Politika

Kos: Crna Gora najnaprednija, ubrzati reforme

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos kazala je da Crna Gora napreduje na evropskom putu, te da je najnaprednija država kandidat za EU.

Predsjednik Vlade Milojko Spajić sastao se danas sa evropskom komesarkom za proširenje tokom njene zvanične posjete Crnoj Gori. Nakon sastanka u Vili Gorica, održana je zajednička konferencija za medije.

Kos je rekla da je počela da trenira da se popne na Bobotov kuk, jer je ranije najavila da će se popeti kada Crna Gora zatvori sva poglavlja sa EU. Kazala je da se tempo reformi mora ubrzati, kao i implementacija zakona.

Posebno je pozvala na jačanje vladavine prava.

“Morate imati nezavisno pravosuđe, sposobno da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije, i nezavisne medije, nikada nećemo praviti kompromis po tim pitanjima”, rekla je Kos.

Ona je rekla da je EU naučila lekcije iz ranijih proširenja, i da želi da se zaštiti od situacija gdhe članice ne poštuju pravila. Ona je rekla da se to ne odnosi specifično za Crnu Goru, već generalno.

“Ko poštujete pravila, to jednostavno nećete ni osjetiti”, kazala je Kos.

Ona je rekla da je Crna Gora u završnici EU puta, ističuči da treba ujediniti sve političke snage oko tog cilja.

“Doći ću da sa vama zajedno proslavim 20 godina nezavisnosti”, rekla je Kos.

Nakon svih ovih pohvala komesarke, rekao je premijer Spajić, onda je sasvim jasno da Crnoj Gori ide dobro. Spajić je rekao da Crna Gora ulazi u novo, evropsko doba.

“Mislim da je, osim pohvala, važno čuti i druge poruke, naravno, poglavlja 23 i 24, fokus je na to”, naveo je premijer, i naglasio da je Crnoj Gori ostalo još 19 poglavlja u pregovorima sa EU. Naglasio je da je baš ovo ključna, značajna godina.

Premijer je naveo da uskoro treba očekivati i zatvaranje drugih poglavlja na putu ka EU.

Sledeće

Knežević izvijestio Vučića: U Crnoj Gori gorivo skuplje od droge

Ne propustite

Knežević pozvao Crnogorce u Srbiji da glasaju za Aleksandra Vučića

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Spajić: Pozdravljam politički dogovor vlasti i opozicije

Dogovor vlasti i opozicije povodom glasanja o ustavnim izmjenama je velika demokratska stvar i pokazatelj zrelosti, ocijenio je premijer Milojko Spajić, dodajući da je to minimum koji Evropska unija (EU) očekuje od Crne Gore, kazao je u Skupštini tokom premijerskog sata.

Premijer je rekao da je Crna Gora izvjesno iduća članica EU. On je rekao da je poruka Brisela veoma važna, i pokazuje se da je Crna Gora svetionik za sve druge zemlje koje žele da pristupe EU.

“Da prate naš put reformi. Pravi iskoraci i progresi počeli 2023. godine, formiranjem sadašnje Vlade. Od tada do danas, ukazuje, zatvoreno je 13 od 33 poglavlja u pristupnim pregovorima sa EU. “, kazao je Spajić.

Pozdravio je dogovor vlasti i opozicije, kazavši da u Briselu očekuju rezultate.

Smatra da je to demokratski iskorak, dokaz zrelosti Crne Gore.

“Nema prečica, rezultati su neophodni. Mi sprovodimo teške reforme. Pozdravljam potez opozicije i cijelog parlamenta da stanu iza evropskog puta Crne Gore”, naveo je Spajić.

Finansijski paket EU koji uključuje Crnu Goru, rekao je, velika je pobjeda upravo Crne Gore.

“Mislim da u Briselu imamo pouzdanog partnera i mislim da to treba da iskoristimo”, naveo je Spajić.

Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića tražio odgovor na pitanje koju političku poruku Brisel šalje Crnoj Gori time što je državu već uvrstio u svoje budžetske projekcije i predvidio 3,2 milijarde eura kroz svoj finansijski okvir.

“Uz odluku o osnovanju Radne grupe za izradu ugovora o pristupanju EU, ovo je jedan od najozbiljnijih signala da EU posmatra Crnu Goru kao svoju buduću članicu u veoma skorom periodu”, rekao je Čarapić.

Politika

Vlast i opozicija postigli dogovor nakon sastanka kod Satlera

Konsultacije predstavnika vlasti i opozicije o ustavnim izmjenama održane su u nedjelju veče uz posredovanje Delegacije Evropske unije, potvrđeno je Portalu RTCG. Vlast i opozicija postigle su dogovor i obavezale se na nekoliko koraka koje treba sprovesti. Iz Skupštine nam je najavljeno da će u utorak biti održano prvo glasanje o izmjenama Ustava, za koje je potrebna dvotrećinska većina. Te izmjene trebalo bi da dobiju podršku najvećeg broja političkih subjekata. Usvajanje ustavnih izmjena jedan je od ključnih uslova za dalji napredak Crne Gore na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

Nakon sastanka saopštenje je dala Delegacija Evropske unije, na čijem je čelu ambasador Johan Satler.

Današnji sastanak predstavlja, prema njihovim riječima, korak ka jačanju političkog dijaloga i izgradnji međusobnog povjerenja između parlamentarne većine i opozicije, posebno, kako se navodi, u kontekstu postizanja saglasnosti o Ustavnim izmjenama i drugim odlukama za koje je potrebna kvalifikovana većina u parlamentu, a sve u interesu evropske budućnosti Crne Gore.

“Kroz dijalog o Platformi za prevazilaženje parlamentarne krize u ključnoj fazi procesa evropske integracije, učesnici sastanka su se saglasili da iniciraju izmjene zakona u oblasti unutrašnjih poslova i nacionalne bezbjednosti, sa ciljem unaprjeđenja pojedinih važećih rješenja. Izmjene će se, između ostalog, odnositi na procedure obrazovanja i sastav Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji u Zakonu o unutrašnjim poslovima kao i na jačanje mehanizama sudske kontrole u Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost”, piše u saopštenju.

Kako navode, u cilju efikasnijeg praćenja primjene zakona u oblasti unutrašnjih poslova i nacionalne bezbjednosti, Parlament će uspostaviti posebnu radnu grupu koja će biti sastavljena od strane predstavnika i vlasti i opozicije i koja će pratiti primjenu ovih zakona, razmatrati izvještaje nadležnih organa i podnositi redovne izvještaje Odboru za bezbjednost i odbranu o sprovođenju istih.

Učesnici sastanka su se saglasili da bez odlaganja intenziviraju napore za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, kao i da vode inkluzivan dijalog o svim imenovanjima koja se sprovode kroz procedure u Skupštini Crne Gore, a koja će se realizovati uz najširu saglasnost vlasti i opozicije.

“Učesnici sastanka su potvrdili svoju posvećenost sprovođenju prioritetnih izbornih reformi u procesu ispunjavanja političkih kriterijuma za članstvo u EU, uz nastavak dijaloga o jačanju povjerenja javnosti u izborni proces i unaprjeđenju mehanizama demokratskog nadzora uoči predstojećih izbora”, poručili su u saopštenju.

Dogovoreno je da će parlamentarna većina i opozicija težiti da odluke koje se, prema njihovim tvrdnjama, odnose na izborne reforme uoči izbora 2027. godine donose konsenzusom, kroz, kako navode, odgovoran i inkluzivan politički i društveni dijalog.

“Učesnici sastanka su se saglasili da će politički dijalog o pitanjima od posebnog značaja za dalji napredak Crne Gore na putu ka članstvu u EU biti nastavljen i u narednom periodu”, zaključili su u saopštenju.

Politika

Pejović: Sinhronizovani napadi Ðukanovića i Vučića dokazuju njihovu neraskidivu vezu

Generalni sekretar Pokreta Evropa sad i potpredsjednik Skupštine Boris Pejović ocijenio je da današnje reakcije Srpske napredne stranke i Demokratske partije socijalista potvrđuju, kako tvrdi, dugogodišnju povezanost bivšeg predsjednika Crne Gore Milo Đukanović i predsjednika Srbije Aleksandar Vučić.

Kako navodi “njihove političke strukture i ranije su djelovale usaglašeno”.

“Današnji sinhronizovani napadi SNS-a i DPS-a dokazuju neraskidivu vezu Ðukanovića i Vučića. Ove dvije navodno zavađene strukture imaju paničnu potrebu da se zajedno štite i održavaju, dok pred očima javnosti pokušavaju da zamagle istoriju zajedničkog djelovanja”, naveo je Pejović.

Ipak, podsjeć još jednom da nije bilo nikakvih tenzija u odnosima Đukanovića i Vučića zbog zastave, priznatog Kosova ili službenog jezika, jer su očigledno imali neki drugi zajednički jezik.

Popović: Pejović je Mandićev čovjek u PES-u

“Nije bilo ni recipročnih mjera 2018. godine na odluku Crne Gore da zabrane ulazak Matiji Bećkoviću, Čedomiru Antiću i Vladu Georgievu. I dok su Srbi, kao i drugi građani Crne Gore zbog toga što ih ne prepoznaje teren DPS-a morali da napuštaju svoju zemlju, Vučićev režim je pomagao DPS-u oko priče državnog udara, a zatim i postao utočište za potpredsjednika DPS-a, ali i za druge funkcionere tadašnje crnogorske vlasti, koji su zbog bježanja od krivične odgovornosti spas nalazili u Srbiji”, ističe Pejović.

Dakle,dodaje on, nije Vučiću smetalo to što je Svetozar Marović učestvovao u kako kaže “otcepljenju” Crne Gore, niti mu je smetalo što je kao funkcioner DPS-a sa Rankom Krivokapićem i Nebojšom Medojevićem pisao novi crnogorski Ustav i definisao da se simboli mogu mijenjati sa tri petine upisanih birača na referendumu.

“A da je DPS i nakon svih navodnih političkih bitaka mogao da računa na SNS, najbolji pokazatelj je 2023. godina i zajednička diskvalifikacija Milojka Spajića iz predsjedničke trke, što je i po izvještajima međunarodnih organizacija urađeno na nezakonit i neosnovan način. Zato koliko god javno pokušavali da trivijalnostima zadrže pozicije navodno suprotstavljenih strana, previše SNS i DPS veže zajedničkog. Živjela Crna Gora, bratska Srbija i vidimo se u Evropskoj uniji!”, zaključio je Pejović.