Connect with us

Politika

Usvojene izmjene zakona, Vuković odlazi sa mjesta gradonačelnika

Gradonačelnik Ivan Vuković uskoro će morati da napusti tu funkciju što će predstavljati početak u rješavanju političke krize nakon izbora 23.oktobra. Pokret Evropa sad ranije je najavio da je dogovoreno da Jakov Milatović bude gradonačelnik Glavnog grada a dr Jelena Borovinić Bojović predsjednica SO Glavnog grada.

zgrada opštine podgorica

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković odlazi sa tog mjesta jer je većina poslanika odlučila da glasa za amandmane na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi, koji su podnijeli potpredsjednica Skupštine i poslanica Pokreta za promjene Branka Bošnjak, poslanik Demokrata Danilo Šaranović i  poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar.

Iako je postojala mogućnost da amandmani ne budu usvojeni, poslanici su se odlučili da ih usvoje i to zbog činjenice da je DPS, iako poražen u glavnom gradu, odlučio da zakaže sjednicu Skupštine Glavnog grada i tako poveća zarade u javnim preduzećima ali i predloži nove članove Odbore direktora, kao i nova rukovodstva u javnim ustanovama.

Svi oni bi nakon formiranja vlasti imali pravo na razne vrste novanih nadoknada.

Ovim amandmanima biće spriječen plan DPS-a, da opterete budžet što više, kako bi kasnije prikazali kako su izdaci mnogo veći nego kada su oni vršili vlast.

Takođe, amandmanima, koji stupaju odmah na snagu po objavljivanju u službenom listu, Vuković odlazi sa mjesta gradonačelnika, konstatuje se prestanak mandata Skupštine jer 60 dana od dana izbora nisu proglašeni konačni rezultati, te se imenuje Odbor povjerenika.

Odbor povjerenika vrši funkciju skupštine, do objavljivanja konačnih rezultata i konstituisanja nove skupštine.

Osim ovog, predviđeno je dodavanje još jednog člana zakona. Posle člana 201 dodaje se član 201a.

„lzuzetno od člana 39a stav 1 ovog zakona, ukoliko nadležna izborna komisija u jedinici lokalne samouprave u kojoj su izbori za odbornike održani 23.10.2022. godine do dana stupanja na snagu ovog zakona ne utvrdi i ne objavi konačne rezultate izbora, skupštini tekućeg saziva mandat prestaje po sili zakona danom stupanja na snagu ovog zakona.

U slučaju iz stava 1 ovog člana Odbor povjerenika iz člana 39a stav 3 ovog zakona Vlada imenuje na predlog izbornih lista koje to žele, a koje su na izborima održanim 23.10.2022. godine, saglasno izvještaju nadležne izborne komisije o utvrđivanju privremenih rezultata izbora odbornika u odgovarajućoj skupštini, ostvarile izborni cenzus neophodan za učešće u raspodjeli mandata.

lzborne liste jz stava 3 ovog člana predlažu po jednog kandidata za člana Odbora povjerenika.

Odbor povjerenika odlučuje četvoropetinskom većinom glasova ukupnog broja članova. Ako četvoropetinska većina glasova ukupnog broja članova Odbora ne predstavlja cjelovit broj, vec sadržicdecimale, zaokružuje se veći broj u nizu“.

Ovim amandmanima želi se stati na kraj samovolji predsjednicima Opštinskih izbornih komisija, koji ne žele da proglase konačne rezultate izbora, pravdajući se da Ustavni sud, koji je u blokadi, treba da odlučuje o žalbama.

U opoziciji na državnom, koja je doživjela debakl na izborima u Podgorici, ovaj zakon predstavlja pučistički pokušaj preuzimanja vlasti, dok nova vladajuća koalicija ga vidi kao izlaz iz višemjesečne političke krize.

 DPS namjerava da imenuje dva direktora i 18 odbora direktora

Vlast u Glavnom gradu, u tehničkom mandatu, planirala je da 30. decembra, na sjednici Skupštine Glavnog grada, imenuje izvršnog direktora Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice i v.d. izvršnog direktora Pogrebnih usluga.

Na dnevnom redu je i imenovanje odbora direktora za 12 preduzeća, kao i četiri savjeta i dva upravna odbora ustanova čiji je osnivač Glavni grad. Planirano je imenovanje odbora direktora preduzeća Vodovod i kanalizacija, Čistoće, Zelenila, Pogrebnih usluga, Komunalnih usluga, Sportskih objekata, Tržnica i pijaca, Parking servisa, Deponije, Puteva, Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice i Agencije za stanovanje. Kada su u pitanju i savjeti planirano je imenovanje Narodne bioblioteke „Radosav Burić“, Gradskog pozorišta, Muzeja i galerija i KIC-a „Budo Tomović“, dok je planirano i imenovanje upravnih odbora Dječjeg saveza i Ustanove za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci Podgorica. U svim ovim upravljačkim organima u prethodne četiri godine nalazili su se kadrovi vladajuće koalicije koju čine DPS, SD, LP i BS. Sjednica je prvobitno zakazana da bi usvojili budžet, povećali plate dijelu zaposlenih, a juče je po hitnom postupku dodadto još 19 tačaka, odnosno programi rada u preduzećima i ustanovama čiji je osnivač Grad. Da bi se odbornici mogli izjasniti na plenumu neophodno je da se o imenovanju upravljačkih organa izjasni odbor za izbor i imenovanja koji će to uraditi danas.

U toku je upravni nadzor skupštinskih odluka od 1. jula do 5. decembra Ministarstva javne uprave, na čijem je čelu Maraš Dukaj.

 

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

Mujović: Knežević rekao da neće opstruirati izgradnju kolektora u Botunu

saša mujović

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je danas da je predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević poručio kako neće opstruirati izgradnju kolektora u Botunu, ali da i dalje ostaje pri svom stavu o tom projektu. Mujović je to rekao na sjednici Skupštine Glavnog grada, drugoj koja se održava danas, nakon što je prethodna, zakazana 18. avgusta, prekinuta zbog nedostatka kvoruma.

On je optužio odbornike opozicije da svojim izjavama i saopštenjima podgrijavaju tenzije u vezi sa projektom kolektora.

„Ako hoćete da podržite, podržite. Ako nećete, nemojte kao prošlih dana odmagati. O tome ćete imati potvrdu i od evropskih partnera. Neće se ništa raditi na štetu Botuna“, poručio je Mujović.

Mujović je potvrdio da je u zgradi Glavnog grada održan sastanak na kojem su, pored njega, prisustvovali premijer Milojko Spajić, šef Delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i Milan Knežević.

„Može li biti tajan sastanak u zgradi gde je 50 odsto zaposlenih iz DPS-a?“, upitao je Mujović, dodajući da politički trenutak nije povoljan za nove tenzije i da je to zamjerio opoziciji.

Prema njegovim riječima, Crna Gora se nalazi u situaciji kada se kolektor mora graditi i da je neophodno započeti radove do kraja godine.

„Čekamo izjašnjenje Agencije za zaštitu životne sredine. Ako bude utvrđen negativan uticaj na mještane Botuna i okolinu – nema gradnje. Ako ne, ide se u realizaciju“, rekao je Mujović, naglašavajući da je planirano zapošljavanje oko 50 radnika, prvenstveno iz Botuna i Zete.

Odbornik DPS-a Andrija Klikovac ocijenio je da je kolektor od većeg značaja za Zetu nego za Podgoricu, jer oticanjem fekalija dolazi do zagađenja Skadarskog jezera i lokalnih bunara.

On je kazao da Milan Knežević snosi političku odgovornost za višegodišnje odlaganje projekta.

„Četiri godine, zbog njega se ne pokreće izgradnja. Četiri godine mještani mjesne zajednice 1. maj trpe neprijatne mirise. Znamo kakvi su njegovi stavovi, ali pitanje je i gdje je bila Delegacija EU dok je DPS bio na vlasti. To je korišteno da se opstruiše razvoj Podgorice“, naglasio je Klikovac.

Continue Reading

Politika

Šćekić: Neću učestvovati na Kongresu SNP-a, razmišljam o formiranju nove partije

Potpredsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić poručio je da neće učestvovati u predstojećoj trci za predsjednika te stranke, ocjenjujući da je Kongres zakazan za 30. avgust „unaprijed režiran i privatizovan“, pišu Vijesti.

„Ako je Kongres SNP-a, na kom će se birati rukovodstvo, unaprijed režiran i privatizovan, s pravom se postavlja pitanje njegovog legitimiteta i legaliteta. SNP je, nažalost, postao privatna partija i talac ličnih interesa nekoliko pojedinaca. Ja sam branio na svakom mjestu izvorne principe SNP-a, i zato neću dati legitimitet farsi i ponižavanju onoga što su generacije članova gradile. Iz tog razloga neću prisustvovati X Kongresu“, kazao je Šćekić.

Kandidat za lidera SNP-a, osim Šćekića, je i aktuelni predsjednik partije Vladimir Joković.

Šćekić je naglasio da se razmatra i opcija formiranja nove političke organizacije, ali da takva odluka ne može biti stvar pojedinca.

„Kako se već pokazalo da Kongres nema ni legitimitet ni legalitet, onda ćemo svi zajedno odlučiti kojim putem dalje. Ako dođe do formiranja nove političke organizacije, mogu reći samo jedno: ona neće biti ničije privatno vlasništvo, niti partija poslušnika. Biće to pokret u kojem će vrijediti samo iskrenost, rad, odgovornost, rezultati, sloboda i borba za nacionalne i građanske interese Crne Gore“, poručio je on.

Govoreći o stanju u partiji, Šćekić je ocijenio da je SNP u najtežem periodu od svog osnivanja.

„Ovo je jedan od najgorih trenutaka u istoriji SNP-a. Samo je gori bio onaj kada su SNP i vertikala istih profila ljudi protjerali Momira Bulatovića, prvog predsjednika Crne Gore, predsjednika i osnivača SNP-a sa tadašnjih 148.000 glasova“, kazao je.

Prema njegovim riječima, članovi i simpatizeri očekivali su da će se Kongres održati u fer i demokratskoj atmosferi, ali ga, tvrdi, prate brojne neregularnosti – od načina formiranja opštinskih odbora, procesa kandidovanja i izbora delegata, pa do uključivanja osoba koje nijesu članovi SNP-a.

„Neregularnosti se ogledaju i u obećanjima, kupovini glasova, prijetnjama, ucjenama, zapošljavanjima – svemu onome što je DPS radio više od dvije decenije. Jasno je da se radi o dubokoj kompromitaciji i smislu Kongresa“, naglasio je Šćekić.

Šćekić je poručio da će sve njegove naredne odluke biti donesene isključivo iz osjećaja odgovornosti prema članovima i simpatizerima koji su mu pružali i nastavljaju da pružaju podršku.

 

Izvor: Vijesti

Continue Reading

Politika

Joković: Onaj ko ne bude dio SNP-a, ne može zadržati nijednu poziciju u ime SNP-a

vladimir joković zeta

Rekao sam da se neću kandidovati ako ne budem vidio da imam najmanje dvije trećine glasova podrške. Po onome kakva je sad situacija, to će biti i te kako više od dvije trećine.

Ne znam zbog čega su nastale ljutnje i neslaganja Dragoslava Šćekića, on meni nikad nije direktno rekao zbog čega.

Oni koji istinski vole SNP i koji nijesu tu zbog lične promocije i privilegija, koje bi eventualno mogli dobiti, sigurno će ostati u SNP-u.

Ko ne bude dio Socijalističke narodne partije (SNP), ne može da vrši nijednu funkciju u ime stranke.

To je u intervjuu “Vijestima” kazao lider SNP-a i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.

Tvrdi da nikad nije imao problema s potpredsjednikom SNP-a i ministrom sporta i mladih Dragoslavom Šćekićem, koji će mu biti protivkandidat za mjesto predsjednika stranke na predstojećem Kongresu, zakazanom za 30. avgust, te da su pojedini ljudi oko Šćekića uticali na to da nekadašnji čelnik Berana promijeni odnos prema mnogim članovima SNP-a.

“Time je sam sebe doveo u situaciju da mu je gotovo nemoguće da postane predsjednik SNP-a… Teoretski mi se čini da Šćekić ne može pobijediti na Kongresu, a nijesam siguran ni da će učestvovati, iako je prihvatio kandidaturu”, poručio je Joković.

Zašto Vi mislite da ste najbolji izbor za lidera SNP-a? Da li mislite da ste radom u prethodna dva mandata zaslužili da dobijete i treći?

Ja ne mislim da sam najbolji izbor za predsjednika SNP-a, niti je moje mišljenje mjerodavno za to. To je odluka opštinskih odbora i organa partije, koji su mene predložili.

Dvadest i dva opštinska odbora su me predložila za predsjednika partije. Dvadeset i jedan predsjednik opštinskog odbora SNP-a me direktno podržava. Podržava me poslanički klub, podržavaju me predsjednici opština, podržavaju me i izvorni, stari članovi SNP-a, osnivači partije. Na osnovu njihovih predloga ja sam prihvatio kandidaturu, jer sam ranije već rekao da se neću kandidovati ako ne budem vidio da imam najmanje dvije trećine glasova podrške. Po onome kakva je sad situacija, onako kako vidim i kako dobijam informacije s terena, to će biti i te kako više od dvije trećine.

Da li ste zadovoljni Vašim radom u prethodna dva predsjednička mandata?

Zadovoljan sam kakav je SNP sada u odnosu na kakvog sam ga naslijedio 2017. godine. Zadovoljan sam što je u mom periodu došlo do promjene vlasti u Crnoj Gori i što je SNP jedina politička partija koja je učestvovala u svim vladama nakona pada Demokratske partije socijalista (DPS). Zadovoljan sam što smo sve ono što smo obećali prilikom ulaska u 43. Vladu i ostvarili. Obećali smo borbu protiv kriminala i korupcije, potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom, popis stanovništva u Crnoj Gori – a znamo da je DPS bio protiv toga… Sve što smo obećali, učinili smo.

Volio bih da nismo 2023. godine, zbog nekih unutrašnjih problema, želeći da pokažemo da nismo ušli u tu Vladu da bismo uzeli za sebe funkcije, dali nekima određene funkcije, a oni to apsolutno nisu zasluživali. Mi smo im, želeći da proširimo našu SNP priču, dali određene funkcije, a onda su nam oni ne baš korektno vratili 2023. na izborima. Ipak, i tada smo prošli, kad su svi mislili da nećemo da ih prođemo. I sad smo stabilna partija, stranka koja je ozbiljan činilac u vlasti 44. Vlade i idemo dalje i vjerujem da ćemo na izborima 2027. godine, sad tačno znamo kad su, ostvariti značajno bolji rezultat.

Protivkandidat za mjesto predsjednika SNP-a će Vam biti Dragoslav Šćekić. U kakvim ste odnosima sa g. Šćekićem i da li mislite da, ukoliko on pobijedi na Kongresu, partija prelazi u “dobre ruke”?

Nikad nijesam imao ličnih problema sa Šćekićem. Ne znam zbog čega su nastale neke njegove ljutnje i neslaganja, on meni nikad nije direktno rekao zbog čega. Mislim da su neki ljudi oko Šćekića najviše doprinijeli tome što je on promijenio odnos ne samo prema meni, ja bih bio presrećan da je samo prema meni, nego je s mnogima u partiji on poremetio odnose.

Time je sam sebe doveo u situaciju da mu je gotovo nemoguće da postane predsjednik SNP-a. On danas nije prisustvovao sjednici Glavnog odbora. Ja sam rekao kakvu podršku očekujem, teoretski mi se čini da Šćekić ne može pobijediti na Kongresu, a nijesam siguran ni da će učestvovati, iako je prihvatio kandidaturu.

G. Šćekić je ranije ove godine izjavio da je 2017. godine, zajedno sa Draganom Ivanovićem, doprinio tome da Vas izglasaju na mjesto predsjednika SNP-a. Kako gledate na tu njegovu izjavu?

Mene niko nije doveo na mjesto predsjednika. Ja sam jedan od osnivača SNP-a, uključio sam se u politiku kad je nastajao SNP, pošao sam na kongres Momirovog (Bulatovića) krila DPS-a, kom ja (DPS-u) dotad nikad nisam pripadao, tada sam prvi put ušao u politiku. To je bilo u Kolašinu, taj je kongres prekinut i nastavljen je u Podgorici.

Ja sam od osnivanja u SNP-u, i g. Šćekić, siguran sam, da je znao da može da pobijedi – mene ne bi podržavao. Siguran sam i u to da bi Snežana Jonica tada vjerovatno pobijedila da joj ja nijesam bio protivkandidat.

Dragan Ivanović i Dragoslav Šćekić me jesu tada podržali, ali mi smo tako i pobijedili. Razlika je bila svega 25 glasova, dobro se sjećam. Tada sam bio politički neeksponirano lice – bio sam član Glavnog i Izvršnog odbora partije, ali nisam imao bilo kakve političke ambicije, ja sam došao iz biznisa.

Naravno, ja sam vratio Dragoslavu Šćekiću. Za vrijeme mog predsjednikovanja Šćekić je izabran za predsjednika Opštine Berane, gdje smo imali najviše glasova u toj koaliciji. Imenovan je za direktora Fonda zdravstva, a na moj predlog postao je ministar zdravlja, a kasnije i ministar sporta. Nešto što obično pripada predsjedniku partije, postao je i potpredsjednik Vlade, to sam isto predložio. Saglasio sam se da, pošto je imao i tu ambiciju, bude potpredsjednik Vlade. Dakle, niko u SNP-u nije imao više funkcija, niti je duže na funkcijama od ove generacije u kojoj je i Šćekić. Tako da je njegova podrška meni apsolutno vraćena.

Negdje Šćekić govori da se on povukao jednom, pa i drugi put. Jeste se povukao, znajući da ne može da pobijedi na kongresima SNP-a, ali se nikada nije povlačio s najznačajnijih državnih funkcija. To nikome drugom nije ustupao. Ja sam ustupao mjesto potpredsjednika Vlade njemu, u prošloj Vladi mjesto predsjednika Skupštine Danijeli Đurović, a i u onoj prvoj (42. Vladi Zdravka Krivokapića – prim. aut.) nijesam zauzeo najvišu funkciju, nego je neko drugi. Toliko o tome koliko ja želim da imam neke funkcije.

Kako gledate na višemjesečna “prepucavanja” unutar partije i stanje u njoj uoči Kongresa? Da li postoji podjela u partiji?

Ono što sam vidio danas i održavajući opštinske odbore i predlažući mjesto za kandidata predsjednika partije – ja ne vidim neku podjelu. Ovdje je neuporedivo najveći broj predloga onih koji čine stub partije, znači opštinskih odbora – ubjedljivo najviše su mene predlagali za predsjednika.

Nikad nijednu izjavu nisam dao, ni s kim se nijesam prepucavao, nikad nijedan intervju, niti sam, ni u naznakama, nešto negativno o nekom iz SNP-a konstatovao. To rade oni koji nemaju podršku u partiji, pa se onda obraćaju preko određenih medija, znam i na koji način i zbog čega ti mediji pišu o jednoj strani, a satanizuju mene. Međutim, ja to dobro podnosim jer sam rekao – mi unutar SNP-a se najbolje poznajemo i odluku na Kongresu će donijeti članovi partije, oni koji SNP drže i koji ga vode naprijed.

U Herceg Novom nijesmo prešli cenzus, ja sam molio predsjednika tadašnjeg Opštinskog odbora (Milana Jančića – prim. aut.) da dođem, on nije htio da me pozove da vidimo šta možemo da uradimo, da pričamo s ljudima, a dolazio je g. Šćekić.

Kad sam tražio da se održi Opštinski odbor, da pokrenemo rad u partiji uoči izbora, bile su priče da ne može da se organizuje. Kad sam ja rekao da idem na put samo jedan dan, i da to moramo završiti, baš toga dana, kad sam ja otišao, održan je Opštinski odbor i tamo je bio g. Šćekić.

Kad sam osjetio šta se dešava, ja sam g. Jančića zvao na svako Predsjedništvo, on je obećavao da imaju četiri mandata, da stvaraju koalicije… Onda je on na kraju rekao da se raduje što SNP ide sam, da o cenzusu nema nikakve priče, da imaju tri ili pet puta više glasova nego što su na kraju dobili. Na kraju su pretrpjeli fijasko, SNP je pretrpio fijasko na izborima u Herceg Novom, zahvaljući takvom postupanju.

Mnogi u Herceg Novom su napustili opštinski odbor zbog takvog djelovanja… I onda je Glavni odbor donio odluku da se raspušti Opštinski odbor u Herceg Novom. Jedan tako raspušteni opštinski odbor, koji nema nikakva ovlašćenja, okupio je određenu grupu ljudi i formirali su navodno odbor, tome je valjda prisustvovao i Dragoslav Šćekić.

Bilo je i drugih koji su tražili da se formira opštinski odbor u Herceg Novom, bilo je tu više ljudi nego ovih koji su formirali, ja sam rekao ne, i jednima i drugima. Poslije Kongresa će se formirati opštinski odbor u Herceg Novom i to će biti regulisano. Isključivi krivac za sve to je Opštinski odbor u Herceg Novom.

Pojedini mediji su prethodnih dana pisali da će g. Šćekić, ukoliko ne pobijedi na Kongresu, napustiti SNP i formirati svoju stranku, te da će sa sobom povući dio članstva partije. Ukoliko se to desi, šta ćete uraditi da zadržite taj dio, koji bi eventualno pošao za Šćekićem?

Oni koji istinski vole SNP i koji su tu zbog SNP-a, koji cijene vrijednosti partije, koji nemaju lične želje i ambicije mimo stranke, koji nijesu tu zbog lične promocije i privilegija koje bi eventualno mogli dobiti, sigurno će ostati u SNP-u.

Imam ohrabrujuće vijesti s terena da, iako bi g. Šćekić formirao partiju, da će oni ostati u SNP-u. Da li će neki mali dio SNP-a poći za Šćekićem? Ja im savjetujem da ne idu, jer je to put u bespuće. Oni nigdje neće doći, kao ni mnogi koji su izašli iz SNP-a. Da li će g. Šćekić formirati partiju, to je pitanje za njega, ali ja znam da na Kongresu neće pobijediti.

Ukoliko g. Šćekić izgubi na Kongresu, a potom napusti SNP i formira svoju stranku, da li će on ostati dio Vlade?

Onaj ko ne bude dio SNP-a i bude napustio partiju, ne može zadržati nijednu poziciju u ime SNP-a. To je definitivno. Znam kakav će rezultat biti na Kongresu, ali pod nekom krajnjom pretpostavkom, da bude drugačije, ja sam dijete SNP-a i ja ću biti u SNP-u.

 

Izvor: Vijesti

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto