Priroda i društvo

Za dječji dodatak prijavljeno još 76.311 djece

Podsjetimo, Skupština je 29. decembra prošle godine glasovima tadašnje parlamentarne većine, pobjednika 30. avgusta, usvojila izmjene Predloga zakona o dječjoj zaštiti, kojim je djeci do 18 godina dato pravo na dodatak od 44 eura.

Dječji dodatak u novembru primiće oko 125.000 djece, pokazuju podaci Ministarstva rada i socijalnog staranja . U tom resoru kažu da su centri za socijalni rad do kraja septembra primili ukupno 76.311 zahtjeva za dodatak za djecu do 18 godina, a do sada je to pravo ostvarivalo 37.704 djece do šest godina i 12.791 mališan iz socijalno ugroženih porodica.

Shodno zakonu, dodatak za djecu do 18 godina primjenjuje se od oktobra ove godine što znači da je prva isplata sredinom novembra, kao za sva ostala materijalna davanja. Po Zakonu o budžetu ukupno je za dječji dodatak planirano 27.400.000 eura – navode u Ministarstvu rada i socijalnog staranja.

U ministarstvu ističu da se čini da je u javnost plasirana neprecizna informacija tj. da je prijava za dječji dodatak vremenski ograničena do kraja septembra.

Stoga, ovom prilikom apelujemo da, putem vašeg medija još jednom prenesete građanima poruku da prijava za dječji dodatak nije završena, odnosno da se roditelji mogu bilo kog radnog dana prijaviti i pravo na dodatak ostvariti od prvog dana narednog mjeseca po podnošenju zahtjeva – preciziraju u ministarstvu.

Podsjećaju da je u prethodnom periodu 37.704 djece ostavarilo pravo na dodatak za djecu do šest godina, što ukupno sa djecom do 18 godina čini 114.015 djece.

– Ovdje naglašavamo da će ovih 37.704 rješenja za djecu koja su ostvarila pravo na dodatak za djecu do šest godina, po službenoj dužnosti, odnosno bez podnošenja zahtjeva od strane roditelja/staratelja, biti produžena do njihove navršene 18 godine. Ovom broju treba da se doda 12.791 djece koja su dodatak za djecu (u uvećanom iznosu) ostvarila po drugim osnovama: korisnici prava na materijalno obezbjeđenje, dodatka za njegu i pomoć, ličnu invalidninu, djeca bez roditeljskog staranja i dijete čiji je roditelj u postupku radne aktivacije – preciziraju u ovom vladinom resoru.

Prijave se podnose u svom gradu

Da biste dobili dječji dodatak, potrebno je da se prijavite u Centar za socijalni rad u opštini u kojoj je prebivalište djeteta i roditelja/staratelja na čije ime će se isplaćivati dodatak za djecu. Potrebno je da se sa ličnom kartom identifikujete u Centru i da prijemnom radniku date matične brojeve (JMB) članova vaše porodice – sve se dalje radi automatizovano, kroz e-socijalni karton.
Ukoliko su roditelji razvedeni, a dijete je povjereno na staranje jednom od roditelja, dodatak će biti isplaćivan na ime tog roditelja. Prilikom prijave u centru, potrebno je da roditelj donese na uvid dokaz (odluku nadležnog organa) da je dijete njemu/njoj povjereno na staranje, odnosno adresa prebivališta roditelja i djeteta mora biti ista.

Izvor: Dan

Sledeće

Policajci blokirali Bulevar Stanka Dragojevića

Ne propustite

Upravni sud: Tendenciozno smještanje presuda u političke izjave

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Večeras i u petak nevrijeme, očekuju se obilne padavine i olujni vjetrovi

Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore MUP obavještava javnost da prostrani i duboki visinski ciklon sa sjevera, pruža dolinu do Mediterana u sklopu kojeg se širi hladna vazdušna masa koja će sa toplim i vlažnim vazduhom sa vodenih površina izazivati frontogenetske procese sa obilnim padavinama i jakim vjetrovima.

“Prvi talas, koji se očekuje u srijedu, obilovaće čestom i jakom kišom i jakim južnim vjetrom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći, a usljed prodora hladnog vazduha u noćnim satima na sjeveru kiša će preći u snijeg, a vjetar skrenuti na sjeverni smjer. U četvrtak kratkotrajna stabilizacija vremena, dok se u petak očekuje novi talas sa još intenzivnijim padavinama i jačim vjetrom, tako da se lokalno očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer”, saopšteno je iz MUP-a.

Umjerene do obilne sniježne padavine koje se očekuju u srijedu veče, vjerovatno će se dobrim dijelom u petak otopiti, dok će se snijeg u noći između petka i subote zadržati.

“Ovaj period će obilježiti velika temperaturna kolebanja – u četvrtak i subotu će biti znatno hladnije, dok se u srijedu i petak očekuje dosta toplije vrijeme. Za dane vikenda bez padavina, u subotu nešto više oblaka naročito u sjevernim predjelima uz umjeren do jak sjeverni vjetar u cijeloj zemlji. Tokom nedjelje sunčano ili pretežno sunčano uz osjetan porast dnevne temperature vazduha”, navodi se u saopštenju.

U danima sa obilnim padavinama i jakim vjetrom očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto, u petak i uzburkano.

Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti.

Priroda i društvo

Srpskim jezikom govori skoro 60.000 Crnogoraca

Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.

To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.

U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.

Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.

Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.

Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.

S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.

Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.

Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.

Priroda i društvo

Zakon o igrama na sreću direktno utiče na poslovanje medija

Ministarstvo finansija Crne Gore objavilo je nacrt novog zakona o igrama na sreću, koji je otvoren za javnu raspravu do 18. novembra. Predložene izmjene uključuju značajna ograničenja reklamiranja igara na sreću, koja se mogu sprovoditi samo na sportskim portalima i tokom prenosa sportskih događaja. Takođe, uvode se stroži uslovi za priređivače, poput dodatnih naknada, mehanizama za zaštitu maloljetnika i sprečavanje pranja novca, kao i obaveze edukacije zaposlenih u prevenciji zavisnosti kod igrača.

Međutim, ovakve odredbe izazvale su kontroverze, jer se navodi da određene zabrane oglašavanja, predviđene članovima 17, 18 i 19 nacrta zakona, nisu u skladu s Ustavom Crne Gore, Zakonom o medijima, Zakonom o audio-vizuelnim medijskim uslugama, kao ni Poveljom o osnovnim pravima Evropske unije. Iz Ministarstva kulture i medija ističu da međunarodni standardi, uključujući EU Direktivu o audiovizuelnim medijskim uslugama, ne propisuju posebna ograničenja za oglašavanje igara na sreću.

Konflikt sa postojećim zakonodavstvom

U Direktivama EU jasno su definisana pravila oglašavanja proizvoda poput alkohola, duvana i lekova, s posebnim akcentom na zaštitu maloljetnika. Zabranjeno je oglašavanje koje bi moglo nanijeti fizičku, psihičku ili moralnu štetu toj osjetljivoj populaciji. Međutim, igre na sreću nisu eksplicitno obuhvaćene ovim regulativama, već su prepuštene nacionalnim zakonodavstvima. Iz Ministarstva kulture i medija napominju da nijedna inicijativa tokom izrade novih medijskih zakona nije bila usmjerena na ovu oblast, a dodatna ograničenja oglašavanja igara na sreću nisu uvrštena u Zakon o medijima ni Zakon o AVMU.

Zabrane predviđene nacrtom zakona narušavaju slobodu poslovanja medija i priređivača, te da je nelogično ovu oblast regulisati kroz Zakon o igrama na sreću, s obzirom na to da postojeći zakoni o medijima i audiovizuelnim uslugama ne prepoznaju ovakve restrikcije.

Posljedice po medije

Iz Ministarstva finansija poručuju da cilj zakona nije ugrožavanje poslovanja priređivača i medija, već regulisanje oblasti igara na sreću u interesu države i igrača. Ipak, predložene formulacije zabrana oglašavanja značajno utiču na medije, kojima je oglašavanje igara na sreću značajan izvor prihoda. Ograničavanje ovih aktivnosti samo na sportske portale i prenose smanjuje potencijalno tržište i nameće dodatne izazove za opstanak mnogih medija.

Stručna javnost i privrednici pozivaju na pažljivo razmatranje predloženih izmjena, kako bi se osigurao balans između zaštite javnog interesa i očuvanja slobode medija i poslovanja. U suprotnom, zakon bi mogao izazvati ekonomske posljedice koje nadilaze njegovu primarnu namjenu.