Politika
Usvojene izmjene Zakona o predsjedniku
Poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su izmjene Zakona o predsjedniku Crne Gore, koje je predložio Demokratski front (DF). Za je glasao 41 poslanik, protiv jedan.
Poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su izmjene Zakona o predsjedniku Crne Gore, koje je predložio Demokratski front (DF). Za je glasao 41 poslanik, protiv jedan. Poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) nijesu bili u plenarnoj sali tokom glasanja. Rasprava je trajala preko šest sati.
Bulatović: Zakon za Crnu Goru
Predrag Bulatović, u ime predlagač Zakona, poručio je da je ovo “Zakon za Crnu Goru, ne za Mila ili Lekića”.
“Ovim zakonom smo, ne oduzimajući nijednu nadležnost predsjedniku, razgradili norme kako doći do mandatara kojeg će predložiti predsjednik Crne Gore”, kazao je Bulatović.
Pomirenje je, dodaje on, obaveza. Podjele su, kako je naveo, pokušaj politike koja nije politika budućnosti.
“Crna Gora nije ugrožena. Crna Gora se uništava time što nema mandatara, što se ne dozvoljava da se formira vlada… Tačno je da su urušene institucije sistema, ali Ustavni sud je urušen mnogo ranije”, istakao je Bulatović.
Zaključio je da je ova Zakon u skladu sa Ustavom.
Mandić: Grčevita borba za vlast
Predsjednik Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, kazao je da ne može da prihvati da se parlamentarna većina od avgusta 2020. dijeli i zavađa.
“I pored sve te vaše priče, koliko shvatam, Evropa sad neće sa vama da formira vlast. I to je dobro jer smo registrovali da su najveći glas uzeli od DPS-a. Mislite li da je malo što ste 30 godina vladali Crnom Gorom i da ovako večeras budete ljuti na nas? Zašto je takva grčevita borba da se nastavi taj kontinuitet i tu su najuporniji oni koji nijesu sve vrijeme bili u vlasti”, kazao je Mandić u Parlamentu.
Dobro bi bilo, dodaje lider DF-a, da se rastanemo mirno i civilizovano sa vlašću DPS-a.
“Narod je prelomio 30. avgusta 2020. godine, sada je na lokalnim izborima još ubjedljivija pobjeda… Znate li kakve će biti pobjede kada ova večina raspiše izbore? To će se desiti u jednom momentu. Nekada se držali skoro apsolutnu vlast, a sada vidimo da vašem predsjedniku strane ne dozvoljate da govori u Podgorici”, kazao je Mandić.
Ovim zakonom, ističe on, dajemo mu šansu za nove konsultacije.
“Ovaj zakon će Đukanovića prisiliti da ispunjava dužnosti i mandat da onom kome pripada”, zaključio je Mandić.
Bečić: Nemojte Demokratama dijeliti etikete
Predsjednik Demokratske Crne Gore, Aleksa Bečić, istakao je da nema dileme da na konsultacije o mandataru nijesu pozvani svi oni koji su trebali biti.
“Danas su podizane tenizije i čini se da se sa tim neće zastati, i to nije dobro”, kazao je Bečić i dodao: “Mislim da se pouke građana ne izvlače, već da se srlja u nove podjele, i mislim da će najviše štete imati poraženi na ovim izborima.”
Lider Demokrata naglašava da razumije političku poziciju opozicije, ali poziva da se “ne dijele etikete tako lako”.
“Vezujete nas sa Moskvom, Rusijom… Nijesmo mi ovdje doveli Ruse prije 10-15 godina, nijesam ja potpisivao sporazume sa Deripaskom, nije Demokratska Crna Gora sklapala ugovore sa Jedinstvenom Rusijom, i paktove sa SNS-om i Vučićem… Ali, nemojte da nama dijelite etikete”, naveo je Bečić večeras u Paralamentu.
Poručuje i da je bolje analizirati rezultate izbora i stvarati osnov za pomirenje društva.
“Samo jake institucije, slobodni i ekonomski snažni ljudi su garant vječnosti Crne Gore”, zaključio je Bečić.
Nikolić: Strah od izbora
Andrija Nikolić (DPS) ocijenio je da danas na snazi imamo nastavak pokušaja državnog udara iz 2016.
“Ovo se, prije svega, danas radi iz straha od izbora. Pokušava se kupiti vrijeme, preplašeni od Pokreta Evropa sad i pribjegava se flagrantnom rušenju ustavno-pravnog poretka”, rekao je Nikolić.
Istakao je da se ne može “krpiti” izborna volja građana.
“Danas ste srušili Parlament u pokušaju da srušite predsjednika Crne Gore. Ova akcija koju vodite sa jasnim političkim ciljevima ne može vas opravdati ni pred građanima, ni pred međunarodnim partnerima. Ovo je ozbiljno pravno nasilje za koje se krivično odgovara”, rekao je Nikolić.
Naveo je i da “lideri avgustovske većine tjeraju od sebe stare strahove”. Zakonom je, dodao je poslanik DPS-a, pokušano da se ruši Ustav.
Vuković: Ustavni puč i teški kriminal
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković saopštila je da je u parlamentu u toku ustavni puč, državni udar i teški kriminal, za koji se ide pravo u zatvor
“DF danas, delegiran pravo iz Beograda, brani ovaj nakaradni zakon”, istakla je ona.
Pozvala je većinu u parlamentu da ustanu i kažu joj “šta je to u njoj mafijaško”… Dodala je i da su pristali na “dritaniju”.
Vladimir Martinović (DPS) odgovorio je Vuković da je “najbolje za njen poslanički klub da da danas nijesu ni oglašavali”.
“Na prvom mjestu nam je bila promjena vlasti, a ovi rezultati su pokazali da je Demokratska Crna Gora stub promjena u gotovo svim gradovima”, kazao je on.
“Zakon za Lekića”
Predsjednik FORCE Genci Nimanbegu istakao je da je poslanik DF-a Predrag Bulatović uspio da ga zbuni.
“Poziva se na autoritet predsjednice Đurović, za čiju je smjenu glasao”, pojašnjava on.
Ocjenjuje i da se zakon o kojem se raspravlja može nazvati i “Zakon za Lekića”.
“Predlažu zakon kojim će riješiti sve konfuzije i dileme u Crnoj Gori. Naravno da neće, Stoga, ponavljam priču – moramo biti odgovorni i dosljednji naših položaja i funkcija”, naveo je Nimanbegu.
Politika
Milatović zatražio hitno postupanje Ministarstva pravde u slučaju Vesne Bratić
“Napominjemo da, u konkretnom slučaju, zakonska procedura za pomilovanje jasno predviđa da postupak po službenoj dužnosti pokreće i vodi Ministarstvo pravde, koje prikuplja sve relevantne podatke od drugih državnih organa, sagledava i ocijenjuje navode iz molbe, te sačinjava obrazloženi predlog za pomilovanje koji Predsjedniku Crne Gore predstavlja neophodni preduslov za odlučivanje “,piše u saopštenju.
Pojašnjeno je da član 17 stav 1 Zakona o pomilovanju propisuje da ministar pravde pokreće postupak, dok stav 2 istog člana i odredbe članova 11 stav 1, 12 i 13 preciziraju način prikupljanja podataka, razmatranja molbe i izrade obrazloženog predloga.
“Imajući u vidu gore navedeno i hitnost postupka, zahtijevamo da Ministarstvo pravde bez odlaganja prikupi sve potrebne podatke, temeljno sagleda molbu i dostavi obrazloženi predlog, kako bi Predsjednik mogao izvršiti svoju ustavnu i zakonsku funkciju odlučivanja”, naveli su iz Kabineta predsjednika.
Politika
Po uzoru na Zetu, trobojka istaknuta u Herceg Novom i na Žabljaku
Nakon što je Zeta još 2024. godine na jarbolima ispred zgrade Opštine, uz državnu zastavu i zastavu Evropske unije, istakla i trobojku Kraljevine Crne Gore, istim putem krenule su i opštine Herceg Novi i Žabljak.
Nova srpska demokratija (NSD) saopštila je da je na predlog predsjednika Skupštine opštine Žabljak, kao i svih odbornika NSD-a u lokalnom parlamentu, usvojena inicijativa o isticanju trobojke na zgradi lokalne samouprave i svim preduzećima čiji je osnivač SO Žabljak. Kako navode, odluka je donijeta jednoglasno, uz podršku koalicionih partnera – Durmitorske inicijative (PES) i Demokratske Crne Gore (Demokrate).
Iz NSD-a su poručili da ova odluka predstavlja poruku vlastima na državnom nivou da pronađu zajednički jezik kada su u pitanju identitetska pitanja, ističući da su sa Žabljaka i ranije potekle inicijative koje su kasnije dobile podršku na nacionalnom nivou. U saopštenju se navodi da su „ponosni što su poslije dvadeset godina vratili trobojku tamo gdje je uvijek pripadala“.
U međuvremenu, i Opština Herceg Novi slijedi ovaj primjer, pa se ispred zgrade lokalne uprave, umjesto dosadašnje zastave Evropske unije, zavijorila trobojka iz vremena Kraljevine Crne Gore.
Zakon o državnim simbolima i Danu državnosti u članu 18 propisuje da zastava Crne Gore, kada se ističe zajedno sa drugim zastavama, mora zauzimati počasno mjesto. Počasnim mjestom smatra se centar kruga ili tjeme polukruga zastava, prvo mjesto u vrsti, koloni ili grupi, središnje mjesto između zastava, kao i lijevo mjesto gledano sprijeda u odnosu na zastavu druge države ili međunarodne organizacije.
Odluke opština o isticanju trobojke ponovo su otvorile pitanje odnosa prema državnim simbolima i identitetskim pitanjima, koja u Crnoj Gori i dalje izazivaju snažne političke i društvene reakcije.
Politika
Jednoglasno vraćena neradna nedjelja
Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.
Poslanik PES Miloš Pižurica na početku sjednice rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.
Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.
Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.
“Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji”, kazao je Pižurica.
Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.
Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.
Bogdan Božović iz SNP-a smatra da je ovaj zakon suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.
Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.
“Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva”, rekla je Andrić.
I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.
“Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju”, rekao je Milović.
Poslanica Nove srpske demokratije Jelena Božović, kazala je da ta partija podržava neradnu nedjelju, između ostalog, jer se na taj način doprinosi očuvanju porodičnih vrijednosti i omogućava vjernicima da nedjeljom obavljaju svoje vjerske aktivnosti.
Ona je podsjetila da je nakon odluke Ustavnog suda postojala prilika da trgovinski lanci počnu da obavljaju djelatnost nedjeljom, ali da se to nije desilo.
“To pokazuje da i sami poslodavci prepoznaju potrebu zaposlenih da imaju dan sedmičnog odmora, ali i značaj stabilnog i održivog sistema rada, zbog čega smo zadovoljni”, kazala je Božović.
-
Sport3 дана ranijeĐurčević za Portal Zeta: Podrška porodice čini pobjede još slađim
-
Sport2 дана ranijeMia Ulićević za Portal Zeta: Ljubav prema igri i predan rad prave rezultate
-
Hronika2 дана ranijeVesni Bratić ukinut pritvor
-
Zeta4 дана ranijeSjutra centralna Javna rasprava o Nacrtu Programa privremenih objekata u Opštini Zeta
-
Politika3 дана ranijeMilatović zatražio hitno postupanje Ministarstva pravde u slučaju Vesne Bratić
-
Sport3 дана ranijeKarate sudija Toko Raičević ne zna da li je suspendovan
-
Hronika2 дана ranijeApelacioni sud potvrdio oslobađajuću presudu za “državni udar”
-
Zeta2 дана ranijeUspješno realizovani projekti NVO uz podršku Opštine Zeta


