Politika

Za Ustavni sud ni “euro po euro” nije bio sporan, 15 miliona niko nije vratio

Oni koji se danas najbučnije predstavljaju kao branioci Ustava Crne Gore, godinama su ga tokom svoje vladavine otvoreno kršili, dok se sam Ustavni sud kod znatnog dijela građana jako dugo percipira kao politički, saopštili su iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

Iz ASP kažu da je paradoksalna situacija da „slovo“ o poštovanju prava, Ustava i zakona danas pokušavaju da drže oni koji su, kako su naveli, daleko od najpozvanijih za to, jer tokom decenijskih upravljanja državom nijesu stvorili institucije, već su ih, kako kaže, gazili „političkom čizmom“, pa danas imamo značajno urušen ukupni državni sistem, uključujući i pravosudni.

Oni su kazali da su urušene institucije istovremeno i poraz svih nas, građana ove države, jer “zemlja ni danas ne uspijeva da izađe iz političkih rovova, a „(ne) tajanstvena ruka politike“ i dalje povlači brojne konce u zemlji”, umjesto da institucijama upravljaju profesionalci, koji, kaže, neće dozvoljavati upliv politike.

“Ipak, građane ne treba podsjećati na brojne sporne odluke, koje su se našle pred Ustavnim sudom i oglašavane su neustavnim, ili one koje je on donosio i nije ih oglasio neustavnim, a značajan dio pravne struke je smatrao da jesu bile neustavne. Mnoge takve odluke građani su plaćali iz svojih džepova. Tako je godine 2015. tadašnja DPS vlast donijela uredbu za maloprodajne naftne derivate u koju je kao jedan od elemenata za obračun tada uključila naknadu za izgradnju autoputa i reprezentativnog sporta od 0,7 eura”, saopštila je za RTCG Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu.

Uredba je, kaže ona, nedugo potom bila proglašena neustavnom od Ustavnog suda (nakon inicijative tadašnjih opozicionih poslanika), ali je do tog časa protivpravno građanstvu i privredi uzeto oko deset miliona eura.

“Nije poznato da je ikada bar postavljeno pitanje bilo čije odgovornosti zbog milionske štete za građane i privredu, koja nikada nije mogla da im bude vraćena. Građani dobro pamte i da je 2012. godine Ustavni sud presudio da je indikativni Zakon o taksama ustavan. Tim zakonom, ograničenog vremenskog trajanja, tadašnja DPS vlast je iz džepova građana i privrede za takse za brojila, mobilne telefone… uzela preko 15 miliona eura. Brojna pravna i stručna javnost smatrala je tu odluku Ustavnog suda krajnje kontroverznom i donijetom za potrebe tadašnje Vlade”, ističe Mrdović.

Poručuje da je građanima potrebna pravda i da Ustavni sud bude brana za Ustav i zakone, a ne da ga “dobar dio građana doživljava kao politički sud”.

“Sve dok Ustavni sud (i ne samo on) stvarno ne postane “hram pravde” za sve, građani će imati pravo da sumnjaju. Stoga se stiče utisak da je zahtjev opozicije za vraćanjem sudijice Đuranović, koja je nesporno po Ustavu ispunila uslove za penzionisanje i koja je javno obznanila privrženost DPS-u, prevashodno zahtjev za vraćanjem DPS sudije”, zaključuje Mrdović.

Slične teme:akcija za socijalnu pravdu ines mrdović porez euro po euro ustavni sud

Sledeće

MSS: Novinari i novinarstvo ugroženi kao nikada do sada

Ne propustite

Poslanice PES, NSD, Demokrata, DNP, SNP, CIVIS: Adžić ponovo demonstrirao svoje nevaspitanje

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Ipsos: Građani najviše vjeruju Spajiću i SPC

Građani Crne Gore najviše povjerenja imaju u predsjednika Vlade Milojka Spajića (13,2%), pokazalo je istraživanje Ipsosa sprovedeno u januaru. Na drugom mjestu po povjerenju građana je bivši predsjednik države Milo Đukanović sa 6,5%.

U prvih pet političara kojima građani najviše vjeruju su Dritan Abazović (6%), aktuelni predsjednik države Jakov Milatović (4,4%) i Milan Knežević (4,2%).

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić uživa povjerenje 4% građana, a lider DPS-a Danijel Živković ima povjerenje 3,8% građana.

Zanimljivo je da trećina građana (33,2%) ne vjeruje nijednoj političkoj ličnosti u Crnoj Gori.

Kada je riječ o ocjenama (od 1 do 5), najbolje ocijenjeni političar je Milojko Spajić, koji ima najviše pozitivnih ocjena. Na drugom mjestu je Milan Knežević, a Jakov Milatović je na trećem.

Slijede Dritan Abazović, Milo Đukanović, Aleksa Bečić, Danijel Živković, Andrija Mandić i Duško Marković.

Ispitanici su davali ocjene od jedan do pet, gdje jedan i dva predstavljaju negativne, dok su četiri i pet pozitivne ocjene.

Kada je riječ o institucijama, istraživanje Ipsosa je pokazalo da građani najviše vjeruju Srpskoj pravoslavnoj crkvi. SPC i Vojska, koja je na drugom mjestu, su jedine institucije koje imaju više pozitivnih ocjena.

U prvih pet institucija su još predsjednik Vlade, policija i predsjednik države.

Zanimljivo je da su najgore ocijenjene institucije Skupština Crne Gore, sudstvo i političke stranke.

Istraživanje Ipsos-a sprovedeno je u periodu od 9. do 19. januara 2025, na uzorku od 1010 punoljetnih građana.

Politika

Spajić: Skupština da sjutra usvoji budžet

Pozivam Parlament da koliko je sjutra usvoji budžet, poručuje na društvenoj mreži X premijer premiejr Milojko Spajić.

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, objavio Spajić.

Spajić je zatim naveo:

1) Sutkinja Đuranović se nije žalila nijednom sudu (domaćim, Ustavnom ili strazburškom)

2) Opozicioni Sovjetski savez odbija da se konsultuje Venecijanska komisija ili bilo koja druga institucija iz EU/Savjeta Evrope

3) Sutkinja Đuranović je uzela naknadu po prestanku funkcije

4) Sudski savjet imao istu praksu koju sprovodi godinama

5) procedura koja je “prekršena” podrazumijeva da sudije glasaju za svoj prestanak mandata – najveći konflikt interesa na planeti

“Pokazali smo da smo puni razumijevanja i pokušali na sve načine da dođemo do kompromisa, ali je očigledno da je nekome interes da se zaustave penzije, investicije, kao i EU put. Takav odnos se ne smije tolerisati “, zaključio je on.

Politika

SNP najavljuje reforme!

Socijalistička narodna partija Crne Gore ulazi u novu fazu svog političkog rada, fokusiranu na unutrašnje reforme i unapređenje organizacije. Zbog toga će na predstojećem kongresu stranke predložiti promjenu Statuta i nov način izbora predsjednika i potpredsjednika stranke.

Kako navode u saopštenju poslanika Slađane Kaluđerović i Bojana Božovića, jedan od važnih koraka u tom smjeru su izmjene Statuta koje će biti usvojene na Kongresu, a odnose se na izbor predsjednika i potpredsjednika.

Direktni izbori unutar stranke omogućili bi veću demokratizaciju, gdje bi svi članovi imali pravo glasa u okviru svojih opštinskih odbora.

“Takođe, predložena izmjena koja podrazumijeva izbor predsjednika Glavnog odbora i obaveznu regionalnu zastupljenost kroz izbor potpredsjednika omogućila bi ravnomjerniju zastupljenost svih djelova zemlje, doprinosila jačanju podrške stranci u budućnosti i ravnomjernijoj raspodjeli odgovornosti. Bitno je usmjeriti pažnju na mlađe generacije, podmlađivanje stranke i stvaranje novih lidera koji će preuzeti odgovorne funkcije. To je ključno za dugoročni rast i stabilnost”, navode poslanici SNP-a.

Dodaju da ove reforme imaju za cilj da postignu ravnotežu između tradicije i novih ideja, stvarajući temelje za to da SNP bude značajan faktor na političkoj sceni.