Politika

Za Ustavni sud ni “euro po euro” nije bio sporan, 15 miliona niko nije vratio

Oni koji se danas najbučnije predstavljaju kao branioci Ustava Crne Gore, godinama su ga tokom svoje vladavine otvoreno kršili, dok se sam Ustavni sud kod znatnog dijela građana jako dugo percipira kao politički, saopštili su iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

Iz ASP kažu da je paradoksalna situacija da „slovo“ o poštovanju prava, Ustava i zakona danas pokušavaju da drže oni koji su, kako su naveli, daleko od najpozvanijih za to, jer tokom decenijskih upravljanja državom nijesu stvorili institucije, već su ih, kako kaže, gazili „političkom čizmom“, pa danas imamo značajno urušen ukupni državni sistem, uključujući i pravosudni.

Oni su kazali da su urušene institucije istovremeno i poraz svih nas, građana ove države, jer “zemlja ni danas ne uspijeva da izađe iz političkih rovova, a „(ne) tajanstvena ruka politike“ i dalje povlači brojne konce u zemlji”, umjesto da institucijama upravljaju profesionalci, koji, kaže, neće dozvoljavati upliv politike.

“Ipak, građane ne treba podsjećati na brojne sporne odluke, koje su se našle pred Ustavnim sudom i oglašavane su neustavnim, ili one koje je on donosio i nije ih oglasio neustavnim, a značajan dio pravne struke je smatrao da jesu bile neustavne. Mnoge takve odluke građani su plaćali iz svojih džepova. Tako je godine 2015. tadašnja DPS vlast donijela uredbu za maloprodajne naftne derivate u koju je kao jedan od elemenata za obračun tada uključila naknadu za izgradnju autoputa i reprezentativnog sporta od 0,7 eura”, saopštila je za RTCG Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu.

Uredba je, kaže ona, nedugo potom bila proglašena neustavnom od Ustavnog suda (nakon inicijative tadašnjih opozicionih poslanika), ali je do tog časa protivpravno građanstvu i privredi uzeto oko deset miliona eura.

“Nije poznato da je ikada bar postavljeno pitanje bilo čije odgovornosti zbog milionske štete za građane i privredu, koja nikada nije mogla da im bude vraćena. Građani dobro pamte i da je 2012. godine Ustavni sud presudio da je indikativni Zakon o taksama ustavan. Tim zakonom, ograničenog vremenskog trajanja, tadašnja DPS vlast je iz džepova građana i privrede za takse za brojila, mobilne telefone… uzela preko 15 miliona eura. Brojna pravna i stručna javnost smatrala je tu odluku Ustavnog suda krajnje kontroverznom i donijetom za potrebe tadašnje Vlade”, ističe Mrdović.

Poručuje da je građanima potrebna pravda i da Ustavni sud bude brana za Ustav i zakone, a ne da ga “dobar dio građana doživljava kao politički sud”.

“Sve dok Ustavni sud (i ne samo on) stvarno ne postane “hram pravde” za sve, građani će imati pravo da sumnjaju. Stoga se stiče utisak da je zahtjev opozicije za vraćanjem sudijice Đuranović, koja je nesporno po Ustavu ispunila uslove za penzionisanje i koja je javno obznanila privrženost DPS-u, prevashodno zahtjev za vraćanjem DPS sudije”, zaključuje Mrdović.

Slične teme:akcija za socijalnu pravdu ines mrdović porez euro po euro ustavni sud

Sledeće

MSS: Novinari i novinarstvo ugroženi kao nikada do sada

Ne propustite

Poslanice PES, NSD, Demokrata, DNP, SNP, CIVIS: Adžić ponovo demonstrirao svoje nevaspitanje

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

MUP: Nijedna kazna u 2025. zbog blokade puteva i protesta

Dok javnost bruji o drastičnim novim kaznama koje donose izmjene Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, paradoksalna je činjenica da se postojeći zakon gotovo uopšte nije primjenjivao – iako već predviđa sankcije za zloupotrebu prava na okupljanje, uključujući i blokadu saobraćajnica.

“U periodu od 01.01.2025. godine do 01.06.2025. godine nije bilo slučajeva kažnjavanja po osnovu čl. 33 i 34 Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama”, stoji u odgovoru Ministarstva unutrašnjih poslova.

Odgovor Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, dobijen je putem aplikacije za slobodan pristup informacijama (SPI) koju razvija MANS, i potvrđuje da tokom 2025. godine nije bilo nijednog slučaja kažnjavanja po osnovu člana 33 i člana 34 aktuelnog Zakona. Ova dva člana propisuju kazne za organizatore i učesnike okupljanja koji ne poštuju prijavljene rute, remete javni red ili ometaju saobraćaj.

Upravo su takva okupljanja – naročito ona koja su uključivala blokade puteva i raskrsnica – bila česta tokom proteklih mjeseci, kako iz sindikalnih, ekoloških, tako i političkih motiva. Međutim, ni u jednom slučaju nije pokrenut prekršajni ili krivični postupak, što otvara ozbiljno pitanje: zašto se zakon koji već postoji ne primjenjuje, dok se paralelno uvodi drastično stroži režim?

Najavljene izmjene predviđaju kazne od 5 000 do 10 000 eura za organizatore okupljanja koje blokira saobraćaj. Poređenja radi, postojeći zakon već sada propisuje kazne do 5 000 eura (za pravna lica), no očigledno se dosadašnja zakonska osnova nije smatrala „dovoljnom“ – iako je ostala potpuno neiskorišćena.

Zato novi zakon djeluje manje kao pokušaj unapređenja postojećeg pravnog okvira, a više kao politička poruka i sredstvo pritiska, posebno u kontekstu sve učestalijih protesta i rastuće društvene polarizacije.

Politika

Joković: Na današnji dan pozivamo na jedinstvo i pomirenje

Photo by Portal Zeta

Povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore, upućujem vam najiskrenije čestitke u ime Socijalističke narodne partije Crne Gore i u svoje lično ime, kazao je predsjednik SNP-a Vladimir Joković.

“Na današnji dan s ponosom se prisjećamo dva velika istorijska trenutka – međunarodnog priznanja crnogorske državnosti na Berlinskom kongresu 1878. godine i slavnog narodnog ustanka protiv fašizma 1941. godine. Ove dvije svetinje predstavljaju stubove slobodarske tradicije naše države i vječni su podsjetnik da Crna Gora pripada svom narodu – onima koji su je stvarali, branili i čuvali” navodi se u saopštenju.

SNP Crne Gore u kontinuitetu baštini te vrijednosti: slobodu, pravdu, solidarnost i borbu za dostojanstven život svakog čovjeka. Vjerujemo u Crnu Goru kao zemlju svih njenih građana, u kojoj nema mjesta za podjele, revanšizam i ucjene, već u kojoj je narod taj koji odlučuje, a država ta koja štiti njegove interese, ističe Joković.

“Naša borba je borba za narodnu državu, za ekonomsku sigurnost, za snažnu podršku domaćem seljaku, radniku i penzioneru. To je borba za državu u kojoj se cijeni rad, poštuje porodična vrijednost, njeguje vjera, tradicija i identitet, ali istovremeno gradi društvo u kojem su svi ravnopravni i slobodni. Na današnji dan pozivamo na jedinstvo i pomirenje, jer samo zajedno možemo graditi Crnu Goru koja će biti jaka, poštovana i pravedna”, zaključuje Joković.

Politika

Spajić: 13. jul – duboko ukorijenjen izraz crnogorskog slobodarskog duha i evropskog opredjeljenja

Povodom Dana državnosti i Dana ustanka naroda Crne Gore, premijer Milojko Spajić uputio je čestitku građankama i građanima, naglašavajući da ovaj datum predstavlja duboko ukorijenjen izraz crnogorskog slobodarskog duha i evropskog opredjeljenja.

Dan državnosti nas podsjeća na događaje koji predstavljaju najdublji izraz našeg beskompromisnog i kosmopolitskog kolektivnog opredjeljenja. Put slobode, pravde i građanske solidarnosti nije samo naš savremeni ideal – on je rezultat viševjekovne borbe i požrtvovanja naših predaka, poručio je Spajić.

Ističe da savremena Crna Gora svoje temelje gradi na vrijednostima koje su utkane u 13. jul 1878. godine, kada je Crna Gora dobila međunarodno priznanje na Berlinskom kongresu, kao i u 13. jul 1941. godine, kada je narod ustao protiv fašističkog okupatora.

“Dužni smo, odgovorni pred precima, a obavezni pred potomcima, da taj put nastavimo – kroz širenje i osavremenjavanje temeljnih vrijednosti 13. jula. Te vrijednosti su garant uspješnog nastavka i završetka reformskog procesa i našeg članstva u Evropskoj unije”, poručio je predsjednik Vlade.

Spajić je izrazio uvjerenje da će Crna Gora i u vremenu pred nama pokazati visoki nivo nacionalne zrelosti i društvenog jedinstva oko ključnih pitanja razvoja i napretka.

“Siguran sam da ćemo, kao mnogo puta do sada, dokazati snagu konsenzusa i dostojanstveno dočekati 150. godišnjicu Berlinskog kongresa kao punopravna članica Unije najnaprednijih evropskih država”, naglasio je premijer.

Na kraju, Spajić je građanima još jednom čestitao najveći državni praznik.

“Živjela Crna Gora”, poručuje u čestitki.