Politika

Usvojene izmjene Zakona o predsjedniku

Poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su izmjene Zakona o predsjedniku Crne Gore, koje je predložio Demokratski front (DF). Za je glasao 41 poslanik, protiv jedan.

Poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su izmjene Zakona o predsjedniku Crne Gore, koje je predložio Demokratski front (DF). Za je glasao 41 poslanik, protiv jedan. Poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) nijesu bili u plenarnoj sali tokom glasanja. Rasprava je trajala preko šest sati.

Bulatović: Zakon za Crnu Goru

Predrag Bulatović, u ime predlagač Zakona, poručio je da je ovo “Zakon za Crnu Goru, ne za Mila ili Lekića”.

“Ovim zakonom smo, ne oduzimajući nijednu nadležnost predsjedniku, razgradili norme kako doći do mandatara kojeg će predložiti predsjednik Crne Gore”, kazao je Bulatović.

Pomirenje je, dodaje on, obaveza. Podjele su, kako je naveo, pokušaj politike koja nije politika budućnosti.

“Crna Gora nije ugrožena. Crna Gora se uništava time što nema mandatara, što se ne dozvoljava da se formira vlada… Tačno je da su urušene institucije sistema, ali Ustavni sud je urušen mnogo ranije”, istakao je Bulatović.

Zaključio je da je ova Zakon u skladu sa Ustavom.

Mandić: Grčevita borba za vlast

Predsjednik Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, kazao je da ne može da prihvati da se parlamentarna većina od avgusta 2020. dijeli i zavađa.

“I pored sve te vaše priče, koliko shvatam, Evropa sad neće sa vama da formira vlast. I to je dobro jer smo registrovali da su najveći glas uzeli od DPS-a. Mislite li da je malo što ste 30 godina vladali Crnom Gorom i da ovako večeras budete ljuti na nas? Zašto je takva grčevita borba da se nastavi taj kontinuitet i tu su najuporniji oni koji nijesu sve vrijeme bili u vlasti”, kazao je Mandić u Parlamentu.

Dobro bi bilo, dodaje lider DF-a, da se rastanemo mirno i civilizovano sa vlašću DPS-a.

“Narod je prelomio 30. avgusta 2020. godine, sada je na lokalnim izborima još ubjedljivija pobjeda… Znate li kakve će biti pobjede kada ova večina raspiše izbore? To će se desiti u jednom momentu. Nekada se držali skoro apsolutnu vlast, a sada vidimo da vašem predsjedniku strane ne dozvoljate da govori u Podgorici”, kazao je Mandić.

Ovim zakonom, ističe on, dajemo mu šansu za nove konsultacije.

“Ovaj zakon će Đukanovića prisiliti da ispunjava dužnosti i mandat da onom kome pripada”, zaključio je Mandić.

Bečić: Nemojte Demokratama dijeliti etikete

Predsjednik Demokratske Crne Gore, Aleksa Bečić, istakao je da nema dileme da na konsultacije o mandataru nijesu pozvani svi oni koji su trebali biti.

“Danas su podizane tenizije i čini se da se sa tim neće zastati, i to nije dobro”, kazao je Bečić i dodao: “Mislim da se pouke građana ne izvlače, već da se srlja u nove podjele, i mislim da će najviše štete imati poraženi na ovim izborima.”

Lider Demokrata naglašava da razumije političku poziciju opozicije, ali poziva da se “ne dijele etikete tako lako”.

“Vezujete nas sa Moskvom, Rusijom… Nijesmo mi ovdje doveli Ruse prije 10-15 godina, nijesam ja potpisivao sporazume sa Deripaskom, nije Demokratska Crna Gora sklapala ugovore sa Jedinstvenom Rusijom, i paktove sa SNS-om i Vučićem… Ali, nemojte da nama dijelite etikete”, naveo je Bečić večeras u Paralamentu.

Poručuje i da je bolje analizirati rezultate izbora i stvarati osnov za pomirenje društva.

“Samo jake institucije, slobodni i ekonomski snažni ljudi su garant vječnosti Crne Gore”, zaključio je Bečić.

Nikolić: Strah od izbora

Andrija Nikolić (DPS) ocijenio je da danas na snazi imamo nastavak pokušaja državnog udara iz 2016.

“Ovo se, prije svega, danas radi iz straha od izbora. Pokušava se kupiti vrijeme, preplašeni od Pokreta Evropa sad i pribjegava se flagrantnom rušenju ustavno-pravnog poretka”, rekao je Nikolić.

Istakao je da se ne može “krpiti” izborna volja građana.

“Danas ste srušili Parlament u pokušaju da srušite predsjednika Crne Gore. Ova akcija koju vodite sa jasnim političkim ciljevima ne može vas opravdati ni pred građanima, ni pred međunarodnim partnerima. Ovo je ozbiljno pravno nasilje za koje se krivično odgovara”, rekao je Nikolić.

Naveo je i da “lideri avgustovske većine tjeraju od sebe stare strahove”. Zakonom je, dodao je poslanik DPS-a, pokušano da se ruši Ustav.

Vuković: Ustavni puč i teški kriminal

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković saopštila je da je u parlamentu u toku ustavni puč, državni udar i teški kriminal, za koji se ide pravo u zatvor

“DF danas, delegiran pravo iz Beograda, brani ovaj nakaradni zakon”, istakla je ona.

Pozvala je većinu u parlamentu da ustanu i kažu joj “šta je to u njoj mafijaško”… Dodala je i da su pristali na “dritaniju”.

Vladimir Martinović (DPS) odgovorio je Vuković da je “najbolje za njen poslanički klub da da danas nijesu ni oglašavali”.

“Na prvom mjestu nam je bila promjena vlasti, a ovi rezultati su pokazali da je Demokratska Crna Gora stub promjena u gotovo svim gradovima”, kazao je on.

“Zakon za Lekića”

Predsjednik FORCE Genci Nimanbegu istakao je da je poslanik DF-a Predrag Bulatović uspio da ga zbuni.

“Poziva se na autoritet predsjednice Đurović, za čiju je smjenu glasao”, pojašnjava on.

Ocjenjuje i da se zakon o kojem se raspravlja može nazvati i “Zakon za Lekića”.

“Predlažu zakon kojim će riješiti sve konfuzije i dileme u Crnoj Gori. Naravno da neće, Stoga, ponavljam priču – moramo biti odgovorni i dosljednji naših položaja i funkcija”, naveo je Nimanbegu.

Sledeće

Milatović: Podgoričani će Dan oslobođenja dočekati sa novom upravom

Ne propustite

DF: Predsjedniku ne oduzimamo nadležnosti; DPS: Ovo je pravno nasilje

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Mujović: Kolektor nema alternativu, Podgorica bi se zadužila da sanira bazen crvenog mulja

Intenzivno radimo da nađemo način da se krene u priču sanacije bazena crvenog mulja, a taj projekat vrijedan je 35 miliona eura i siguran sam da ćemo dobiti podršku Svjetske banke, rekao je za „Dan“ Saša Mujović, gradonačelnik Podgorice.

“To je pravi način kako štitimo građane Botuna i Zete i kako se borimo protiv njihovih problema. Njihovi problemi su KAP, bazeni crvenog mulja, a postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda je nešto što se ne može tretirati kao zagađivač. Priča o postrojenju je razumna, racionalna priča na dobro svih nas i svi oni koji su protiv toga nemaju utemeljenje i priču baziraju na ili nekoj nepotrebnoj upornosti, da ne kažem tvrdoglavosti, ili težnji da ostvare političke poene. Mislim da za to nema mjesta”, kaže Mujović.

Mujović kaže da je bazen crvenog mulja veliki zagađivač i da je glavni grad spremna da se, ako treba, i kreditno zaduži, samo da bi se to pitanje riješilo.

“Glavna poteškoća je što je bazen u privatnom vlasništvu i moramo da izvršimo eksproprijaciju. Ali, kao što smatram da nemamo alternativu vezano za gradnju kolektora u Botun isto tako smatram da nemamo alternativu ni sa aspekta mogućnosti da prenabregnemo tu činjenicu da treba da riješimo problem bazena crvenog mulja. Država mora da pokaže snagu, mora da izvrši eksproprijaciju te teritorije i da jednostavno, i jednom za vazda stavimo tačku na taj glavni ekološki problem mještana Botunu”, istakao je Mujović.

Na pitanje kada će početi izgradnja postrojenja Mujović je rekao da se mora dobiti građevinska dozvola.

“Dobili smo saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine, a slijede i aplikacije za građevinsku dozvolu. Kada je Ministarstvo prostornog planiranja izda stiču se uslovi za početak radova”, kaže Mujović.

On je istakao da gradnja mora početi do kraja godine jer su im sredstva do tada na raspolaganju.

“Htjeli ne htjeli mi taj posao moramo početi do kraja godine. Sve ono što sam rekao iza toga stojim. Dakle, lokacija koja je odabrana i sve ono što je potvrdio elaborat o zaštiti uticaja postrojenja na životnu sredinu daju nam za pravo da kažemo da radovi treba da počnu što prije, da nemamo alternativu, nemamo prostora da čekamo. Podgorica je u jednom stanju pred ekološke katastrofe i potencijalne epidemije. Da bi sve to izbjegli moramo što prije početi da gradimo kolektor “, kazao je Mujović.

Mujović je spreman da razgovara sa Botunjanima.

“Apsolutno sam spreman da razgovaram kad god oni požele, na kojoj god hoće lokaciji. Nemam im šta drugo reći, bez što sad i vama kažem. Dakle, pitanje bazena crvenog mulja je jedna strana medalje. Pitanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda je druga strana medalje. To se dvoje ne smije miješati. Spreman sam pred građanima da odgovorim na sve njihove nedoumice u smislu da li to postrojenje može imati bilo kakve negativne posledice po zdravlje, pominju i neprijatne mirise, buku…Imamo odgovore na sva ta pitanja”, kaže Mujović.

Mujović je rekao da mu nije drago zbog toga što političari špekulišu sa tim kako on priča jedno, a radi drugo.

“Neću da komentarišem izjave političara. Prvi moj radni dan je bio u Opštini Zeta gdje sam se sreo sa Botunjanima i rekao im da ću uraditi sve što je do mene da pokušam da pronađem alternativno rješenje. Tražio sam lokaciju i sve su se pokazale kao neodržive. I to ne mojom tvrdnjom, nego konsultanta. Sve što sam obećao sam ispunio. Jednostavno, prostora za priču o promjeni lokacije nema. Vrlo sam utemeljen u tome da nema potrebe razgovarati o promjeni lokacije, jer ovo postrojenje nije štetno”, kaže Mujović.

Izvor: Dan

Politika

Ćulafić: Kolektori se moraju graditi, mještani Botuna se mogu žaliti

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić kazao je da je njegov stav da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda mora graditi, te da odustajanje od gradnje može koštati državu više desetina miliona eura, ali i uticati na odnose sa Albanijom zbog zagađenja Skadarskog jezera.

On je istakao da mještani Botuna mogu uložiti žalbu na mišljenje Agencije za zaštitu životne sredine, a odluku će donijeti Ministarstvo na čijem je čelu on, prenosi RTCG.

“Moj stav je veoma jasan, infrastruktura ovog tipa mora da se gradi”, rekao je Ćulafić.

Ćulafić je u emisiji “Budimo budni” na TVCG rekao da je razgovarao sa mještanima i da njihovi stavovi nijesu bezvrijedni, ali da on ne može reći ništa negativno u pogledu izgradnje slične infrastrukture.

“Mi sada ako ne realizujemo ove projekte takođe dovodimo sebe u situaciju da nam može biti prigovoreno da smo skrivili pad neke garancije, odnosno da će građani Crne Gore morati da vrate i grant sredstva koja su negdje oko 35 miliona eura i kreditna sredstva slične cifre. Ako pogledate da ćete vratiti 35 miliona granta koji se prije svega ne dobija lako, druga stvar, da ćete vratiti kredit u iznosu sličnom, 33-35 miliona, da ćete platiti i ugovorne kazne koje tamo postoje i ne samo što ćemo to izgubiti, nego da ćemo izgubiti i to što nismo realizovali sličan projekat, onda zaista ta cifra jeste velika”, kazao je Ćulafić.

“Poznavajući djelimično državne i javne finansije, lično mislim da Crnoj Gori to u ovom trenutku ne treba i da li to kao država može da podnese”, dodao je.

On je rekao da nije nadležan da kaže da li je Botun najbolja moguća lokacija, te da je nadležno sasvim drugo ministarstvo i ono će, kako vjeruje, ovih dana i odgovoriti.

“Ono što ministar ekologije u ovom trenutku može da kaže to je da se na rješenje Agencije za zaštitu životne sredine može izjaviti redovan pravni lijek, odnosno žalba. O toj žalbi odlučuje upravo Ministarstvo na čijem sam čelu. E sad, to je takođe jedna vrlo zanimljiva situacija, prije svega samo da razjasnimo zbog javnosti, Agencija nije dala saglasnost da se gradi to postrojenje, već je dala saglasnost na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu. Agencija donosi rješenje kao prvostepeni organ, na to rješenje je moguće izjaviti žalbu kao redovan pravni lijek, o toj žalbi odlučuje Ministarstvo ekologije i održivog razvoja i razvoja sjevera kao drugostepeni organ”, kazao je Ćulafić.

Kakva će biti odluka Ministarstva, to će zavisiti od žalbenih navoda, kvaliteta rješenja, kazao je Ćulafić, ali da ni to ne mora da znači da je suštinski stav Ministarstva.

“Ja mislim da ovdje treba iskoristiti mogućnosti da ovo bude jedna potpuno win-win situacija, da bude na korist opštine Zeta i njihovih građana, ali da bude na korist i Glavnog grada, a samim tim i Crne Gore. Ovaj problem nije samo lokalni problem. Dakle, nije samo čak ni državni problem, ovo može da bude veoma lako i međudržavni problem, s obzirom na uticaj koji otpadne vode koje se danas potpuno neprečišćeno izlivaju u Moraču samim svojim prirodnim tokovima, taj problem može da bude prekogranični i sa Republikom Albanijom”, kazao je on.

Kazao je da je u razgovorima sa predstavnicima države Albanije o temi izlivanja fekalija iz Albanije u Bojanu, dobio istovremeno i kao prigovor jedno protiv-pitanje da li je siguran da nema zagađenja zajedničkih vodnih površina i sa naše strane.

“Dakle, veoma je teško ovakvim okolnostima ispregovarati nešto pozitivno za sebe, odnosno za svoju državu, ako niste načisto da ste potpuno u pravu. Dakle, to je jedna stvar. Druga stvar, u Zeti mnogo veći ekološki problem su bazeni crvenog mulja. Ja mislim da je to jedna od najcrnijih, ako ne najcrnija ekološka tačka danas u Crnoj Gori”, rekao je Ćulafić.

Kazao je da se zalaže i afirmiše za izgradnju što većeg broja sličnih postrojenja.

“U Crnoj Gori nam je, prema aktuelnim podacima, potrebno 37 sličnih postrojenja, jer u Crnoj Gori nema mnogo gradova sličnih postrojenja za tretman otpadnih voda, onda možete misliti koliko nam je životna sredina samo sa ovog aspekta ugrožena”, kazao je on.

Rekao je da je razgovarao sa mještanima Botuna i da oni između ostalog postavljaju pitanje zašto je došlo do promjene lokacije na koje treba graditi to postrojenje.

“Zato što je prvobitna odluka bila da se on gradi na teritoriji koja je danas administrativno Glavni grad, a to je negdje u predjelu Gornje Gorice. Kako je to tadašnji gradonačelnik odlučio u skladu sa svojom političkom moći da promijeni lokaciju, to njih prije svega iritira”, kazao je on i dodao da misli da je to bio Miomir Mugoša.

Istakao je da mnogi od njih iskazuju bojazan u pogledu tehnologije koju treba primjenjivati na tom postrojenjuu pogledu kvaliteta opreme koja se može naručiti ili isporučiti, kao i kvalitet radova koje može da izvede i sam izvođač.

Izvor: RTCG

Politika

Kaluđerović: Politički subjekti u Crnoj Gori da osude skandiranje “ubij Srbina”

Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović kazala je da najoštrije osuđuje, kako je kazala, primitivni i opasni ispad mržnje povodom “uznemirujućih dešavanja na utakmici između reprezentacija Hrvatske i Crne Gore, gdje se sa tribina moglo čuti skandiranje ‘Ubij Srbina‘”.

Dio navijača Hrvatske, sinoć je tokom utakmice između fudbalskih reprezentacija Hrvatske i Crne Gore, na stadionu “Maksimir” u Zagrebu, u okviru kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, skandirao “ubij Srbina”.

Kaluđerović je istakla da takvo ponašanje, nažalost, predstavlja otvorenu manifestaciju šovinizma i netrpeljivosti, koje ne smiju imati mjesta ni u sportu, ni u društvu u cjelini.

“Posebno zabrinjava što se ovakve parole ne doživljavaju kao alarm za širu javnost, a još više što se suočavamo sa gotovo potpunim ćutanjem dijela političkih partija, NVO sektora i medija, kako u regionu tako i u Crnoj Gori”, rekla je Kaluđerović.

Prema njenim riječima, ćutanje pred govorom mržnje jednako saučesništvu.

“Zabrinjava što oni koji su inače glasni kada je riječ o ‘govoru mržnje‘ sada biraju da ‘gledaju u stranu‘. Selektivna osuda i dvostruki aršini ne doprinose ni pomirenju, ni regionalnoj stabilnosti. Zato očekujem da svi politički subjekti u Crnoj Gori, bez obzira na ideološku orijentaciju, jasno i nedvosmisleno osude ovaj sramotni čin. Sport bi trebalo da bude polje koje ujedinjuje, a ne alat za raspirivanje nacionalne mržnje”, zaključila je Kaluđerović.