Priroda i društvo
ZAKON ZA NELEGALNE: Ministarstvo finansija uništava legalno tržište igara na sreću
Država štiti nelegalne – legalnima uskraćuje pravo na opstanak
U Crnoj Gori danas nije dovoljno da poslujete po zakonu — morate biti spremni da se borite protiv sopstvene države.
Dok Ministarstvo finansija u Skupštini gura restriktivne izmjene Zakona o igrama na sreću pod plaštom „zaštite maloljetnika“ i „javnoga interesa“, pravi rat se vodi na terenu. Ne protiv nelegalnih kladionica i online sajtova koji bukvalno niču svakog dana — već protiv onih koji posluju legalno, plaćaju poreze, zapošljavaju radnike i pokušavaju da prežive.
Dvostruki standardi: Legalni pod prismotrom, nelegalni bez kontrole
Više od 400 ilegalnih objekata i preko 500 sajtova svakodnevno radi bez ikakve kontrole. Znaju to svi – od Poreske uprave do Ministarstva. I uprkos tim saznanjima, nijedna jedina terenska kontrola nije sprovedena. Nula. Prazna statistika i tišina institucija.
S druge strane, legalni priređivači su izloženi svakodnevnim inspekcijama, novim pravilnicima, ograničenjima u radnom vremenu, zabrani oglašavanja i sve težim fiskalnim opterećenjima. Kao da država želi da ih potpuno potisne sa tržišta.
Zakon protiv Ustava: Selektivna represija bez pravnog osnova
Posebno zabrinjava činjenica da neki članovi predloga zakona direktno krše Ustav Crne Gore — naročito kada je riječ o:
- povredi prava na rad,
- povredi prava na slobodno preduzetništvo, i
- diskriminaciji legalnih subjekata u odnosu na nelegalne.
Prema Ustavu, svi građani i pravna lica imaju pravo na jednak tretman pred zakonom. Međutim, predložene izmjene uvode selektivnu primjenu propisa koja u praksi vodi do gušenja zakonitog poslovanja. Time se pravna sigurnost ozbiljno narušava, a država rizikuje tužbe i međunarodne arbitraže.
Javni interes ili planirana eliminacija?
Ako ovaj zakon prođe, posljedice će biti pogubne. Ne samo po industriju — već po principe jednakosti, zakonitosti i ekonomskog opstanka. Država bi mogla da se suoči s masovnim tužbama, odštetnim zahtjevima, gubitkom prihoda i potpunim gubitkom kontrole nad tržištem igara na sreću.
Jer kada otjerate legalne, ostaju samo nelegalni.
Vrijeme je za odgovornost
- Zašto se nelegalni priređivači tolerišu dok se legalni sankcionišu?
- Zašto se zakon koristi da se eliminišu oni koji ga poštuju?
- Zašto Ministarstvo finansija ignoriše postojanje stotina nelegalnih objekata?
Ovo nije zaštita javnog interesa. Ovo je institucionalno povlađivanje kriminalu i pokušaj da se legalni biznisi dovedu do ivice opstanka.
Ustav, zakon i tržište – za sve jednako
Legalni priređivači ne traže povlastice. Traže samo jedno – da država poštuje sopstvene zakone i Ustav. Ako Ministarstvo finansija zaista brine o maloljetnicima, neka konačno zatvori oči pred populizmom i otvori ih prema stvarnim problemima: nekontrolisanom rastu sive ekonomije i kriminala u sektoru igara na sreću.
Jer kada zakon postane alat za selektivnu eliminaciju — više nije zakon.
Priroda i društvo
Automobile starije od 20 godina vozi skoro 75.000 građana
U Crnoj Gori je registrovano 261.554 automobila, a njihova prosječna starost je šesnaest i po godina, pokazuju podaci koje je “Danu” dostavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP). Čak 74.985 registrovanih automobila u Crnoj Gori stariji su od 20 godina.
S obzirom da većina vozača vozi stara vozila, logično je pretpostaviti da je kupovina električnih vozila, koja se u poslednje vrijeme intenzivno promovišu (posebno kako raste cijena goriva), iznad njihovih materijalnih mogućnosti. Iznosi od 15.000 do 50.000 eura, koliko se otprilike kreću električna vozila, za većinu stanovnika su nedostižni. Osim toga, održavanje takvih vozila i nabavka djelova za njih prilično su komplikovani, s obzirom da ih je malo na crnogorskom tržištu, pa se za te usluge mora ići u inostranstvo.
“Shodno podacima iz elektronske evidencije registrovanih motornih vozila, na dan 18. mart, broj registrovanih automobila u Crnoj Gori je 261.554. Prosječna starost registrovanih automobila u Crnoj Gori je oko 16,5 godina. Broj automobila registrovanih u Crnoj Gori starih do 10 godina, odnosno automobili koji su proizvedeni u periodu od 2026. do 2016. godine (uključujući i 2016. godinu), iznosi 55.405 “, saopštili su nam iz MUP-a.
Broj automobila registrovanih u Crnoj Gori starih od 10 godina do 20 godina odnosno automobili koji su proizvedeni u periodu od 2016. do 2006. godine (uključujući i 2006. godinu), iznosi 131.164.
Cijene električnih vozila u Crnoj Gori kreću se od oko 15.000 za manje modele do preko 50.000 eura za luksuznija vozila, uz mogućnost subvencija Eko-fonda od 2.500 do 7.500 eura. Ponuda obuhvata brendove poput MG, Seres, Dacia, Hyundai i Kia. Konkurs Eko-fonda za subvencioniranje električnih vozila je u toku, a za tu svrhu predviđeno je 175.000 eura.
Prema tok konkursu, subvencije za putnička vozila do 35.000 je 7.200 eura, 6.500 za auto od 35.000 do 45.000, a za auta od 45.000 do 65.000 eura subvencija je 4.500. Subvencije za laka teretna vozila kreću se od 4.500 do 6.500 eura, a za laka električna vozila od 300 do 1.500 eura.
Kada su u pitanju električna vozila, pristupačniji modeli u pogledu cijena, poput MG ZS EV, počinju već od oko 16.000 eura, dok se Dacia Spring takođe pozicionira kao pristupačna opcija.
Srednja i viša klasa, modeli poput Seres 5, mogu se naći po specijalnim cijenama od oko 21.900 do preko 38.500 eura.
Ova vozila mogu se naći u specijalizovanim salonima poput Gold M Electric Cars i kod ovlašćenih zastupnika za MG Motor, Hyundai i Kia.
Proizvođači često nude akcije, a prednost su niži troškovi održavanja i “goriva” u odnosu na klasična vozila.
Priroda i društvo
Ribolovni zabran u NP Skadarsko jezero od 15. marta
Od nedjelje, 15. marta, počinje ribolovni zabran u NP Skadarsko jezero.
Kako su naveli iz NPCG, u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi, ribolovni zabran je na snazi od 15. marta do 15. maja 2026. godine.
Tokom ovog perioda zabranjen je ulov svih vrsta riba i drugih vodenih organizama, osim jegulje.
Kako su kazali, uz pojačane aktivnosti Službe zaštite NP Skadarsko jezero na kontroli prostora, JPNPCG počinje kampanju o značaju očuvanja ribljeg fonda, suzbijanja krivolova i svih drugih oblika nezakonitog djelovanja koji negativno utiču na diverzitet faune riba.
“Ove godine, pod sloganom „Danas jedna, sjutra hiljade“ želimo da istaknemo da – spašavajući jednu, mi, zapravo, spašavamo hiljade jedinki. Podsjećamo da se period lovostaja poklapa sa vremenom mrijesta kada je riblji fond najosjetljiviji. U tom periodu ribe polažu ikru i obnavljaju populaciju, pri čemu, svako uznemiravanje direktno utiče na smanjenje njihove brojnosti, dok nelegalni izlov ima dugoročne posljedice po cijeli ekosistem zaštićenog prirodnog područja”, kazali su iz Nacionalnih parkova.
Skadarsko jezero predstavlja jedno od najznačajnijih slatkovodnih ekosistema u regionu, sa izuzetno bogatim i raznovrsnim ribljim fondom.
“U jezeru živi preko 40 vrsta riba, među kojima su šaran, ukljeva, jegulja, skobalj i druge vrste. Njegov biodiverzitet čini jezero ne samo prirodnim bogatstvom Crne Gore, već i važnim resursom za lokalne zajednice koje tradicionalno zavise od ribarstva. Zaštita ukupnih prirodnih vrijednosti akvatorijuma ima višestruki kako ekološki, tako i ekonomski značaj”, dodaju u saopštenju.
Poručuju da poštovanje odredbi zabrane omogućava očuvanje prirodne ravnoteže, dugoročnu održivost ribarstva, odnosno, očuvanje biodiverziteta za buduće generacije.
“Očuvanje Nacionalnog parka Skadarsko jezero je naša zajednička obaveza i odgovornost. Budi odgovoran – prijavi krivolov: Služba zaštite NP Skadarsko jezero 067 097 484, Monitoring centar JPNPCG 067 000 825”, zaključuju iz NPCG.
Priroda i društvo
Nišić: Porodiljsko odsustvo deset mjeseci za majku, dva za oca
Vlada Crne Gore nedavno je utvrdila predlog izmjena Zakona o radu, a ukoliko se usvoje, umjesto dosadašnjih 12, majke će imati deset mjeseci porodiljskog odustva. Novina je da očevi moraju obavezno iskoristiti dva mjeseca odsustva, koja se ne prenose na majku, istakla je u Bojama jutra, na TV Vijesti, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić.
„Prema novom prijedlogu izmjena Zakona o radu, roditelji bi mogli da podijele ukupno 365 dana odsustva između sebe. Ukoliko majka prvih deset mjeseci provede na porodiljskom odsustvu, nakon toga ima pravo da iskoristi i svoj godišnji odmor (jedan ili dva, u zavisnosti od raspoloživog broja dana). Preostala dva mjeseca predviđena su za oca i mogu se iskoristiti do navršene druge godine života djeteta. Riječ je o fleksibilnoj normi. Ostavljen je prostor da se sa Evropskom komisijom i drugim partnerima dogovori da li može ostati model prema kojem majka koristi godinu dana, a otac dodatna dva mjeseca, ali se još čeka povratna informacija. Ukoliko ne bude ‘zelenog svjetla’ za takvo rješenje, majka može iskoristiti deset mjeseci porodiljskog odsustva, zatim godišnji odmor kako bi dijete navršilo godinu dana prije polaska u vrtić, a potom otac može preuzeti svoja dva mjeseca odsustva. Roditelji se takođe mogu vratiti na posao ili kombinovati odsustvo na način koji im najviše odgovara“ objasnila je Nišić.
-
Hronika2 дана ranijePožar u kasarni Masline ugrozio stotine oduzetih vozila
-
Hronika2 дана ranijePolicija žmuri na zatamljena stakla na automobilima
-
Politika3 дана ranijeKnežević: Da je NSD prva izašla iz Vlade, DNP bi krenuo za njom
-
Politika3 дана ranijeKnežević pozvao Crnogorce u Srbiji da glasaju za Aleksandra Vučića
-
Politika4 дана ranijeSpajić okupio lidere većine: Evropska integracija Crne Gore apsolutni prioritet
-
Priroda i društvo4 дана ranijeAutomobile starije od 20 godina vozi skoro 75.000 građana
-
Zeta2 дана ranijePorez na kuće u Zeti ostaje isti
-
Politika2 дана ranijeKos: Crna Gora najnaprednija, ubrzati reforme

