, koruptivnih poslova sa izgradnjom terena, preko autobuskih stajališta koja se raspadaju, udjeljivanja milionskih poslova firmama pod blokadom do nezakonitih skupštinskih odluka i nezakonitih zapošljavanja. Na kraju, može kolektor, može se bez razgraničenja, mogu zetska đeca bez prevoza, može se bez projekata jer imamo alternativu. Alternative su: Mladić, Karleuša, Kosovo, zastave, spomenici”, dodali su iz DPS-a.

Politika

Nikolić: Mandić više nema politički kredibilitet da vodi Skupštinu

Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić zatražio je da Andrija Mandić bude razriješen funkcije predsjednika Skupštine, ocjenjujući da način na koji je obavlja, a posebno njegovo saučešće povodom smrti Ratka Mladića, nije spojivo sa institucionalnom odgovornošću koju ta pozicija nosi.

Nikolić je na press konferenciji obrazlažući predlog za Mandićevo razrješenje, kazao da funkcija predsjednika Skupštine podrazumijeva posebnu odgovornost i da je Mandić tokom mandata autoritet te funkcije koristio za promociju stavova koji, prema njegovoj ocjeni, produbljuju podjele i narušavaju ugled parlamenta i međunarodni kredibilitet Crne Gore.

„Takvo djelovanje predstavlja dovoljan razlog da se pred poslanicima ponovo otvori pitanje političke odgovornosti i povjerenja za dalje obavljanje funkcije“, kazao je Nikolić.

Kao neposredan povod za ponovno pokretanje tog pitanja naveo je Mandićevo javno saučešće povodom smrti Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog na doživotnu kaznu za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini. Mladić je u to vrijeme bio komandant Vojske Republike Srpske.

„Obavještenje da je saučešće uputio u lično i partijsko ime ne može se odvojiti od činjenice da je i predsjednik Skupštine. On nije samo predstavnik jedne političke partije, već nosilac funkcije koja podrazumijeva posebnu institucionalnu odgovornost, zaštitu ugleda Skupštine i poštovanje vrijednosti na kojima počiva Ustav Crne Gore“, rekao je Nikolić.

Prema njegovim riječima, iskazivanje pijeteta prema pravosnažno osuđenom ratnom zločincu, posebno osobi osuđenoj za genocid u Srebrenici, nije spojivo sa odgovornošću predsjednika parlamenta, institucije koja je dužna da poštuje presude međunarodnih sudova.

„Ozbiljnost takvog postupka i posljedice po međunarodni kredibilitet Crne Gore potvrđuju i reakcije EU partnera“, kazao je Nikolić.

Podsjetio je da su taj potez komentarisali i evropski partneri, navodeći da je osuđen i u Hrvatskoj, čija je saglasnost, kako je rekao, važna za proces evropskih integracija Crne Gore.

Nikolić je naglasio da je riječ o pitanju političke odgovornosti za ugled institucije koju Mandić predstavlja i posljedice koje njegovo djelovanje ostavlja na državni interes Crne Gore.

Kazao je da je pitanje Mandićeve odgovornosti već dva puta pokretano i da je predsjednik parlamenta, prema njegovoj ocjeni, imao selektivan odnos prema državnim praznicima i simbolima Crne Gore.

„Koristio je funkciju da promoviše stavove koji nijesu izraz vrijednosti i interesa svih građana koje Skupština predstavlja“, rekao je Nikolić.

Mandat Andrije Mandića, prema Nikolićevim riječima, obilježili su dugotrajni problemi u organizaciji rada parlamenta i ostvarivanju njegove kontrolne funkcije, selektivan odnos prema državnim praznicima i simbolima Crne Gore, kao i korišćenje funkcije predsjednika Skupštine za promociju političkih i ideoloških stavova koji nijesu izraz vrijednosti i interesa svih građana koje Skupština predstavlja.

“Neodgovoran odnos prema parlamentarnoj proceduri posebno je došao do izražaja prilikom usvajanja važnih zakonskih rješenja bez stvarne parlamentarne rasprave, uključujući Zakon o oružju i municiji, koji je, uprkos prethodnoj najavi predsjednika Skupštine da se o njemu tog dana neće raspravljati, vraćen u dnevni red neposredno pred ponoć 31. jula i usvojen pred sam istek redovnog zasijedanja. Takvom praksom parlamentarna rasprava svodi se na puku formalnost, obesmišljava demokratska procedura i građanima uskraćuje pravo da preko svojih izabranih predstavnika imaju stvaran uticaj na donošenje zakona koji neposredno uređuju njihova prava i obaveze”, kazao je on.

Posebno, ističe, zabrinjava odnos predsjednika Skupštine prema državnim praznicima i državnim simbolima Crne Gore.

“Izostanak čestitke povodom 21. maja – Dana nezavisnosti, jednog od najznačajnijih državnih praznika, kao i način na koji su, pod pokroviteljstvom Skupštine, organizovane pojedine manifestacije, uključujući obilježavanje bitke na Fundini uz korišćenje simbola koji nijesu zvanični državni niti vjerodostojno utemeljeni istorijski simboli, dodatno potvrđuju praksu u kojoj se autoritet parlamenta zloupotrebljava za afirmaciju sopstvenih ideoloških i identitetskih interpretacija”, kaže Nikolić.

Predsjednik Skupštine, ističe, ima pravo na politička i ideološka uvjerenja, kao i svaki drugi građanin i poslanik.

“Međutim, obavljanje funkcije predsjednika predstavničkog doma svih građana podrazumijeva viši stepen odgovornosti, institucionalne uzdržanosti i svijesti da njegovi postupci utiču na ugled Skupštine, odnose unutar Crne Gore i međunarodnu poziciju države. Crna Gora se nalazi u odlučujućoj fazi procesa pristupanja Evropskoj uniji. Evropska integracija nije samo pitanje ispunjavanja tehničkih mjerila i usvajanja propisa, već i pripadnosti sistemu vrijednosti koji podrazumijeva nedvosmislen odnos prema ratnim zločinima, poštovanje odluka međunarodnih sudova, njegovanje dobrosusjedskih odnosa i odgovorno suočavanje sa prošlošću”, istakao je Nikolić.

Zbog toga, poručuje, smatraju da je posljednjim postupkom predsjednika Skupštine pređena granica nakon koje pitanje njegove odgovornosti “više ne može biti relativizovano potrebom očuvanja parlamentarne većine ili političke stabilnosti”.

“Uvjereni smo da način na koji Andrija Mandić u kontinuitetu obavlja funkciju, a naročito njegov posljednji postupak povodom smrti Ratka Mladića, nije spojiv sa političkom i institucionalnom odgovornošću predsjednika zakonodavnog doma države, koja treba da postane prva naredna članica Evropske Unije. Imajući u vidu sve navedeno, smatramo da Andrija Mandić ne posjeduje politički i institucionalni kredibilitet neophodan za obavljanje jedne od najodgovornijih državnih funkcija, zbog čega pozivamo poslanike Skupštine Crne Gore da podrže prijedlog za njegovo razrješenje”, zaključuje Nikolić.